ProTaper strojna tehnika instrumentacije korijenskog kanala i kompatibilne tehnike punjenja - lvica Anii

Transcription

1 HRVATSKT STOMATOLOSK VJESNTK Volume I 4, brc4 3, Zagreb UDK 6 r 5.3 r CODEN HSVJEZ lssn I Sadriaj lz komore - Rijed predsjednika Nakladnik. Published by H RVATS KA STO I.4ATO LOs KA KO M ORA CROATIAN DENTIST CHAMBER Osnivati Founded by (Zagreb 1993.) Stomatoloiki fakultet SveudiliSta u Zagrebu School of Dentistry Universityof Zagreb Hrvatsko stomatoloiko druivo HLZ-a Croatian Dental Society - CMA Stomatoloika poliklinika Zagreb Dental Clinic Zagreb Glavni i odgovorni urednik v.d.. Editor in Chief Ante PRIBUDIC lzrada cirkonij mostova nosenih,implantatima - Pavel Kobler, Enes HodZi, Robert Celii, Hrvoje Pezo Da li je sve redeno u prevenciji zubnog karijesa? - Vladimir Basii, Hrvoje Jurii MTA - mineral trioxide aggregate - Josip Vukii( ProTaper strojna tehnika instrumentacije korijenskog kanala i kompatibilne tehnike punjenja - lvica Anii Pregled upala u usnoj Supljini - Ray C. Williams Urednidki savjet' Editorial Council Marija MAGDALENIC-MESTROVIC Kreiimir BEGO, Miroslav SIKOM ml., Biserka BORIe, Dubravka MATANCEVC, Stjepan SPALJ, Pavte P CEK, MaTinVODANOVIC Tajnik.Secretar ElizabetSOBOTA Adresa uredni5tva.address ofthe Editorial Office H RVATS KA STO MATO LOs KA KO M ORA Zagreb, Kurelieva 3, tel. 0l/ fax:01/ hsv@hsk,hr; Radunalna priprema itisak. Prepress and Printed by Tiskara Varteks d.o.o., Varaidin Naklada. Printing run 3900 primjeraka Samojetkajuii adheziv firme lvoclar Vivadent u novom pakiranju u formi olovke - Arnd Peschke Filtek'" Silorane - pryi kompozit s kontrakcijom manjom od lo/o - lvan Skorput Sindrom bolnog ramena - Marin Vodanovii, lvan Cror rrev lnterview - prof.dr.sc. Dragutin Komar, dr.stom. Trebaju li nam dentalni higijenidari? - Renata GrZi( Placebo: misterij, zagonetka ili... - Pavle Picek Paket - radunom u Zagrebaikoj banci do manjeg raduna za mobitel! Cijena.Volume Price 00 kuna BAloise grupa ojadala poziciju u regiji Gkstovi objavljeni u iasopisu Hrvatski stomatoloiki vjesni k izrazavaju m isljenja autora i ne moraju se iskljudivo podudarati s misljenjem uredniftva ili sluzbenim stavom Hrvatske stomatoloike komore! FAQ - Kreiimir Bego Vijesti iz Hrvatske - Kreiimir Bego Hrvals[r stomatoloil vlesn k

2 Mr. sc. Marin Vodanovi4 dr. stom. Sveuiiliite u Zagrebu, Stomatoloiki fakultet, Zavod za dentalnu antropologiju; vodanovic@sfzg.hr; www. m a r i nvod a n ov ic. co m lvan Grgurev, dr. med. <<Grgurev>> - specijalistiika ordinacija fizikalne medicine irehabilitacije, Split, Sustipanski put 23; e-ma i I : iva n.g rgu rev@n hoo.co m strazivarje Burkea i suradnika iz I ko,im se nastolalo otkritr razloge prilevremenog od laska stomatologa u mirovinu, pokazalo je da su muskulo-skeletalni poremeiaj i najte(ii uzrok nastanka trajne radne nesposobnosti za bavljenje stomatoloikom djelatno5(u (Tablica l.). Sto doprinosi tako velikom broju muskulo-skeletalnih poremeiaja medu stomatolozima? Bavljenje stomatologijom 1e karakterizirano utestalim repetitivnim kretnjama (npr. struganje i poliranje korijena zuba); statidnim i nepravilnim poloza.lima tijela koji dovode do prenaprezanja misiia ramena, vrata i leda; dugotrajnim drzanjem i pretjeranim stiskanjem mali h i nstrumenata pril ikom rada; te uiestalom uporabom vibrirajutih uredaja. Svakodnevni posao stomatologa zahtijeva s jedne strane ekstremno finu koordinaciju pokreta dominantne ruke, koja je pored toga nerijetko praiena potrebom za snaznim, ali kontroliranim strskom, dok s druge strane, druga ruka obidno sluzi kao potpora i pripomoi za osiguravanje vidnog polja, npr. uporabom stomatoloikog zrcala, Dobro je poznato da svi oni zadaci za dije je obavljanle potrebna istovremena, precizna i strogo koordinirana ahivnost osjetila vida i motorike ruku uvelike utjede na poloiaj tijela prilikom rada, a posebno na glavu, vrat, ramena, ruke i leda. Tabllca L Zdravstvenl poreme(ajl kory dovode do prljevremenog odlaska stomato/oga u mlrovlnu (Burke i suradnlcl, 1997.) Vrsta zdravstvenog poreme6aia koji uzrokuje radnu nesposobnost muskulo-skeletalni poremecaji kardiovaskularne bolesti neuroloski poremecaji tumori bolesti Zivcanog sustava ostalo S obzirom na to da se s veiinom nabrojanih timbenika koji mogu negativno ulecati na zdravlje muskulo-skeletalnog sustava prosjetan stomatolog susreie u svakodnevnom radu, postoji velika vjerolatnost da ie tijekom svog radnog vijeka u veioj ili manjoj mjeri osjetiti odredene muskulo-skeletalne tegobe, Prema Kerosuou, 70o/o stomatologa opie prakse i tak72o/o ortodonata u Finskoj, pati od muskuloskeletalnih poremeiaja, s tim da su simptomi neito udestaliji kod Zena, lstra2ivan1e Laua i suradnika iz provedeno medu stomatolozima u Hong Kongu je pokazalo da ne postoje znadajnije razlike u prevalenciji ove vrste poremeiaja izmedu poledinih stomatoloikih specijalnosti, jer su svi o/o 29,5 21,2 16,5 7,6 6,1 19,1 stomatolozi jednako izloieni opasnosti s obzirom na identidno podrudle rada, koje dini usna Supljina pacijenta. Jedno od podrutja koje je vrlo festo pogodeno muskulo-skeletalnim poreme(ajima je podrutje ramenog obruia, u kojem je prema istrazivanju Finsena i suradnika iz bolne simptome najmanje jednom tijekom radnog vijeka osjetilo 3B% muikih i 39olo 2enskih stomatologa. Taj podatak rameni obrut, pored vrata i leda, uvritava medu dijelove tijela koji su u stomatoloikoj profesiji najde(ie pogodeni muskulo-skeletalnim poremeiajima, Ovi poreme(a1i u ramenom podrudju, u literaturi objedinleni pod nazivom slndrom bolnog ramena se najdeiie manifestiraju kao: l) razni oblici upala tetiva misiia ramena (n pr. kalcificirajuii tend i nitis muscu I us s u p ras pinatusa, tendinitis m us - cu/us rnfrasprnatusa, lendinilis m uscu/us subscapularba, lendinitis d uge glave bicepsa), 2) sindrom subakromijalnog sraza, 3) adhezivni kapsulitis i 4) mialgija musculus trapezlusa. )o Hrvatski stomatoloiki viesnik )/

3 lyisiii ramenog obruda se mogu podijeliti na one koli su iz tijela dospjeli u gornje udove (prednja i straznja skupina mi5iia s hvatistem na humerus), na one koji iz ruke prelaze u tijelo, te na kraniotorakalne misiie koji sezu od glave do ramenog obruia. U straznju skupinu misiia ramenog obruda s hvatistem na humerusu spadaju musculus supraspinatus, musculus infraspinatus, musculus teres mrnor musculus deltoide us, musculus subscapularrs, musculus teres majori musculus latbsimus dorsi. M. subscapularrs, m. supraspinatus, m. infraspinatusi m. teres minor desto se zajednidki nazivaju nmisiino-tetivno orukavlje", utetivna kapa, ili <rotatorna man5eta", jer prekrivaju glavu humerusa. Ti misiii sudjeluju u rotaciji ruke prema unutra (m. subscapu/ans), abdukcili ruke (m. suprasprnatus), te vanjskoj rotaciji klavikula akromion skap S/tka 2. Kosti ramenog obruia Sllka L Podru(je koje zahva(a slndrom bolnog ramena ruke (m. infrasplnatus i m. teres mrnor). Najdeiii poremeiayi koji se javljaju na tetivama misiia ramenog obruda su upala (tendinitis) i ruptura tetiva. Oba poremeiaja zahvacalu vezivno tkivo ramena i uzrokuju bol u ramenu. Ozllede tetiva ove skupine misiia su povezane s repetitivnim kretnjama, te prekomjernim i snaznim naprezanjem misiia ramena i nadlaktice. Poremetajima je najdeste podlozna tetiva m. suprasprnatusa, kod koje se testo pojavi kalcificirajuii tendinitis m., ff supraspinatusa, Ovaj oblik upale tetive se moze podileliti u dva stadija: formativni i resorptivni. U formativnom stadiju dolazi do stvaranja kalciflkata u blizini tuberculum mafusa humerusa, a u resorptivnom do njegove resorpcije. Za razliku od formativnog stadija koji je obidno bezbolan, u resorptivnom stadiju se pojavljuje bol koja moze biti razliditog intenziteta, a nalizrrtenija 1e pri I i kom abd ukcije ru ke. Da bi se potvrdila dilagnoza ove vrste tendinitisa, osim klinitkog testiranja abdukcije m. supraspinatusa, rade se i rendgenske snimke ramena u posebnim projekcijama, te ultrazvudne pretrage kako bi se todno lokalizirao i u cijelosti prikazao kalciflkat. Rizidnim faktorima se smatraju statidno optereienje misiia ramena i nepravilan polozaj tijela prilikom rada, uz posebno optereienje ramenog dilela. Najoditiji simptomi koji upuiuju na poremeiaj ove skupine misiia je bol koja se javlja prilikom podizanja laha izmedu 60" i 90'. Ponekad se bol zna prenositi iz prednjeg dijela ramena u lateralna podrutja; iako moze biti blago prisutna duze vrijeme, nerijetko se moze iznenada pojadati prilikom odredenih, individualno specifitnih kretnj i. Oko tetrdesete godine Zivota moze nastati i ruptura tetiva misiia ramena, odnosno ruptura rotatorne maniete, koja moze biti djelomitna ili potpuna. Do ru pture obidno dolaz.i z6o9 istroienosti tetiva iako je kod mladih osoba moguia i akutna pojava uslijed traume. Za razliku od tendinitisa, kod rupture bol nije lokalizirana, 5to je veoma bitno za diferencijalnu dijagnozu. Prilikom 40 H ruatski stomatoloiki vjesnik

4 postavljanja konatne dijagnoze treba voditi raduna i o eventualnim poremeiajima vratne kraljeinice, kod kolih se bol testo puta reflektira u rame. Osim toga bolove slidne onima koli se lavllalu kod rupture rotatorne maniete nalazimo i kod odredenih endokrinolo(ki rzazvanih artropatija, neuroartropatija, te kod malignih procesa, neovisno o tome da li su primarni ili sekundarni. Kao i kod tendonitisa za dilagnozu se najvise koriste rendgenske i ultrazvutne pretrage ramena. Da bi se sprijedile ove tegobe preporutuje se ergonomski polozaj radnih instrumenata, ito znadi da njihov polo2aj mora biti takav da pri radu od stomatologa ne zahtijeva udestalo izvrtanje ruke, niti prekomjerno istezanje. Ramena i nadlaktice pri radu moraju biti u neutralnom polozaju, 5to znadi da nadlaktice ne smiju biti previsoko polozene. Da bi polo2aj nadlaktica bio optimalan, stolac na kojem je smje(- rotator Slika 3. Mril(i itetlve ramenog obruia ten pacijent ne smije biti previsoko, jer ie samim tim i nadlaktice doii u visi polozaj, ali nr prenisko, jer se tako smanjuje potrebni radijus kretanja nadlaklica. Terapija ozljeda ove skupine misiia ovisi o stupnju poremeiaja. Ukoliko dode do rupture tetiva, liletenje postaje dugotrajno i slozeno, pa 1e potrebna aktivna rehabilitacija, te pa2ljiva primjena kortikosteroidnih injekcija i protuupalnih lijekova. Kortikosteroidi mogu biti opasni, jer iako donose kratkotrajno poboljianje, nyihovom dugotrajnom primjenom se stanje mo2e dodatno pogoriati uslijed slabllenja tetiva, 5to poveiava moguinost ponovne rupture. Ukoliko konzervativno lijetenje ne pokaze zadovoljavajute rezultate, potrebno 1e razmotriti i mogu(nost kirurike sanacije ozljede, koja najbolje rezultate pokazuje kod akutnih ruptura koje se operiraju unutar tri tjedna od nastanka ozljede. Sindrom subakromijalnog sraza (nshoulder impingement") je klinifko stanje kod kojeg dolazi do kompresije tetiva rotatorne man(ete pri sudaru tuberculum majusa humerusa i akromiona. Do tog sraza dolazi prilikom podizanja ruke iznad glave, kao 5to je npr. servis u tenisada ili posezanle za stomatoloikom svjetiljkom smjeitenom iznad terapeutskog stolca. Potetni simptomi koji upu uju na sindrom subakromijalnog sraza su relativno blagi, pa pacijenti u tojfaziobiino i ne traze lijetnidku pomoi. Daljnjim napredovanjem poreme aja javlja se konstantna bol kako pri aktivnosti ruke/ ramena, tako i pri mirovanju, Ponekad se ta bol moze reflektirati s prednle strane ramena u lateralne dijelove podlaktice. U uznapredovaloj fazi se javlla iznenadna i snazna bol prilikom podizanja ruke iznad glave. Uslijed sraza izmedu rotatorne manlete i akromiona nastaye lokalizirani otok, te utrnulost prednjeg dilela ramena. Bol i utrnulost mogu s vremenom postati izrazila smetnja u svakodnevnim aktivnostima, jer su ogranidene unutarnja rotacija i horizontalna abdukcija. Za postavljanje dijagnoze subakromijalnog sraza potrebno je napraviti klinitki pregled ramena, te rendgenske illi ultrazvutne pretrage, a u pojedinim slutajevima i magnetsku rezonancu, Dijagnoza se moze potvrditi i tzv nimpingemento testom, kada se u bolno podrudje rotatorne maniete injicira lokalni anestetik. lzostanak boli kod inade bolnih kretnji nakon aplikacije lokalnog anestetika powrduje dijagnozu. Ovaj poremeiaj se lijeti fizikalnom terapijom koja ukljuduje vjezbe snazenja i istezanja tetiva i misiia rotatorne maniete, te se primjenjuju nesteroidni protuupalni lijekovi. Kod tvrdokornih sludajeva, gdje simptomi egzistiraju vi(e od Sest mjeseci, moze se artroskopski napraviti prednja akromijoplastika. Hrvatski stomatoloiki viesnik 4t

5 Adhezivni kapsulitis ("smrznuto rame>, "frozen shoulder,) 1e mozda najozbiljniji i najslozeniji muskulo-skeletalni poremeiaj u podrudju ramenog obruda. Etiologija jo( uvijek nije potpuno razjainjena, a neito je veia prevalencija kod osoba oboljelih od Seierne bolesti, Riziini faktori su statidko optere(enje, nepravilan polozq ramena prilikom rada, te prenaprezanje ramenog zgloba. Karakterizira gadjelomidna i li potpuna nepokretnost ramena u svim smjerovima, te iznenadna bol. Osim toga, utestale su pojave tendinitisa strazn.le skupine misita ramenog obruda s hvatistem na humerusu. Simptomi su veoma slitni onima koji se javljaju prilikom ozlleda stra2nje skupine misiia ramenog obruda, fto podrazumijeva bol u ramenu, te njegove ogranifene kretnle. Ukoliko se ovi simptomi testo polavljuju, vrlo vjerolatno vise nije rijed o nekoj izoliranol tendopatiji stra2njih miiiia ramena, nego o adhezivnom kapsulitisu. S obzirom da 1e adhezivni kapsulitis neriletko usko povezan s utestalijim i izrazilijim ozljedama straznje sku pine mi5iia ramena, kao preventivne mjere preporufaju se one iste, kole su prethodno opisane za tu vrstu ozljeda. Lijedenje adhezivnog kapsulitisa podrazumijeva fizikalnu terapilu i dugotrajnu rehabilitaciju, te primjenu protuupalnih lijekova. lako je pravovremenim i ispravnim lijedenjem moguie skoro u potpunosti obnoviti sve motoridke sposobnosti, lijedenje neriletko moze trajati od l6 do 20 mleseci. U nekim sludajeva u obzir dolazi i manipulacija zgloba u optol anestezili, te arlroskopski zahvat. Mialgija muscu/us trapezlusa je obitno uzrokovana statiikim optereienjem ramena ili dugotrajnim naprezanjem mi(iia. Ovo stanje se testo puta lavlja kod profesija koje karakterizira utestalo ponavllanje odredene kretnje ovog misita, te dugotrajan i nefizioloiki polozal tijela, kao (to je na primjer polozaj stomatologa prilikom rada u pacijentovim usti ma, Tijelo stomatologa je tada nagnuto nad pacijenta, te istovremeno rotirano uz laklove podignute skoro u razini ramena, M. trapezius ima tri dijela: pars descendens, pars transversa i pars ascendens, koji mu omoguiavaju statifku funkciju, tj. drianle lopatice i utvriiivanje ramenog obruta. MiSii povladi lopaticu i kllutnu kost unatrag prema kraljeinici. Simptomi koji uka- 7u)u na mialgiju m. trapezlusa su preosjetljivost i bol poglavito u pars descendensu, koji polazi s linea nuchae superior, s protuberantla occipltalls externa, te s /g. nuchae i veze se na lateralnu treiinu kljutne kosti, ali i u ostalim dijelovrma ovog misiia. Da bi se izbjeglo prenaprezanje misi(a ramenog obruda, ali i cjelokupnog muskulo-skeletalnog sustava po2eljno je tijekom radnog vremena izblegavati dugotrajne stomatoloike zahvate u kontinuitetu, Najbolje 1e naizmjenidno kombinirati duge i kratko zahvate, kako bi se misiii imali priliku relaksirati, Osim toga, tijekom duzih zahvata pozeljno je povremeno napraviti vjezbe istezanja misiia ramenog obruda, te redovito mijenjati polozaj prilikom rada (kombinirati rad u sjedeiem i stoleiem poloiaju), pri demu treba voditi ratuna da polo2aj tijela ravnomjerno optereiuje cjelokupni muskulo-skeletalni sustav. Kao terapijske mjere kod mialgija m, trapeziusa preporudalu se odmor, fizikalna terapija, masaza, te vjezbe istezanja, Ukoliko se uz mialgiju, pojave joi i miogeloze (prijelaz misiia iz solu gel-stan)e), potrebno je primijeniti jos i posebne tehnike manualne kompresije bolnih mjesta. Sllka 4. Adhezlvnl kapsulltls Pojavnost muskulo-skeletalnih poremeiaja kod stomatologa se poveiava 42 Hrvats[. stomatolosl, vlesn k

6 Slrka 5. Podruije koje zahvah mialgi'a m. trapeziusa s godinama radnog staza, s tim da su 2ene nesto deiie pogodene. Oboljenja i ozljede misiia i tetiva ramenog obruda spadaju medu najdeiie oblike ove vrste poremeiaja, te kao takvi mogu dovesti do trajne nesposobnosti za rad i preranog umirovljenja. Vei pri pojavi prvih simptoma potrebno im je posvetiti duznu paznju, te uz preventivne, provoditi i odredene terapijske mjere koje u najveiem broyu sludajeva mogu sprijediti brojne komplikacije i trajne posljedice. Literatura L Akesson l, Hansson GA, Balogh l, Mori2 U, Skerfuing S. Quantifingwork load in neck, shoulders and wrists in female dentists. lntarch Occup Environ Health. I 997 ;69(6): Alexopoulos EC, Stathi lc, Charizani E Prevalence of musculoskeletal disorders in dentists. BMC Musculoskelet Disord. 2004;5: Burke FJ. Occupational dental disease. Br DentJ. 1997:183(8): Drummer L. Ergonomics, U: Darby ML, Walsh MM, urednici. Dental Hygiene Theory and Practice. St. Louis: Saunders; str. 127-t4t. 5. Finsen L, Christensen H, Bakke M. lyusculoskeletal disorders among dentists and variation in dentalwork. Appl Ergon, 1998;29(7):l )a1i(l,ji1iiz. lzvanzglobni reumatizam i srodna stanja. Zagreb: Medicinska naklada; , Kerosuo E, Kerosuo H, Kanerva L. Self-reported health complaints among general dental practitioners, orthodontists, and office employees. Acta Odontol Scand 2000; 58(5): B. Lau JW Occupational shoulder pain in the dental profession-orthodontists, oral and maxillofacial surgeons, and general dental practitioners. Hong Kong Dent J. 2006;3(l):79-36, 9. Melis M, Abou-Atme YS, Cottogno L, Pittau R. Upper body musculoskeletal symptoms in Sardinian dental students. J Can DentAssoc. 2004;70(5): Pe(ina M. Sindromi prenaprezanja. Zagre6: Globus; I I. PlatzerW Sustav organa za pokretanje. Zagreb:Jugoslavenska medicinska naklada; I 989. I 2. Rising DW Bennetl BC, Hursh K, Plesh O. Reports of body pain in a dental student population. J Am Denttusoc. 2005; 136( l):8 l- 6. l3.valachi B, Valachi K. Mechanisms leadingto musculoskeletal disorders in dentistry.jam DentAssoc.2003;l3a(10): I 4. Valachi B, Valachi K. Preventing musculoskeletal disorders in clinical dentistry: strategies to address the mechanisms leading to musculoskeletal disorders. J Am Dent Assoc. 2003;l3a(l)): Hruatski stomatoloiki vjesnik 43