PANDEMIJSKE bolesti GRIPA. 5. permanentna GLOBALNA opasnost KUGA

Transcription

1 PANDEMIJSKE bolesti KUGA 5. permanentna GLOBALNA opasnost GRIPA izvori: 1. Zoonoses and the origins and ecology of human disease (Richard Fiennes) str Zoonoses (Martin Shakespeare) str , CRNA SMRT U DUBROVNIKU (GORDAN RAVANČIĆ) doktorska disertacija 3. web (Wikipedia i dr.)

2 > gripa (influenca) zarazna je bolest uzrokovana RNA virusom familije Orthomyxoviridae koja pogađa ptice i sisavce primarno bolest dišnog sustava uzrokovana virusom koji se prenosi kapljicama u zraku, koje su nastale kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe osim u ljudi gripa se javlja u svinja, konja i još nekih sisavaca kao i u nekih divljih i domaćih ptica svake godine u svijetu smrtno oboli od ljudi GRIPA kratko uvodno... zbog visoke zaraznosti i širenja gripe često se pojavljuje (sezonski) u epidemijama (pandemijama) 3 pandemije gripe u 20.st. ( g. od gripe umrlo oko 20 milijuna ljudi u svijetu)

3 > uzročnici gripe su virusi iz porodice Orthomyxoviridae (3 tipa: A, B, C) virus se sastoji od: genetskog materijala ribonukleinske kiseline okruženog proteinskom ovojnicom i lipidnim omotačem (iz kojeg izlaze štapići proteina hemaglutinina i neuraminidaze) * ti proteini se ponašaju kao antigeni, izazivaju imunosnu reakciju u čovjeku ili nekom drugom organizmu * osim kao antigen, hemaglutinin omogućava virusu da se spoji i napadne stanicu, a neuraminidaza omogućava virusu kretanje duž stanice GRIPA uzročnici bolesti virusi grupe poznati su po svojoj sposobnosti da mutiraju * riječ influenca znanstveni je naziv za gripu, a dolazi od latinske riječi influentia što znači utjecaj >> taj su naziv dali Talijani početkom 16. stoljeća za svaku epidemiju zato što su mislili da je ona nastala zbog utjecaja nebeskih tijela

4 GRIPA uzročnici bolesti 3 tipa virusa > virus tipa "A" najvirulentniji tip virusa gripe napada mnoge sisavce i ptice i čovjeka najizgledniji da stvori epidemiju * divlje akvatične ptice su prirodni rezervoar raznih varijanti (podvrsta) ovog virusa (uspije li se prenijeti na druge vrste i/ili domaću perad, pogoduje pojavi pandemije itd.) * s obzirom na razlike u stvaranju protutijela, razlikujemo razne serotipove virusa tipa "A" (10 tak razl. serotipova ovog virusa bilo je odgovorno za pandemije ove bolesti*) _late_passage.jpg * H1N1: uzročnik Španjolske gripe i Svinjske gripe H2N2: uzročnik Azijske gripe H3N2: uzročnik Hongkoške gripe H5N1 uzročnik Ptičje gripe H7N7ima neobičan zoonotički potencijal H1N2: endemski za čovjeka, svinje i ptice H9N2 H7N2 H7N3 H10N7

5 GRIPA uzročnici bolesti 3 tipa virusa > virus tipa "B" čovjek gotovo da je jedini domaćin još je samo poznato da dolazi na lasicama i tuljanima mutira 2 3 puta sporije u odnosu na tip "A" (poradi čega i pokazuje manju genetsku varijabilnost) poznat je samo 1 serotip ovog virusa imunost na ovaj tip virusa obično se stječe rano, no ipak prisutne mutacije ne omogućuju stjecanje trajnog imuniteta * reducirana učestalost genetskih mutacija zajedno sa limitiranim brojem domaćina > uvjetuje nemogućnost pandemijskog širenja ovog virusa

6 GRIPA uzročnici bolesti 3 tipa virusa > virus tipa "C" pridolazi na ljudima, svinjama i psima samo ponekad uzrokuje pojavu bolesti i lokalne epidemije manje je učestao u odnosu na tipove "A" i "B" obično uzrokuje blaže oblike bolesti kod djece

7 > virusi gripe tipa "A" i "B" stalno se mijenjaju GRIPA uzročnici bolesti promjene virusa prvi tip promjena uključuje serije genetskih promjena, koje nakon nekog vremena uzrokuju mutaciju virusa. (one su najčešće i uzrokuju većinu promjena iz jedne godine na slijedeću) drugi tip promjena, koje su rjeđe, ali opasnije, sastoji se od promjena hemaglutinina ili neuraminidaze, te rezultira novim podtipom virusa virus tipa "A" podliježe oboma promjenama, a tipa "B" samo prvoj navedenoj

8 GRIPA uzročnici bolesti promjene virusa > znanstvenici razlikuju viruse po sojevima (uglavnom nazvanim po geografskom području gdje su prvi put detektirani) kada osoba bude zaražena jednim sojem gripe ona na taj soj razvija imunost razvijajući antitijela ljudski imunosni sustav može prepoznati sojev hemaglutinin ili neuraminidazu te ga napasti pri pojavi antitijela mogu pružati zaštitu pri promjeni virusovog genetskog materijala, ali ne i hemaglutinina ili neuraminidaze > tako virusi zbog čestih promjena, mogu uzrokovati nove valove upala i kod već zaraženih osoba > vodeća je teorija da ljudski i životinjski sojevi izmjenjuju tvari tvoreći tako novi soj > tako soj može zaraziti čovjeka, a da čovjekov imunosni sustav ne prepozna njegove antigene * npr. sojevi koji su sezone gripe uzrokovali najviše bolesti bili su tip "A" soj Nova Kaledonija i soj Moskva i tip "B" soj Sišuan

9 > virus gripe može se replicirati samo u živoj stanici GRIPA uzročnici bolesti repliciranje virusa procesi zaraze gripom i replikacije virusa odvijaju se u nekoliko faza; virus treba >> 1. treba vezati se uz stanicu i ući u nju 2. prenijeti svoj genom do mjesta gdje može producirati nove kopije svojih proteina i RNA 3. sastaviti sve komponente u novu virusnu česticu i izići iz stanice domaćina

10 > simptomi gripe se mogu iznenada javiti jedan ili dva dana nakon infekcije GRIPA simptomi najčešći prvi siptomi su: zimica povišena temperatura (38 39Cels.) bolovi u tijelu (osobito u leđima i nogama) još neki simptomi: groznica, osjećaj ekstremne hladnoće, drhtanje kašalj, začepljenja dišnih puteva bolovi u leđima, zglobovima, grlu umor, glavobolja, iritacija i suzenje očiju crvenilo očiju, kože (osobito lica), ustiju, vrata i nosa kod djece, probavne smetnje (proljevi i bol u trbuhu) * u ranim fazama infekcije može biti teško razlikovati običnu prehladu od gripe (*prehladu je moguće prepoznati po naglom ekstremnom umoru i visokoj temperaturi)

11 > raspoloživi laboratorijski testovi na gripu konstantno se usavršuju GRIPA dijagnoza prema CDC u (United States Centers for Disease Control and Prevention) brzi testovi dijagnoze bilježe osjetljivost od 70 75% i specifičnost od 90 95% komparacijom sa kulturom virusa ti testovi mogu osobito biti korisni tijekom sezone gripe (prokuženosti od 25%) ili u sezoni manje prokuženosti (10%)

12 GRIPA transmisija uzročnika > mogućnost prenošenja virusa gripom zaražene osobe počinje dan prije pojave prvih simptoma i traje idućih 5 7 dana (čak i duže) zaražene osobe su potencijalno najzaraznije između 2. i 3. dana nakon njihove infekcije količina "otpuštenog"/raspršenog virusa u korelaciji je sa groznicom (pri višim temp. otpušta se više virusnih čestica) djeca su mnogo zaraznija od odraslih; uzročnike infekcije će širiti od dana prije pojave prvih simptoma pa kroziduća 2 tjedna širenje gripe moguće je predvidjeti matematičkim modeliranjem; što pomaže predviđanju širenja bolesti unutar populacije

13 GRIPA 3. vida zaraze > 3 su temeljna vida zaraze: 1. direktnim putem (kašljem zaražene osobe direktno u oči, nos ili usta druge osobe) 2. zrakom (inhalacijom aerosola stvorenog kašljem/kihanjem zaražene osobe) 3. kontaktnim putevima: ruka oko, ruka nos, ruka usta nakon doticaja sa kontaminiranom površinom ili direktnog kontakta (npr. rukovanja) sa zaraženom osobom * veličina čestica kojim je moguća zaraza putem zraka = 0,5 5,0 µm u promjeru (inhaliranje samo jedne takve čestice može biti dovoljno za zarazu) * jednim kihanjem zaražene osobe oko čestica se emitira u zrak; no većina ih je velikih i neće se zadržati u zraku * vrijeme kroz koje gripa uspjeva opstati u zraku ovisi o stupnju vlage i UV radijaciji (niža vlaga i manjak sunceve svjetlosti u zimskim mjesecima pogoduju održavanju gripe)

14 > preživljavanje virusa na različitim površinama ovisi o površini GRIPA izdržljivost virusa 1 2 dana: na neporoznim površinama (plastika, metal) 15min: na papirnatim maramicama 5min: na koži * ako je virus zaštićen u sluzi, može se održati, npr. na novčanicama, i do 17dana * virus je inaktiviran zagrijavanjem do 56Cels. minimalno 60min, te kiselinama (ph<2)

15 > cijepljenje protiv gripe često se preporuča visoko rizičnim skupinama (djeca, stariji, oboljeli od astme, diabetesa, srčanih bolesti ili osobe oslabljelog imuniteta) > najčešća metoda dobivanja cjepiva protiv gripe je uzgojem virusa u oplođenom kokošjem jajetu > nakon pročišćavanja (npr.deterdžentom) virus je inaktivan tj. u tom neaktivnom obliku služi za proizvodnju cjepiva > efikasnost cjepiva je varijabilna > poradi sposobnosti mutacija virusa, cjepivo obično ne pruža zaštitu duže od nekoliko godina > svake godine WHO predviđa koji će sojevi virusa najvjerojatnije biti prisutni iduće godine, omogućavajući time farmaceutskim tvrtkama pravovremeni razvoj cjepiva GRIPA prevencija > cjepiva su također razvijena kako bi zaštitila perad od ptičje gripe (ta cjepiva mogu biti efikasna protiv više raznih sojeva gripe ili služe kao dio strategije prevencije ili se koriste u slučajevima suzbijanja epidemija...

16 GRIPA prevencija > moguće je cijepiti se i svejedno oboljeti od gripe cjepiva bivaju modificirana svake godine tj. prilagođavana specifičnim sojevima virusa, no nemoguće da "pokrivaju" sve sojeve kojima bi ljudi diljem svijeta mogli biti inficirani u toj sezoni (proizvođaću je potrebno oko 6mj. za proizvodnju milionskih količina cjepiva potrebnih za borbu protiv sezonskih epidemija) nekad pojedini soj kojeg se previdjelo postane dominantan i zarazi velik broj ljudi, unatoč tome što su cijepljeni moguće je također zaraziti se (sojem kojeg cjepivo "pokriva") neposredno prije cijepljenja i svejedno oboljeti (* cjepivo postaje djelotvorno 2 tjedna nakon uzimanja) * poradi cjepiva imunološki sistem može reagirati (sa pojavom simptoma bolesti) kao da je zaista zaražen virusom; no ti simptomi nisu ni toliko jaki, ni dugotrajni kao sto bi bili da se radi o pravoj zarazi virusom gripe *najopasnije nuspoojave mogu biti drastične alergijske reakcije bilo na virusni materijal, bilo na rezidue kokošjih jaja korištenih za uzgoj virusa; no takve su reakcije iznimno rijetke

17 GRIPA prevencija > osim što se svake godine radi na razvoju sezonskog cjepiva, nastoji se također pronaći cjepivo koje bi onemogućilo pandemijsko širenje virusa gripe brz razvoj, produkcija i distribucija cjepiva protiv gripe bi potencijalno spasila milione života tijekom pandemije poradi kratkog vremena između identifikacije pandemijskog soja i potrebe za cjepivom, znanstvenici traže način proizvodnje cjepiva koji ne bi uključivao uzgoj virusa iz kokošjih jaja od srpnja 2009.g., dovršeno je više od 70 kliničkih ispitivanja koja bi trebala pridonijeti razvoju "pandemijskog" cjepiva u rujnu "US Food and Drug Administration" odobrila je 4 cjepiva protiv trenutnog pandemijskog soja H1N1 (podtip virusa gripe tipa "A" koji je bio najčešći uzročnik humane gripe 2009.g.) te su već prva cjepiva bila na tržištu nakon nekoliko mjeseci

18 GRIPA cjepiva... > dva tipa antivirusnih lijekova koji se koriste za suzbijanje zaraze gripom, su: inhibitori neuraminidaze (efikasniji i manje toksični; preferirani za upotrebu) inhibitori M2 proteina

19 GRIPA prevencija > efikasan način redukcije prenošenja gripe uključuje održavanje osobne higijene i navika poput; ne doticanja vlastitih očiju, nosa ili usta, često pranje ruku (sapunom i vodom ili raznim sredstvima na bazi alkohola), pokrivanjem usta prilikom kihanja/kašljanja, izbjegavanje pljuvanja, izbjegavanjem bliskih kontakata sa oboljelima, ostanak kod kuće u slučaju vlastite zaraze pušenje povećava rizik oboljenja od gripe te pomaže pojavi intenzivnijih siptoma (*prema matematičkom modeliranju širenja zaraze, pušaći pomažu eksponencijalnom širenju zaraze te mogu direktno biti odgovorni za velik postotak sučajeva zaraze * iako maske za lice mogu spriječiti širenje zaraze tijekom brige za oboljele, postoje šaroliki dokazi pozitivnih efekata u zajednici.

20 GRIPA prevencija > dezinfekcija raznih površina može biti također dobar način borbe protiv širenja zaraze alkohol je dobar dezinficijens virusa gripe (zajedno sa spojevima na bazi amonijaka pomaže dužem održavanju sterilnih uvjeta (npr. u bolnicama) (u domaćinstvima se dugotrajnija deiznfekcija ostvaruje upotrebom alkohola i razrijeđeno bjelilo) tijekom prijašnjih pandemija, zatvaranje škola, kazališta, crkava usporilo je širenje zaraze, no nije imalo veći utjecaj na ukupnu smrtnost nije poznato do koje mjere može redukcija javnih okupljanja spriječiti nastanak pandemije (izolacija oboljelih, kada se još radi o malom broju oboljelih, ima smisla u redukciji širenja zaraze)

21 GRIPA liječenje > oboljelima je savjetovano da: odmaraju unose dovoljno tekućine izbjegavaju alkohol i duhan koriste medikamente poradi smanjenja visoke temperature/bolova u mušićima i sl. * djeca i adolescenti sa simptomima gripe (osobito s groznicom) trebali bi izbjegavati uzimanje aspirina tijekom bolesti (osobito nakon oboljenja "B" tipom gripe) (posljedica može biti Reyev sindrom rijetka, ali potencijalno fatalna bolest jetre) * pošto je gripa uzrokovana virusom, antibiotici nemaju učinka (osim ako su prepisani za liječenje sekundarne infekcije poput bakterijske upale pluća)

22 > posljedice gripe su mnogo ozbiljnije nego posljedice uobičajene prehlade GRIPA posljedice većina ljudi će se oporaviti potpuno kroz tjedan ili dva, no kod ostalih može doći do komplikacija (opasnih po život, poput upale pluća) gripa može biti smrtonosna (osobito za mlađe, starije, slabije ili kronično bolesne osobe) ostale rizične skupine: osobe slabog imunološkog sustava (HIV pozitivne osobe), osobe sa transplantiranim organom/organima (kod kojih se imunološki sustav slabi kako ne bi došlo do odbacivanja transplantiranog organa), trudnice, djeca gripa pogoršava kronične bolesti (oboljeli od emfizema, kroničnog bronhitisa ili astme mogu, u slučaju oboljenja od gripe, osjećati gubitak daha; srčanim bolesnicima gripa će dodatno pogoršati zdrastveno stanje ili čak može dovesti do zatajenja rada srca)

23 GRIPA prognoze > prema WHO; svake zime deseci miliona ljudi oboli od gripe većina oboljelih uglavnom izbivaju s posla i oporave se kroz tjedan dana, no stariji dio populacije nije izuzet i od težih posljedica (čak i smrtnih) poznato je da godišnje na svjetskoj razini od posljedica gripe umre nekoliko stotina tisuća ljudi (no i u razvijenijim zemljama taj podatak nije pouzdan, jerbo medicinski autoriteti obično ne verificiraju podatke o točnim uzrocima smrti u smislu točnog razlikovanja gripe i bolesti nalik gripi i zdrav čovjek može oboliti od gripe; tj. gripa može neovisno o dobi i zdrastvenom stanju čovjeka, biti uzročnikom mnogih poteškoća osobe preko 50god. ili vrlo mala djeca ili kronični bolesnici bilo koje dobi vjerojatnije će u slučaju oboljenja od gripe patiti od posljedica/komplikacija poput upale pluća, bronhitisa, upale uha ili sinusa

24 GRIPA sezonske varijacije > gripa doživljava vrhunac rasprostranjenosti u zimskome periodu (*pošto Sjeverna i Južna hemisfera imaju zimu u drugo doba godine, tako svake godine zapravo postoje 2 sezone gripe > zbog toga WHO preporuča 2 različite formulacije cjepiva svake godine; za svaku hemisferu po jedna) "vječno" pitanje zašto je pojava gripe sezonskog karaktera? > jedno od mogućih objašnjenja: jer u zimskim periodima ljudi su u češće (u većem broju) u bliskijem kontaktu, boraveći poradi zime manje na otvorenom, tj. više u zatvorenim prostorima što pogoduje širenju bolesti > putovanja poradi blagdana u sjevernoj hemisferi povećavaju mobilnost ljudi i potencijalno brže rasprostiranje virusa > niže temperature pogoduju: dužem preživljavanju virusa, transmisiji virusa aerosolom (osobito pri temp.<5 Cels. i niskom relativnom vlagom zraka) > niže relativne vrijednosti tlaka zraka u zimskom periodu čini se da su glavni uzroci koji pogoduju širenju virusa gripe u umjerenim područjima

25 > GRIPA sezonske varijacije sezonskih varijacija prisutnosti gripe ima i u tropskih regijama (u nekim zemljama pojačane zaraze su karakteristične za kišno razdoblje godine) alternativna hipoteza objašnjenja sezonske pojave gripe leži na tumačenju utjecaja količine vitamina D na otpornost prema virusu gripe (ideja Roberta Edgara Hope Simpsona, 1965.g.) epidemije gripe tijekom zimskog perioda moguće su povezane sa sezonskim promjenama količina vitamina D koji je sintentiziran u koži pod utjecajem sunčevog (ili umjetnog) UV zračenja (što bi objasnilo sezonski karakter ove bolesti koja doživljava vrhunac u periodu manje izloženosti čovjeka sunčevom zračenju tj. razdoblju manjih količina vitamina D)

26 > GRIPA epidemije i pandemije gripa je uzrokovana raznim vrstama i sojevima virusa; no pojedinih godina neki sojevi mogu biti manje prisutni (ili nestati), drugi mogu postati uzročnici epidemija, a drugi opet uzročnici pandemija diljem svijeta, u godinama uobičajene zaraze, oboli oko 3 5 miliona ljudi, a oko sa smrtnim posljedicama "u grubo", 3 puta tijekom jednog stoljeća desi se pandemijska zaraza gripom koja tada znači zarazu značajnog dijela ljudske populacije i smrt desetaka miliona ljudi u SAD u godišnje; oko smrtnih slučajeva i više od hospitaliziranih jedna je studija pokazala da kada bi soj virusa sličan onome 1918.g. sada uzrokovao zarazu; ona bi mogla biti uzrokom smrti miliona ljudi

27 > novi se virusi gripe stalno pojavljuju/razvijaju mutacijama ili rekombinacijama GRIPA mutacije virusa mutacije mogu uzrokovati male promjene antigena hemaglutinina i neuraminidaze na površini virusa: "ANTIGENSKO SKRETANJE" (engl. ANTIGENIC DRIFT) (koji dovodi do postupnog stvaranja raznih sojeva sve dok jedan ne elvovira u oblik koji može zaraziti ljude koji su stekli imunost na prethodno postojeći soj virusa) > tada taj novi soj zamijeni stari i brzo se proširi među ljudskom populacijom često uzrokujući epidemiju (* no, pošto će sojevi nastali driftom nalikovati izvornim sojevima, neki će ljudi zadržati imunost) ANTIGENI DRIFT STVARA VIRUSE GRIPE SA MALO MODIFICIRANIM ANTIGENIMA ANTIGENI SHIFT STVARA VIRUSE POTPUNO DRUGAČIJIH ANTIGENA

28 > novi se virusi gripe stalno pojavljuju/razvijaju mutacijama ili rekombinacijama GRIPA rekombinacije virusa rekombinacijama virusa gripe "ANTIGENSKA PROMJENA" (engl. ANTIGENIC SHIFT) nastaju potupno novi antigeni (npr. rekombinacijom između ptičjih i humanih sojeva virusa gripe) nastane li humani virus gripe sa posve novim antigenima, praktički će svi biti podložni zarazi, moguće će doći do nekontroliranog širenja zaraze tj. moguće pandemije ANTIGENSKA PROMJENA MOŽE REZULTIRATI NOVIM I VISOKO PATOGENIM SOJEM VIRUSA GRIPE

29 > riječ INFLUENCA dolazi iz talijanskog jezika i to sa značenjem "utjecaj" i odnosi se na uzroke bolesti općenito riječ "influenca" se nekoć odnosila na astrološki utjecaj tj. na pojavu bolesti razvojem medicine; naziv influenca se promjenio u "influenca hladnoće" GRIPA etimologija 1703.g. se riječ influenca prvi puta u engl.jeziku upotrijebila kako bi opisala ovu bolest (J.Hugger, University of Edinburgh

30 GRIPA PANDEMIJE > simptome gripe kod ljudi opisao je HIPOKRAT; već prije 2.400g iako je za pretpostaviti da je virus gripe tijekom povijesti bio uzročnikom brojnih epidemija, nije lako interpretirati povijesne podatke, jer simptomi mogu biti slični onima uzrokovani drugim bolestima dišnog sustava 1580.g. > prvi uvjerljivi dokazi pandemije gripe koja je započela u Rusiji i proširila se Europom sve do Afrike (u Rimu je umrlo preko ljudi, populacija nekoliko španjolskih gradova je gotovo nestala) pandemija se sporadično nastavila kroz 17. i 18. st. pandemija g. zahvatila je otprilike 1/4 čitave ljudske populacije * moguće je bolest iz Europe prenešena u Ameriku već prilikom prvog dolaska Kolumba 1493.g., jerbo se ta ista godina spominje kao godina velike epidemije na američkm kontinentu

31 > pandemija sa najgorim posljedicama zabilježena je g. ("španjolska gripa"; virus gripe tipa "A", podtip H1N1) nije poznat točan broj umrlih, no pretpostavlja se između 20 i 100 miliona ljudi ta je pandemija poznata kao "najveći zdrastveni holokaust u povijesti" (usmrtila otprilike jednako ljudi kao kuga) razlozi tako velike smrtnosti leže u velikoj stopi zaraze (preko 50%) i ekstremno jakim simptomima (poradi kojih je gripa bila ispočetka krivo dijagnosticirana kao denga ili kolera) (neki navodi svjedoće o simptomima poput hemoragije nosa, želuca, crijeva, ušiju, kože, pluća i sl.) bolest je bila prisutna od Arktika do Pacifičkih otoka GRIPA PANDEMIJE uobičajena stopa smrtnosti poradi gripe iznosi oko 0,1%; tijekom ove pandemije iznosila je 2 20% više od 99% smrtnih slučajeva bili su kod ljudi mlađih od 65 godina; više od 50% kod mlađih ljudi između 20 i 40 god. starosti (što je čudno s obzirom da gripa obično pogađa ili vrlo mladi ili stariji dio populacije) ova pandemija je uzrokovala smrt 2.5 5% dijela svjetske populacije (u prvih 25 tjedana moguće je umrlo oko 25miliona ljudi) (* HIV/AIDS je uzročnik smrti istog broja ljudi, ali tijekom 25 godina)

32 GRIPA PANDEMIJE > sve pandemije nakon te nisu bile tako devastirajuće 1957.g. "azijska gripa" (tip "A"m soj H2N2) 1968.g. "hongkonška" gripa (tip "A", soj H3N2) iako manje drastične, ove pandemije su uzele također milijune života u pandemijama koje su uslijedile, postojala je mogućnost korištenja antibiotika što je pomoglo spriječavanju sekundarnih infekcija (tj. u konačnici uzrokovalu manju smrtnost u odnosu na "španjolsku gripu")

33 GRIPA sezonske varijacije > RAZLIKA IZMEĐU SMRTNOSTI GRIPE IZ DOBA PANDEMIJE U UOBIČAJENE SEZONSKE GRIPE (podaci za S.A.D) * ISCRTKANA LINIJA : SMRTNOST NA OSOBA PO DOBNIM SKUPINAMA U GODINAMA IZMEĐU PANDEMIJA ** PUNA LINIJA: SMRTNOST PO DOBNIM SKUPINAMA U DOBA PANDEMIJE 1918.g.

34 > GRIPA PANDEMIJE 1931.g. Richard Shope izolirao je uzročnika gripe (kod svinja) virusi iz porodice Orthomyxoviridae 1933.g. Patrick Laidlaw (Medical Research Council of the United Kingdom) izolirao humani virus gripe 1944.g. prvi koraci prema prevenciji gripe; Thomas Francis, Jr razvoj cjepiva (uz pomoć američke vojske koja je tijekom Prvog sv.rata izgubila tisuće vojnika) Dr. Terrence Tumpey testira virus rekonstruiran prema virusu iz 1918.g. u laboratorijskim uvijetima bio sigurnosti 3.razine

35 GLAVNI TIPOVI VIRUSA GRIPE KOD LJUDI KVADRATI OZNAČAVAJU POJAVU NOVIH SOJEVA KAO UZROČNIKA PANDEMIJA ISPREKIDANA LINIJA PREDSTAVLJA NESIGURNE IDENTIFIKACIJE SOJEVA GRIPA PANDEMIJE

36 > gripa je učestala i kod mnogih životinjskih vrsta te se prijenos uzročnika bolesti također može desiti između vrsta ptice su poznate kao glavni rezervoar virusa gripe identificirao je dosad 16 formi hemaglutinina i 9 formi neuraminidaze (svi poznati podtipovi (HxNy) su nađeni kod ptica, no mnogi podtipovi su endemski kod pasa, konja i svinja, među populacijama deva, afričkih tvorova (vretica), mačaka, tuljana, nerca, kitova varijacije virusa gripe nekada se nazivaju prema vrsti za koju je virus specifičan (humana, ptičja, svinjska, konjska, pseća gripa) kod svinja, konja i pasa simptomi gripe su slični onima kod ljudi sa kašljem, povišenom temperaturom, gubitkom apetita učestalost epidemija gripe kod životinja nije proučena kao kod ljudi GRIPA zaraze kod životinja * epidemija gripe kod tuljana uzrokovala je ugibanje cca 500 životinja na obali Nove Engleske * epidemije gripe kod svinja su relativno učestale i u pravilu ne izazivaju značajniju smrtnost

37 GRIPA ptičja gripa > simptomi gripe kod ptica su varijabilni i nespecifični simptomi kod blažih oblika zaraze narogušeno perje, mala redukcija proizvodnje jaja, gubitak težine, manji dišni problemi (teško uočiti / dijagnosticirati bolest na terenu > potrebno laboratorijsko testiranje) neki sojevi, poput azijskog H9N2 su visoko virulentni za perad (mogu izazvati drastične simptome i mortalitet > kod najdrastičnijih primjera kod pilića i purica iznanadna pojava jakih simptoma koji gotovo u 100% slučajeva završavaju smrću u 2 dana) (poradi brzog širenja virusa, osobito u farmskom uzgoju >> veliki potencijalni gubici) virus gripe tip "A" (podtip H5N1)

38 > GRIPA ptičja gripa "ptičja gripa" (tip "A", podtip H5N1) endemska je u mnogim populacijama ptica (osobito na jugoistoku Azije; otkuda se globalno širi) to je epizoocija (endemska u ne ljudskim populacijama) i panzoocija (bolest koja pogađa životinje različitih vrsta, osobito na širemu području) uzrokujući ugibanja milijuna zaraženih jedinki te uzrokujući uklanjanje stotina miliona drugih ptica u nastojanju spriječavanja pandemije trenutno, nema dokaza koji bi upućivali na mogućnost prijenosa virusa ptičje gripe na ljude (u većini zabilježenih slučajeva, oboljeli ljudi imali su direktan fizički kontakt sa zaraženim pticama (s obzirom na bojazan od promjena virusa koji bi mu omogućili prijenos na ljude, g. je ptičja gripa smatrana pandemijskom opasnošću, te su milijarde dolara utrošene na pripremu/spriječavanje pandemije

39 > GRIPA svinjska gripa kod svinja, virus gripe uzrokuje povišenu temperaturu, slabljinu, kihanje, kašalj, teškoće u disanju, smanjenje apetita (moguć pobačaj kod ženki) smrtnost je obično mala, no posljedica bolesti može biti i slab rast te smanjenje tjelesne mase (ekonomski gubici uzgajivača) zaražene jedinke mogu izgubiti oko 6kg kroz 3 4 tjedna direktan prijenost virsua na ljude je ponekad* moguć (50 slučajeva oboljenja kod ljudi (6 smrtnih) zabilježeno je kod ljudi of sredine 20.st.) 2009.g. bolest uzrokovana virusom H1N1 (pronađena kod svinja) poznata kao "svinjska gripa" uzokovala je pandemiju (no nema egzaktnih dokaza njene endemske vezanosti isključivo za svinje, njene transmisije sa svinja na ljude ili između ljudi). (taj je virus nastao rekombinacijom nekoliko sojeva virusa H1N1 pronađenih kod ljudi, ptica i svinja Chinese inspectors on an airplane, checking passengers for fevers, a common symptom of swine flu

40 GRIPA svinjska gripa siptomi gripe kod svinja

41 siptomi "svinjske gripe" kod čovjeka GRIPA svinjska gripa

42 PANDEMIJSKE bolesti KUGA GRIPA HVALA izvori: 1. Zoonoses and the origins and ecology of human disease (Richard Fiennes) str Zoonoses (Martin Shakespeare) str , web (Wikipedia i dr.)