JAVNA PODUZEĆA U HRVATSKOJ: STANJE I PERSPEKTIVA

Transcription

1 KONFERENCIJA: DRŽAVNO, A EFIKASNO Kakva javna poduzeća trebamo? Kraš Auditorium, Zagreb, 26. travnja godine JAVNA PODUZEĆA U HRVATSKOJ: STANJE I PERSPEKTIVA Doc. dr. sc. Marko Primorac Ekonomski fakultet - Zagreb

2 2 Uvod (1) Reforme u pružanju javnih usluga s novim institucionalnim aranžmanima učinile su poduzeća u državnom vlasništvu sve važnijima u mnogim zemljama. JP predstavljaju oko 1 ukupnog (globalnog) BDP-a (Bruton et al., 2015). JP često posluju u pružanju javnih usluga i usluga od šireg društvenog interesa čija je ponuda od iznimne važnosti za cjelokupno stanovništvo. JP su posebno značajna u Kini, Rusiji, Brazilu, Indiji i ostalim gospodarstvima u nastajanju, ali i u europskim zemljama, poput Njemačke, Finske, Grčke, Irske i Francuske. JP su posebno prisutna u pojedinim sektorima (Kowalski et al., 2013.): rudarstvo, građevinarstvo, transport, električnu energiju, telekomunikacije i financijsko posredovanje. JP se definiraju kao poduzeća u kojima država ima značajnu kontrolu na temelju potpunog, većinskog ili značajnog manjinskog vlasništva (OECD 2005). U tom kontekstu, JP uključuju i poduzeća koja su pod značajnom kontrolom nižih razina vlasti

3 3 Uvod (2) JP se koriste i za pružanje usluga od lokalnog značaja, a udio zaposlenih u takvim društvima često doseže i 5 ukupno zaposlenih u JLP(R)S. Dugovi trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica redovito prelaze dugove samih vlasnika (lokanih jedinica). Zbog toga je izučavanje i analiza korporativnog upravljanja u ovim poduzećima od iznimne važnosti. Nedostatak korporativnog upravljanja i odgovornosti doveli su do rasprava o tome koji modeli, mehanizmi, instrumenti i procesi koje bi se trebali koristiti kako bi osigurali učinkovito i održivo pružanje javnih usluga. Korporativno upravljanje državnim poduzećima postalo je veliki izazov u mnogim zemljama, posebno zemljama u razvoju u kojima gospodarski sustavi i političke kulture pridonose izazovima upravljanja. Osim toga, izazovi kao što su održivost, štednja i demografske promjene zahtijevaju integrirane pristupe upravljanju kako za institucije opće države, tako i za javna poduzeća i državne agencije.

4 Broj subjekata Zaposleni u JP % % 6% 4% 2% Zaposleni (u tisućama) - lijevo Udio u ukupno zaposlenima - desno Prihodi i rashodi (1) Prihodi i rashodi (2) % 2 15% 1 5% Prihodi (u mlrd. HRK) Rashodi (u mlrd. HRK) Prihodi (% BDP-a) Rashodi (% BDP-a) Prihodi (% prihoda OD) Rashodi (% rashoda OD) Izvor:

5 5 Imovina i obveze Izvor: Imovina (mlrd. HRK) - lijevo Obveze (mlrd. HRK) - lijevo Imovina (% BDP-a) - desno Obveze (% BDP-a) - desno Obveze (% javnog duga) - desno

6 Analiza poslovanja javnih poduzeća 6 Br. Poduzeće Sektor Državno vlasništvo (%) 1. Autocesta Rijeka-Zagreb Cestovni promet Autocesta Rijeka-Zagreb ON ARZ ON d.o.o. Cestovni promet Hrvatske autoceste d.o.o. Cestovni promet Hrvatske autoceste d.o.o. održavanja i naplata Cestovni promet Hrvatske ceste d.o.o. Cestovni promet HŽ cargo d.o.o. Željeznički promet HŽ infrastruktura d.o.o. Željeznički promet HŽ putnički prijevoz d.o.o. Željeznički promet Jadrolinija Pomorski promet Luka Rijeka d.o.o. Pomorski promet 82, Zračna Luka Dubrovnik Zračni promet Zračna Luka Osijek Zračni promet Zračna Luka Pula Zračni promet Zračna Luka Rijeka Zračni promet Zračna Luka Split Zračni promet Zračna Luka Zadar Zračni promet Croatia airlines d.d. Zračni promet 97, Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. Zračni promet Hrvatska elektroprivreda - grupa Energija Jadranski naftovod JANAF d.d. Energija 78,5 21. Plinacro d.o.o. Energija Podzemno skladište plina d.o.o. Energija Hrvatske šume d.o.o. Šume Hrvatske vode Vode Hrvatska radio televizija Komunikacije Odašiljači i veze d.o.o. Komunikacije Hrvatska pošta Pošta Zagrebački holding Komunalno 100 Izvor: Bajo i Primorac, 2016

7 7 Veličina prihoda (mlrd. HRK) Struktura prihoda Water and forestry Water and forestry Veličina imovine (mlrd. HRK) Struktura imovine Water and forestry 7 6 Water and forestry Izvor: Bajo i Primorac, 2016

8 8 Struktura zaposlenih Water and forestry Izvor:

9 9 Neto dobit (mil. HRK) Neto profitna marža Water and forestry 15% 1 5% -5% -1 Water and forestry % Povrat na imovinu (ROA) Povrat na kapital (ROE) 4% 6% 3% 4% 2% 1% -1% -2% Water and forestry 2% -2% -4% -6% -8% E P&C T U W&F -3% -1 Izvor: Bajo i Primorac, 2016

10 10 Omjer duga i glavnice Zaduženost (dug/imovina) Water and forestry Water and forestry Tekući odnos (KI/KO) Novčani odnos (N/KO) Water and forestry 1 Water and forestry Izvor: Bajo i Primorac, 2016

11 11 Plan i ostvarenje investicija javnih društava za i (u mil., kuna) Društvo Plan Ostvarenje Plan vs. Ostvarenje (%). Izvor: Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za Plan HEP GRUPA (bez HOPS-a) HOPS JANAF PLINACRO PSP UKUPNO ENERGETIKA Hrvatske autoceste Hrvatske ceste HŽ Infrastruktura HŽ Putnički prijevoz UKUPNO PROMET Hrvatske vode Hrvatske šume UKUPNO VODOOPSKRBA I ŠUMARSTVO Lučke uprave Zračne luke Ostali MPPI UKUPNO POMORSTVO I PROMET FZOEU Ostala društva ,2 UKUPNO ,2 200

12 12 Pregled odobrenih državnih jamstava u sektoru prometa (mil. kuna) Godine Odobrena jamstva Odobrena jamstva sektoru prometa Odobrena jamstva sektoru cestovnog prometa (HC, HAC, ARZ) Jamstava cestovnom prometu kao % ukupnih jamstava Jamstva cestovno m prometu u % jamstava sektoru prometa Odobrene jamstva kao % BDP-a Jamstva odobrena prometu kao % BDP-a Jamstva odobrena cestovnom prometu kao % BDP-a ,0 2,3 1, ,0 2,6 1, ,9 2,6 1, ,3 0,9 0, ,4 1,0 0, ,2 2,1 1, ,6 2,6 2, ,3 1,5 1, ,8 1,8 1, ,9 1,4 1, ,1 2,8 2, ,7 1,5 1, ,8 1,8 1,2 Ukupno Izvor: Bajo i Petrušić, 2014.

13 13 Dug opće države i sektora cestovnog prometa (HAC, ARZ, HC), Dug opće države (OD), mlrd. HRK ARZ+HAC+HC (cestovni promet), mlrd. HRK Dug cestovnog prometa (% duga OD) Dug cestovnog prometa (% BDP-a) Dug opće države (% BDP-a) ,3 34, ,5 58, ,7 36, ,2 65, ,6 37, ,3 70, ,8 38, ,8 82, ,2 40, ,4 86, ,6 40, ,1 86,7 pr ,4 83,7 pr ,6 84,3 pr ,9 81,8 pr ,9 78,6 Izvor: Croatian National Bank, Government of RC, National Convergence program

14 14 Subvencije iz proračuna opće države od do (u mil kuna i % BDP-a) , ,5% , ,5% , ,5% Subsidies, mil. HRK Subsidies as % GDP Subsidies in EU28, % GDP 0, Izvor: Bajo i Primorac, 2016

15 15 Prihodi opće države od imovine od do 2014., mil. HRK Kamate Dividende Povlačenje iz prihoda kvazikorporacija Zakupnina (koncesije i slično) Ukupno prihodi od imovine prihodi od imovine % ukupnih prihoda opće države , , , , , , , , , , , , , ,9 Izvor: MFIN

16 16 Zaključak (1) Država nema konzistentan plan kapitalnih ulaganja niti utvrđenu jasnu strategiju upravljanja obvezama. U tom ambijentu, ne postoji niti jasna strategija. Dosta mjera vezanih uz restrukturiranje je ad hoc i pod utjecajem je nepovoljne financijske pozicije poduzeća. Najveći pritisak na državne financije čini teret glavnice i kamata obveza poduzeća iz sektora prometa. To su ujedno i poduzeća s najslabijim pokazateljima poslovanja. Sve veći rast novih kreditnih zaduženja (uz državna jamstva) društava iz sektora prometa usmjerava aktivnosti Vlade na pronalazak alternativnog modela financiranja. Za dio poduzeća u sektoru željeznice država i dalje odobrava jamstva na kredite pa i preuzima njihove obveze. Sektor željezničkog prometa za sada će i dalje ostati korisnik subvencija i ugovornom povezan s poslovanjem države.

17 17 Zaključak (2) Javna poduzeća u procesu restrukturiranja smanjuju broj zaposlenih, ali još uvijek se značajno podržavaju subvencijama iz državnog proračuna. Država najprofitabilnijem dijelu sektora energetike uzima dio financijskih sredstava kroz povlačenje dobiti. Poduzeća iz sektora energetike mogu provesti nova investicijska ulaganja bez većih rizika od zaduživanja. Nedovoljno jasno profilirane misije javnih poduzeća, uz nepostojanje pokazatelja uspješnosti, stvaraju prepreke za jasnije utvrđivanje planova. Treba očekivati veće otvaranje države tržištu te jasnije profiliranje tržišnih djelatnosti od djelatnosti od javnog interesa. Hrvatska nema proračunske mogućnosti za održavanja subvencija na razini 2% BDP-a. Budući status, položaj, broj i vrsta javnih poduzeća u značajnoj mjeri će ovisit o visini i potrebama zaduživanja države.