Estudu Baseline kona-ba Atitude Joventude iha relasaun entre feto ho mane iha Timor Leste 2013 RELATÓRIU

Size: px
Start display at page:

Download "Estudu Baseline kona-ba Atitude Joventude iha relasaun entre feto ho mane iha Timor Leste 2013 RELATÓRIU"

Transcription

1 Estudu Baseline kona-ba Atitude Joventude iha relasaun entre feto ho mane iha Timor Leste 2013 RELATÓRIU Hakerek-nain: Dr. Sara Niner Dr. Ann Wigglesworth Sr. AbelBoavida dos Santos Sr. Mateus Tilman Profesor Adjuntu Dharmalingam Arunachalam Paz y Desarrollo (PyD) Rua Praia dos Coqueiros, Fatuhada, Dom Aleixo, Dili, Timor Leste. tg.cowper@pazydesarrollo.org 1

2 Conteudu Agradesimentu4 1. Objetivu Jerál hosi Peskiza5 2. Antesedente6 2.1 Violénsia Jéneru ka Violénsia Doméstiku iha Timor Leste Media no Komunikasaun11 3. Preparasaun no Koleksaun Dadus Ekipa Peskiza Metódu Peskiza Amostra (Sample) no Suku-sira Rekrutamentu no Treinamentu ba Estudante Peskizadór-sira Estudu Pílotu Dili Peskiza Terrenu iha Distritu15 4. Atitude no vizaun lidér-sira no influensiadór -Timor Leste (Intervista no Discussion Groups) Relasaun no Papél Jéneru iha Kultura no Sosiedade Timor Mudansa Sosiál Kontemporariu ba norma-jéneru Kompriensaun no Impaktu hosi globalizasaun Pratíka Lokál, Mekanismu Justisa, Lei Kontra Violénsia Doméstiku no Solusaun Rezultadu Xavi: Atitude no vizaun lidér no "influensiadór-sira"29 5. Atitude no Vizaun Joventude Mane no Feto iha Timor Leste (Diskusaun iha Grupu) Aprezenta papél jéneru ne ebé tuir Modélu Patriarka Saida mak Violénsia Doméstiku? Prevensaun Violénsia Doméstiku: Solusaun ba Mane no Kaben-nain Atitude hasoru feto nia papél iha Violénsia Doméstiku Mudansa atitude no mudansa papél feto-nian Envolve an iha ema seluk nia violénsia doméstiku Relata violénsia doméstiku ba polisia Rezultadu Xavi: Atitude no vizaun joventude mane no feto (DG)39 6. Atitude no vizaun joventude (Survei Dadus GEM) Demográfia Jerál Atitude ba Igualdade Jéneru Atitude ba Maskulinidade Atitude ba tradisaun kaben-nain (hola-malu) no papél jéneru Vizaun kona-ba violénsia Atitude kona-ba violénsia jéneru60 7. Asesu ba Media no Perspetiva-sira Meius Jerál hosi Informasun64 7.2Radio - rezultadu survei hosi joventude TV- Rezultadu survei hosi joventude Atitude no perspetiva hosi joventude mane no feto kona-ba asesu ba media67 7.6Vizaun Media Nasionál69 2 P a g e

3 8. Rezultadu-Xavi no Rekomendasaun Rezultadu Xavi Rezultadu Xavi relasiona ho uzu media Rekomendasaun programa sira77 Bibliografia80 Appendix 1: Survey Questionnaire (Tetun)82 Appendix 2: Focus Group Discussion Guide & Questions (Tetun/English)86 Appendix 3: Individual Interview Guide (Tetun/English)88 Appendix 4: Surveys Administered List89 Appendix 5: Individual Interviews (IDIs) List90 Appendix 6: Focus Group Discussions held91 3 P a g e

4 Agradesimentu Ami hakarak hato o Obrigado Wa in ba belun-sira ne ebé hola parte iha intervista ho diskusaun grupu hodi fahe sira-nia hanoin ho ami kona-ba asuntu importante ida-ne e.ami mós hakarak atu hato o obrigado wa in ba foin-sae hamutuk 483 ne ebé mak priensia Survei ida-ne e. Ami mós hakarak hato o obrigado wa in ba organizasaun-sira ne ebé ajuda ami hodi identifika partisipante ba peskiza ida-ne e, inkilui Institutu Formasaun Profesor Katóliku iha Baucau, Sentru Joventude iha Baucau no Viqueque, Pesoál Eskola Sekundária iha Tequinomata no Calixa (UnaKi ik) no Eskola Pre-Sekundária Sagadate no Kaijuslaran(Bahalarawain), SOLS Baucau no Viqueque no CVTL iha Viqueque. Ami mós hakarak hato o obrigado wa in ba komitmentu hosi belun-sira ne ebé mak kontribui ba projetu ida-ne e: Pesoál UNTL no Ekipa Estudante ne ebé halo peskiza: - Regina Xavier Carlos - Isolino Vas de Alegria - Constantino da Costa Ribeiro - Napoliao de Andrade Soares - Sergio da Siva Reis - Batista da Conceicao - AgostinaPereria Pesoál PyD: - Carlo Crudeli - TaniGay Cowper Roggen - Adriano Gusmao (Fasilitadór Baucau) - SilviuMagno Albino (Fasilitadór Baucau) - VeronikaGuterres (Fasilitadór Viqueque) - Manuel Nazaret (Fasilitadór Viqueque) East Timor Justice Sector Support Facility no pesoál Asosiasaun Mane KontraViolénsia(AMKV) - Barney Chittick - Jose Fernandes - Julio Correira 4 P a g e

5 Estudu baseline kona-baatitude joventude iha relasaun entre feto ho mane iha Timor Leste Peskiza ida-ne e haree ba atitude no vizaun joventude kona-ba igualdade jéneru no fatór saida mak fó influensia ba sira. Rezultadu-sira hosi peskiza ida-ne e atu ajuda dezenvolve kampanya prevensaun violencia basea ba jeneruba Prevensaun Violénsia Jéneru hosi Paz y Desarrollo. Peskiza ida-ne e mós inklui dezeñu ba komponente monitorizasaun no avaliasaun hafoin-kampaña.. Atu kria debate ida-ne ebé bazeia ba situasaun lokál kona-ba asuntu refere, ami deside hodi hanaran peskiza ne e: AtitudeJoventudeiharelasaun entre fetoho mane iha Timor Leste. Ami hili atu la uza liafuan jéneru no maskulinidade iha diskusaun ho komunidade lokál iha área rurál. Ne e tanba liafuan ne e foun no dalabarak ema interpreta oin-seluk no bele hamosu konfuzaun Objetivu Jerál hosi Peskiza Konsellu Ministru adopta ona Planu Asaun Anuál kona-ba Violénsia Jéneru ( ) iha 29 Maiu 2012, hanesan artikula ona iha Artigu 13 Lei Kontra Voilénsia Doméstiku 2010.Planu Asaun Anuál fahe ba estratejía tolu, ida mak prevensaun. Objetivu hosi estratéjia prevensaun ida-ne e mak: Muda atitude no lala ok liuhosi dezenvolve koñesimentu, edukasaun, polítika no ekonomia. Ida-ne e iha nia objetivu espesífiku tolu: elimina estereótipu no pratíka ofensivu ne ebé mak kontribui ba Violénsia Jéneru, inklui violénsia doméstiku liuhosi muda atitude no hahalok; foti asuntu dezigualdade hanesan kauza ida Violénsia Doméstiku liuhosi hametin polítika no ekonomia ba feto; atinji koordenasaun iha nivel hotu-hotu inklui entre ministeriál, institusaun governu, fornesedór servisu no sosiedade sivil iha prevensaun no esforsu dezenvolve koñesimentu kona-ba violénsia jéneru no violénsia doméstiku. 2 Ofisiu Sekretariu Estadu ba Promosaun Igualdade mak implementa. Objetivu jerál hosi Peskiza ida-ne e mak atu fornese dadus baseline hodi informa no hadi ak dezeñu kampaña komunikasaun ida-ne ebé efetivu ba prevensaun Violénsia Jéneru hanesan parte ida hosi Estratejía Prevensaun hosi Planu Asaun Anuál (hanesan iha leten). Iha implementasaun Planu Asaun Anuál, SEPI servisu hamutuk ho organizasaun internasionál 1 Jéneru refere ba papél responsabilidade feto no mane iha situasaun kulturál espesífiku ne ebé konstruidu ho sosiálmente. Maskulinidade signifika kompriende saida deit mak karaktéristiku hosi maskulinu ka nia signifika saida ba mane ida. 2 Violénsia Domjéstiku mak define iha Artigu 2 hosi Lei Kontra Violénsia Doméstiku 2010 considera-se violência doméstica qualquer acto ou sequência de actos cometidos num contexto familiar, com ou sem coabitação, por um membro da família contra qualquer dos seus membros, quando exista uma ascendência, nomeadamente física ou económica, na relação familiar, ou por uma pessoa em relação a outra com a qual teve um relacionamento íntimo, do qual ou dos quais resultem ou possam resultar, danos ou sofrimento físico, sexual ou psicológico, abuso económico, incluindo ameaças tais como actos intimidatórios, ofensas corporais, agressão, coação, assédio, ou privação da liberdade. Termu ida-ne e foin lalais ne e mak sosializa iha Timor liuhosi introdusaun Lei Kontra Violénsia Doméstiku. Violénsia Jéneru iha definisaun ne ebé luan no inklui violénsia ne ebé akontese iha kontestu relasaun ida hosi dezigualdade jéneru ne ebé sempre mosu iha relasaun intimadu hanesan kaben (hola malu). 5 P a g e

6 barak, ida mak PyD ba servisu iha área Baucau, Viqueque no Lautem. PyD komete ba Planu Asaun Anuál ho atividade tuir-mai ne e: Kompromisu PyD ba Planu Asaun Anuál Foku Estratéjiku: Prevensaun Violénsia Jéneru Dezenvolve koñesimentu kona-ba Lei Kontra Violénsia no Violénsia Jéneru ba Xefi Suku-sira no governu lokál Halo survei kona-ba atitude hasoru violénsia jéneru no asesu populasaun ba kualker media relasiona ho Violénsia Jéneru [rezultadu mak relatóriu peskiza ida-ne e] Halo kampaña iha Dili no distritu-sira hodi hasa e koñesimentu públiku kona-ba Violénsia Jéneru no Violénsia Doméstiku hodi promove kultura ida sein violénsia, kombate estereótipu no enkoraja respeitu ba ema nia direitu Halo asesmentu ida kona-ba impaktu hosi esforsu koñesimentu públiku kona-ba Violénsia Jéneru inklui Violénsia Doméstiku ho rekomendasaun ba análizasaun programa Imprime no distribui kopia Lei Kontra Violénsia Doméstiku Dezenvolve no distribui pamfleta ne ebé esplika kona-ba konseitu Violénsia Jéneru no Violénsia Doméstiku ho lia-fuan ne ebé simples no klaru Dezenvolve no imprime padraun treinamentu ho kontéudu Lei Kontra Violénsia Doméstiku no Violénsia Jéneru. Kampanya prevensaun violencia basea ba jenerupyd ba prevensaun violénsia jéneru mak parte ida hosi governu ida-ne e nia estratéjia no sei dezenvolve koñesimentu no promove kultura naun-violénsia bazeia ba dadus base-line ne ebé mak fornese hosi peskiza ida-ne e. Área prinsipál lima hosi peskiza ida-ne e mak: Atu halo estudu kualitativu ida kona-ba atitude foin-sae mane no feto (tinan 15-24) kona-ba igualdade jéneru no mane-nia papel iha sosiedade Timor iha área privadu no públiku, fó atensaun ba relasaun violénsia karik iha, ba identidade mane no relasaun jéneru. Atu halibur dadus kuantitativu kona-ba atitude no vizaun mane foin-sae kona-ba papél jéneru no maskulinidade no kompara atitude hirak ne e hasoru eskala Gender Equitable Men (GEM). Atu hetan informasaun kuantitativu kona-ba lala ok joventude mane-sira (tinan 15-24) kona-ba media no sira-nia preferensia uzu kanál komunikasaun Atu hetan informasaun kualitativu kona-ba atitude no vizaun hosi influensiadór-sira (jurnalista, autoridade lokál no nasionál no parseiru públiku sira seluk) kona-ba jéneru no papél mane iha sosiedade Timor. Atu dezena kuadru monitorizasaun ba avaliasaun kampana Faze I. 2. Antesedente IhaTimor Leste, maioria populasaun ne ebé mak hela iha área rurál servisu nu udar agrikultór subsistensia. Forsa hosi pratíka adat no fiar tradisionál mak mantein no regula maioria populasaun nia moris loron-loron iha área rurais no sidade no hamosu sentimendu ida-ne ebé boot kona-ba identidade no valór ba ema barak(niner 2011). Iha sistema patriarka 3 ne e, estrutura familia metin liu-tan. 3Sistema patriarka mak sistema ne ebé mane iha solidariedade, no liu hosi solidariedade ne e sira bele kontrola feto. 6 P a g e

7 Dalabarak, estrutura dezisaun polítika fó sai hosi katuas sira iha nivel suku no aldeia (inklui liuraino lian nain). Sira mak responsavel hodi resolve konflitu liuhosi mediasaun entre familia no grupu no mantein balansu entre povu, sira-nia rai no sira-nia bei-ala (Babo-Soares 2004; Trindade 2011). Maioria Timor-oan respeitu ba lei lokál (tradisonál) no nasionál ne ebé mak sosializa liuhosi Xefi Suku ne ebé asume responsabilidade ba governasaun tantu demokrátiku no tradisionál ka adat (Wigglesworth 2013). Hafoin independénsia nasionál iha tinan 2002, governu Timor Leste introduz ona lei nasionál balun ne ebé foun. Lei Kontra Violénsia Doméstiku 2010 introduz konseitu hosi violénsia doméstiku ne ebé mak diferensia hosi konesimentu lokál. Bazeia ba lei tradisionál, ema barak fiar katak Lei Kontra Violénsia Doméstiku no lei foun sira seluk refleta liu ba valór internasionál duke valór Timor-nian. Durante peskiza ida-ne e hala o, ema barak refere ba valór internasionál hirak ne e hanesan globalizasaun. Lei Kontra Violénsia Doméstiku defini Violénsia Doméstiku hanesan ofensa krime idane ebé mak prosesu legál hanesan obrigatóriu. Lei ida-ne e apresia direitu hosi pesoál ne ebé hetan violénsia tantu lei tradisionál/adat konsidera violénsia doméstiku ka violénsia seksuál hanesan violasaun ida hosi problema sosiál ne ebé komunidade presiza atu rezolve.dalabarak feto sira la-permite atu partisipa iha prosesu justisa tradisionál/adat no kompensasaun ba ofensa mak dalabarak intrega ba vitima-nia familia liuhosi reprezentativu mane (Wigglesworth 2013). Barlake, entre familia mane-foun no feto-foun iha prosesu kaben, halibur familia hamutuk no obriga feen hodi tolera violénsia doméstiku tan komitmentu/relasaun-sira ne ebé mak labele atu estraga (Silva 2011). Obstaklu iha sosializasaun Lei Kontra Violénsia Doméstiku mak wainhira sinkroniza lei ida-ne e ho lei tradisionál/adat. Obstaklu sira-seluk mak Lei Kontra Violénsia Doméstiku la-aprezenta estratéjia prevensaun iha nivel komunidade, duke fahe informasaun ne ebé prepara hosi governu (Lei Kontra Violénsia Doméstiku, Artigu 10.3). 2.1 Violénsia Jéneru ka Violénsia Doméstiku iha Timor Leste Papél no relasaun jéneru prinsipalmente re-produz no negosia ona iha familia no komunidade lokál. Iha komunidade rurál iha Timor Leste, feto-sira dalaruma iha papél ne ebé importante iha familia no komunidade maibé dalabarak limitadu iha deit área privadu ka doméstiku. Ida-ne e mak reduz sira-nia partisipasaun iha polítika, edukasaun no ekonomia (Niner 2012).Situasaun ida-ne e mós bele halo feto-sira iha risku ne ebé boot baviolénsiadoméstiku. Internasionalmente, iha relasaun ne ebé forte entre diversidade norma jénerusira iha sosiedade ida no nivel violénsia bazeia ba jéneru. Iha Timor Leste, abuzu fíziku balun hetan tolera no la-konsidera hanesanviolénsia Doméstiku (Swaine et al 2002). Ida-ne e kombina ho toleransia ida-ne ebé boot ba violénsia, ne ebé sai boot liu tan durante tinan 24 okupasaun militár Indonesia, dalaruma mak rezaun ba nivel violénsia ne ebé ás iha ohin loron. 7 P a g e

8 Violénsia Doméstiku mak hanesan problema sériu iha Timor Leste, responde ba porsentu 40 hosi krime tomak ne ebé mak relata; maibé relatóriu 2004 indika katak sistema justisa formál faille atu ajuda feto-sira hodi buka justisa ne ebé justu ba krime hanesan ne e[jsmp 2004]. Jerálmente, iha komunidade forma minór hosi violénsia doméstiku mak haree hanesan normal no dalaruma seniór-sira aplika ba sira-nia juniór partikularmente ho objetivu edukativu (baku hanorin). Iha tiha ona kampaña nasionál kontra violénsia doméstiku ne ebé konsentradu, liuhosi ida-ne e ita haree katak iha diálogu nasionál kona-ba asuntu ne e no iha ona mudansa (Niner 2012:147). Mudansa ba feto-sira nia papél jéneru tradisionál hanesan ida-ne ebé mak akontese iha Timor agora dadauk bele hamosu reasaun kontra feto (cf. Enloe 2004; Niner 2011) no bele hamosu konflitu no violénsia barak liu tan iha uma-kain. Dadus ida-ne ebé kompriensivu liu kona-ba violénsia kontra feto iha Timor Leste mak indika iha Survei Saúde no Demográfia Nasionál Survei ne e mak inklui módulo survei idane ebé mak inklui violénsia domestiku no violénsia interpersonal, halo amostra (sampling) ba feto hamtuk 2,951. Hosi númeru ida-ne e feto porsentu 38 mak relata hetan violénsia fíziku komesa tinan 15, hosi kazu ne e porsentu 74 mak involve sira nia la en ka kaben no porsentu 6 mak eis la en ka kaben. Jerálmente, porsentu 6 hosi feto-sira ne ebé kaben ona relata katak sira inisia ona violénsia fíziku kontra sira-nia kaben (NDS 2010:243). Númeru hirak ne e hatudu katak forma prinsipál hosi violénsia jéneru iha Timor Leste mak violénsia doméstiku ne ebé halo hosi la en ka kaben ba sira-nia feen. Maizumenus feto hamutuk 3,000 mak hetan survei, porsentu 29 relata katak sira hetan violénsia fíziku dalabarak ka dalaruma durante fulan 12 ikus ne e. Taxa boot liu ba fetosira ne ebé mak hela iha sidade (porsentu 49) kompara ho feto-sira ne ebé hela iha área rurál (porsentu 35). Identifika mós variasaun entre distritu-sira, violénsia fíziku komún liu relata hosi feto-sira iha distritu Manufahi (porsentu 65) no menus liu mak iha distritu Ainaro (porsentu 8) (NDS 2010:229). Liuhosi nivel ne ebé ema simu la en baku feen ho nivel mane kontrola feto nia hahalok ita bele haree nivel violénsia doméstiku hosi sosiedade ida jerálmente. Survei Saúde no Demográfia hatudu katak mane porsentu 81 no feto porsentu 86konkorda ho razaun ida hosi posivel justifikasaun lima ba mane ida atu baku nia feen(ida komún liu mak la-haree labarik, tuir-mai mak diskuti malu, sai lafóhatene, lakohi tein ka lakohi atu halo relasaun seksuál). Análiza sekundáriu foin-lalais ne e kona-ba dadus Violénsia Doméstiku iha Survei Saúde no Demográfia konklui katak: Feto ida-ne ebé esperiensia hahalok kontrolu hosi nia la en ho númeru ne ebé ás, iha posibilidade ne ebé boot ba nia atu esperiensia violénsia hosi nia la en. Kada hahalok kontrolu adisionál konverta porsentu 20 risku ba violénsia fíziku no porsentu 72 hasa e risku ba violénsia kombinadu; 8 P a g e

9 Feto ne ebé mak konsidera violénsia ida justifikadu karik sira la-haree labarik ka prepara aihan, iha posibilidade boot esperiensia violénsia fíziku. Feto ne ebé konsidera violénsia ida justifikadu karik sira diskuti malu ho la en/kaben ka karik sira lakohi halo relasaun seksuál, iha posibilidade atu esperiensia forma violénsia kombinadu; Feto ne ebé mak moris iha familia ida-ne ebé Aman sempre baku Inan iha posibilidade boot dala ne en atu esperiensia violénsia fíziku no mós iha posibilidade boot atu esperiensia violénsia kombinadu; (Peskiza Saúde Inan no Labarik 2013: 4) Violénsia hasoru feto foin-sae sira Survei Saúde no Demográfia Nasionál relata katak feto ne ebé mak kaben iha tinan ne ebé sei ki ik (entre tinan no 20-24) hetan hahalok kontrolu iha nivel ida-ne ebé ás liu hosi nia la en (porsentu 16). Tanba ida-ne e, ami foka ba grupu joventude iha peskiza ne e. Feto foinsae sei relata katak sira esperiensia ona violénsia fíziku hosi sira-nia la en ka kaben. Feto foin-sae hirak ne e mós uitoan deit mak fiar no relata katak mane-sira labele kontrolu sirania hahalok seksuál, no sente katak la en bele halo violasaun seksuál ba nia feen(porsentu 33 hosi feto tinan kompara ho porsentu 47 hosi grupu tinan entre 20-24)(NDS 2010: 248). Ida-ne e fó apoiu mós ba evidensia sira seluk katak atitude entre feto mós iha ona mudansa (Niner 2013). Mane ne ebé mak uza violénsia Rezultadu hosi survei saúde mental iha Timor Leste (2004) hatudu katak violénsia hanesan konsekuénsia ida hosi post-traumatic stress syndrome (Brooks et al 2011). Ne e hatudu katak nivel hirus mak komún iha Timor Leste. Partisipante-sira uza termu lokál hodi deskreve esperiensia hirus oi-oin inklui hirus, siak, marahno fiukotu hodi indika nivel hirus refere.hirus ho nia espresaun iha agresaun (violénsia hanesan baku ema) haree hanesan problema signifikante ida-ne ebé mak afeita ba pesoál, familia no komunidade. Peskiza identifika grupu rua hosi mane ne ebé mak nia nivél hirus ás tebes: eis-kombatente no joventude dezempregu ne ebé hela iha sidade. Grupu rua ne e esperiensia violasaun direitu úmanu durante okupasaun Indonesia no violénsia iha tinan 1999 (no posivel dala ida tan iha krize 2006). Programa regional ba prevensaun Violencia Basea ba Jeneru Partners for Prevention, foin lalais ne e kompleta ona peskiza ne ebé foka ba mane-sira iha área sia atravéz pais ne en hodi esplora nivel interasaun pesoál, familia no estruturál hosi mane ba krime violénsia. Peskiza ne e hetan rezultadu katak mane halo violénsia barak liu se nia fiar katak atu sai mane nia tenki forte. Nia mós halo violénsia barak liu se nia asosiadu ho grupu krime no funu ho kilat, no mósse nia menus simpatia. Se mane-sira iha esperiensia ho violénsiahomophobia, posibilidade aumenta dala-tolu katak nia bele halo partisipasaun iha gang rape (mane barak halo abuzu seksuál ba feto ida). Peskiza ne e mós hetan rezultadu katak manene ebé hetanesperiensia abuzu wainhira sei ki ik iha posibilidade aumentu dala-rua hodi halo abuzu 9 P a g e

10 ba nia feen. Se mane iha esperiensia hetan abuzu seksuál hosi mane sira seluk, aumentu dalarua ba posibilidade katak nia halo abuzu seksuál be ema seluk. Aspeitu estruturál inklui interasaun dezigualdade jéneru no konflitu. Laiha estudu espesífiku ida mak halo ona iha Timor Leste kona-ba atitude mane, partikularmente mane ne ebé mak uza violénsia no motivasaun ba violénsia. 4 Dadus ne ebé relevante liu makdadus kuantitativu ne ebé mak relata iha Survei Saúde no Demográfia Nasionál hanesan sumariza tuir-mai ne e. Jerálmente, mane timor-oan porsentu 80konkorda katak mane bele baku nia feen tanba razaun tuir mai ne e: karik nia la-haree labarik (porsentu 71).Maizumenus mane porsentu 44 senti katak diskuti malu ho la en mós bele sai hanesan razaun ida hodi baku feen. Mane porsentu 38 deit mak konkorda katak lakohi te in ka lakohi halo relasaun seksuál (porsentu 27) hanesan razaun ida hodi baku feen. (NDS 2010:213). 4Iha referensia iha James Scambary (2006; 2009) kona-ba fonte estruturál violénsia oioin ba mane foin-sae sira iha Timor Leste.Scambary (2013) análiza oinsa presaun komún hamosu konflitu no violénsia hosi grupu mane. 10 P a g e

11 Rezultadu husi Survei Saúde no Demográfia Nasionál ho rezultadu hosi peskiza ida-ne e kona-ba mane-sira nia atitude ba Violénsia Doméstiku hanesan de it (peskiza rua ne e hetan rezultadu ne ebé hanesan). 2.2 Media no Komunikasaun Tan hela-fatin ne ebé mak iha área rurál remota no problema infra-estrutura, timor-oan barak mak iha komunikasaun ho sira-nia komunidade lokál de it, no oportunidade ba komunikasaun ba liur limitadu tebes. Asesu ba media limitadu tebes, kuaze porsentu 30 mak hetan asesu ba radio no TV semana ida dala ida de it. Survei Saúde no Demográfia identifika katak liu hosi porsentu 50 feto iha área rurál laiha asesu ba kualker media iha semana ida antes suvei ne e (NDS 2010: 36-37). Survei Media UNMIT 2011 identifika katak lidér komunidade sai hanesan fonte ida-ne ebé ema fiar barak liu ba informasaun sira ne ebé relasiona ho ezbosu Lei Violénsia Doméstiku durante prosesu konsultasaun iha tinan 2009 (UNMIT 2011: 42). 11 P a g e

12 3. Preparasaun no Koleksaun Dadus 3.1 Ekipa Peskiza Ekipa peskiza kompostu hosi peskizadór seniór nain tolu: Dr Ann Wigglesworth no Dr Sara Niner hosi Universidade Monash no Sr Abel dos Santos, Diretór Departementu Dezenvolvimentu Komunitáriu, Fakuldade Siensia Sosiál no Polítiku iha UNTL.Sira hotu iha esperiensia peskiza ne ebé di ak iha área jéneru no problema sosiál iha Timor Leste. Sira-nia papél prinsipál iha prosesu peskiza ne e mak: Dr Ann Wigglesworth: Team Leader- koordenasaun ba projetu peskiza Dr Sara Niner: Responsavel ba dezeñu metodolojia peskiza no análiza dadus. Sr Abel Boavida dos Santos: Responsavel ba ekipa peskiza UNTL, implementasaun survei, tradusaun materiál ba lian Tetun no fó konsellu kulturál no análizasaun. Ekipa peskiza emprega mós Sr Mateus Tilman hodi ajuda implementa atividade peskiza iha terrenu. Sr Mateus Tilman mak dosente hosi Departementu Dezenvolvimentu Komunitáriu UNTL, no peskizadór ne ebé iha esperiensia barak. Primeiru ezbosu hosi instrumentu peskiza mak dezenvolve iha Melbourne servisu hamutuk ho espesialista koleksaun dadus Assoc. Professor Dharma Arunachalam hosi Universidade Monash. Professor Arunachalam mak fornese perísia ba koleksaun dadus kuantitativu no programa komputadór atu analiza dadus. 3.2 Metódu Peskiza Intervista Pesoál Kualitativu Intervista pesoál ne ebé kle an halo ba influensiadór joventude-sira hanesan jurnalista, pesoál-sira ne ebé halo polítika (policy makers), autoridade lokál/nasionál no parseiru xavi sira seluk hodi hetan dadus kona-ba sira-nia atitude no vizaun kona-ba papél jéneru no maskulinidade iha sosiedade Timor. Intervista ne e halo hosi Team Leader no pesoál UNTL nain rua uza padraun pergunta-sira ne ebé mak dezenvolve hosi ekipa peskiza no kombina ho Matadalan FGD (Diskusaun iha Grupu) (haree Apéndise 3). Intervista hala o iha Dili no kapitál distritu-sira, ida iha PyD nia suku operasionál no rua tan iha suku iha distritu rua seluk. Intervista finál balun hala o iha Dili ho SEPI no MSS no Sentru Estudu Jéneru iha UNTL, hotu-hotu ne ebé parseiru hosi Programa JCC PyD. Diskusaun iha GrupuKualitativu Diskusaun iha grupu halo hodi halibur barak liu-tan resposta-sira ne ebé kle an kona-ba asuntu ne e. Diskusaun ne emós haree liu-tan ba diferensia iha atitude no vizaun-sira. Diskusaun iha grupu halo ba grupu tarjetu iha Dili no Distritu ne ebé mak sai hanesan terrenu ba peskiza ne e. Peskizadór manenainrua (fasilitadór no ema ne ebé foti akta/gravadór) manejia diskusaun iha grupu ho mane-sira no peskizadór fetonainrua maneija diskusaun ho feto-sira. Diskusaun iha grupu ne e uza Padraun Matadalan FGD (Diskusaun iha Grupu) 12 P a g e

13 ne ebé mak inklui sénariu istória de it (fiction)kona-ba situasaun violénsia doméstiku no lista pergunta-sira (haree Apéndise 2). Peskizadór ida lidera diskusaun no peskizadór seluk foti akta diskusaun no halo observasaun. Survei Kuantitativu Atitude joventude mane halibur iha survei uza eskala metodolojia Gender Equitable Men (GEM) ne ebé dezenvolve iha kontestu internasionál seluk hosi ONG Promundo (Pulerwitz no Barker 2008; Verma et al 2006) no hetan modifikasaun hosi ekipa peskiza hodi uza iha Timor Leste. Eskala ne e dezeñu hodi fornese informasaun kona-ba norma jéneru ne ebé forte ida komunidade ida. Eskala ne e mós fornese informasaun kona-ba programa ne ebé buka atu troka norma-norma jéneru, no haree se programa ne e efetivu ka lae. (Barker, 2000; Institutu Promundo no Institutu Noos 2003). Norma sosiál ne ebé mak promove dezigualdade jéneru hanesan la en ne ebé kontrola hahalok feen bele hasa e risku ba violénsia doméstiku. Agora dadaun ema barak komesa rekoñese katak troka norma jéneru ne ebé la-justu mak hanesan estratéjia importante ida hodi hasoru problema hirak ne e. Deklarasaun GEM relasiona ho norma seksualidade jéneru, violénsia, servisu uma-laran no hahalok jéneru sira seluk. Partisipante mane ne ebé mak hatudu apoiu ba norma jéneru ne ebé la-justu mak relata violénsia seksuál no fíziku hasoru nia parseiru iha survei barak liu duke respondente jéneru ne ebé mak justu (Pulerwitz no Barker 2008). Dadus bele mós fahe ba iha mane nia tinan, iha oan hira, edukasaun, rendimentu, status sidade/rurál no fatór relevante sira seluk ne ebé mak kontribui ba interpretasaun rezultadu no ami mós aprezenta informasaun refere iha ne e ho maneira ne ebé hanesan. Eskala Deklarasaun GEM ne ebé uza iha peskiza ida-ne e, inisiu foti hosi selesaun amostra hosi Promundo no tuir-mai dezenvolve iha Dili hafoin diskusaun ho PyD no matenek-nain sira seluk (Partners for Prevention, Trocaire, the East Timor Justice Sector Support Facility, AMKV) no tuir-mai elabora no traduz. Hanesan adisaun atu atinji rekerimentu interna hosi PyD inklui ona: Deklarasaun GEM ne ebéuza iha peskiza pasadu PyD hodi halo komparasaun internasionál; pergunta detalladu kona-ba prevalensia violénsia doméstiku atuál (duke atitudinal) iha joventude sira ne ebé halo survei. Eskala ne ebé uza iha peskiza ne e inklui mós joven sira nia kompriensaun kona-ba saida mak konstitui violénsia no violénsia doméstiku, asuntu partikulár ida iha TL; no espozisaun ba kampaña pasadu. Lista pergunta finál inklui jogu dadus 101 ne ebé separadu, presiza oras ida ba oras ida ho balun hodi administra iha terrenu. Dadus ne e presiza minutu 15 hodi hatama ba baze de dadus (database) (haree Apéndise 1 ba survei iha Tetun). Atividade adisaun hirak ne e, hasa e númeru servisu ba ekipa peskiza iha faze hotu-hotu. Ema administra rasik survei ne e iha prosesu ida-ne ebé manejia iha terrenu hosi estudante peskizadór (mane) ne ebé rekruta hosi UNTL. Estudante sira ne e mak disponivel hodi ajuda 13 P a g e

14 ho pergunta hosi respondente. Maski rekorda naran respondente (liu-liu hodi ajuda iha avaliasaun hafoin-kampaña), survei ne e rasik anonímu hodi enkoraja resposta ne ebé onestu. Dadus ne ebé mak mantein ona iha forma identifikadu ida-ne e (la uza naran) no análiza ho dalan hanesan ne e. 3.3 Amostra (Sample) no Suku-sira Alvu (target) ba mane hodi priensia lista perguntamak mane nain50 (tinan 15-24) priensiaiha peskiza nia fatin 6. Fatin neen ne e mak kapitál distritu, operasionál suku hosi PyD no suku ida seluk hosi distritu rua. Fatin peskiza hamutuk 6. Ida-ne e suporta hosi survei ne ebé priensia hanesan parte ida hosi programa treinamentu iha UNTL (survei 40) inisiu Estudu Pílotu ida iha Dili (survei 50) no parseiru estudu ho East Timor Justice Sector Support Facility no ONG lokál AMKV tantu iha Dili no Likisa. Ekipa peskizauza instrumentu survei ida ne ebé hanesan ba sira nia projetu no halo survei ho totál 42. Tanba iha survei hamutuk 20 de it ne ebé simu hosi Likisa,ami labele konsidera dadus husi Likisa ne e hanesan amostra ida ne ebé reprezentativu. Tanba ida-ne elabele iha rezultadu ne ebé konkluzivu iha grupu ida ne e. Haree apéndise 4 ba lista kompletu hosi survei ida-ne e. PyD nia distritu operasionál Baucau no Viqueque mak sai hanesan fokus ba peskiza no fatin espesífiku deside iha rai-laran ho konsultasaun ho PyD. Ne e inkluimós fatin ne ebé ko alia lian Makasae no Tetun Terik. Pesoál PyD ofisialmente notifika Administradór Distritu/Sub- Distritu/Konsellu Suku kona-ba vizita ekipa peskiza tuir-mai. Ekipa peskiza mós bá eskola tanba iha eskola iha joventude barak ne ebé tinan entre Ema identifika eskola sekundária no pre-sekundária ida iha kada suku. Iha eskola sekundária rua no pre-sekundária rua ne ebé inklui iha peskiza. PyD koordena ho lidér komunidade, diretór eskola, diretór ICFP no sst. hodi asegura katak númeru partisipante to o. Ekipa peskiza mantein diversidade amostra liuhosi survei iha organizasaun komunidade no instituisaun tertiáriu iha kapitál distritu iha Baucau no Viqueque. 3.4 Rekrutamentu no Treinamentu ba Estudante Peskizadór-sira Estudante-sira iha Fakuldade Siensia Sosiál no Polítiku UNTL hetan konvite hodi hatama aplikasaun ba pozisaun iha ekipa peskiza hanesan Administradór Survei, Fasilitadór no Gravadór ka foti akta iha diskusaun grupu, no Prosesór Dadus. Aplikante-sira hetan intervista hosi Team Leader no pesoál UNTL no nia rezultadu mak rekruta ona manenainrua no fetonainlima ba ekipa. Hosi sira nain lima ne e, nainrua mak iha esperiensia relevante ba peskiza, nainrua bele koalia lian Makasae no nainrua koalia lian Tetun Terik. Treinamentu loron rua ne ebé susesu kona-ba igualdade jéneru no metódu peskiza mak realiza ona iha UNTL ho ekipa peskiza tomak. Lidera hosi pesoál UNTL nainrua. Partisipante-sira seluk inklui pesoál PyD, pesoál ida hosi East Timor Justice Sector Support Facility no pesoál nainrua hosi Asosiasaun Mane Kontra Violénsia (AMKV). Reprezentatitvu hosi Sentru Estudu Jéneru UNTL mós atende hotu. Konvida mós SEPI maibé sira la-mai 14 P a g e

15 partisipa. Treinamentu ne e inklui sesaun kona-ba igualdade jéneru no maskulinidade, metódolojia peskiza, koñesimentu intervista no familiarizasaun ho diskusaun kona-ba pergunta peskiza. Teste instrumentu survei realiza durante treinamentu no ekipa peskiza pratíka no administra survei ba estudante-sira iha UNTL. Estudante sujere atu hadi ak parte balun no elementu survei mak dezeña fila-fali. Liuhosi fasilitasaun hosi Sr Abel dos Santos, estudante-sira involve iha prosesu dezeñu peskiza no metódolojia no sai nain ba survei ne e rasik. Prosesu ida-ne e mós refina dezenvolvimentu relasaun no papél jéneru ba kontestu lokál, inklui asuntu podér, violénsia no seksuál. 3.5 Estudu Pílotu Dili Estudu Pílotu implementa ona inklui survei, intervista pesoál no diskusaun iha grupu ba mane no feto-sira iha suku Comoro, Dili. Ekipa peskiza fó questionnaire hamutuk lima-nulu, diskusaun iha grupu halo ho joventude mane no feto no intervista pesoál ne ebé kle an ho Xefi Suku. Durante Estudu Pílotu, ne e sai hanesan evidensia katak presiza atu halo ajustamentu balun ba partisipante ne ebétuir diskusaun iha grupu, tanba ekipa peskiza presiza atu servisu ho pesoál hirak ne ebé mak responde aseita atu iha enkontu Peskiza Terrenu iha Distritu Peskiza terrenu iha Baucau no Viqueque realiza hosi loron5fulanagustu to o loron17fulanagustu. Programa ne e kompleta ho susesu bazeia ba orariu ho transporte no apoiu ne ebé fornse hosi PyD. Koleksaun dadus no prosesamentu dadus halo dala ida de it. Totál survei questionnaire 442, diskusaun iha grupu 16 no intervista pesoál 22 mak kompleta ona. Koleksaun dadus hosi komponente ne ebé diferente halo dala ida de it. Enkuantu estudante peskizadór manejia diskusaun iha grupu no koleksaun survei, Team Leader no pesoál peskizadór UNTL mak halo intervista pesoál ho Xefi Suku, Lia-nain, lidér joventude no reprezentante feto iha konsellu suku. Dalaruma feto nia grupu mak boot liu, tán diskusaun iha grupu ba mane limita ba sira ne ebé la halo survei de it. Ida-ne e la os problema ida ba fetosira, tanba sira la tuir survei. Kontaktu ho Xefi suku no rekerimentu ba peskiza esplika ona ba Xefi Suku molok ekipa peskiza to o iha fatin. Enkontru públiku ho membru komunidade organiza antes ekipa peskiza to o iha fatin, nune e ekipa peskiza bele hasoru malu ho lidér hotu-hotu. Membru tomak hosi Konsellu Suku regularmente mai atende inklui Xefi Aldeia. Baibain Lidér Joventude nia tinan boot liu tinan ne ebé rekerimentu tinan joventude iha survei(15-24). Tán ne e, dalaruma diskusaun iha grupu organiza ba grupu influensiadór hirak ne e no ho lidér feto no reprezentativu joventude. Iha suku balun, halo diskusaun iha grupu barak liu hodi bele simu partisipante barak ne ebé viajen lao-ain ho distansia ne ebé dook. Iha primeiru suku rurál, (Tequinomata iha distritu Baucau) laiha joventude mane ne ebé mak disponivel ba 15 P a g e

16 diskusaun iha grupu nune e iha fatin tuir-mai diskusaun iha grupuhala o iha eskola duke iha suku laran. diskusaun iha grupu no intervista pesoál nesesariamente diferente bazeia ba lidér komunidade ne ebé mak atende enkontru. Karik Xefi Aldeia marka prezensa, sei intervista sira hamutuk ho Lia-nain.Karik Xefi Suku marka prezensa, iha intervista pesoál ketak. Perspetiva ne ebé bazeia ba jéneru bele haree ho moos iha diskusaun iha grupu ho feto idadesira. Resposta kompriensivu hosi joventude feto mak hetan hosi diskusaun iha grupu ne ebé hala o iha ONG Viqueque Vila, tán joventude feto mós mai bainhira ekipa peskiza bolujoventude mane atu survei sira. diskusaun iha grupu orijinalmente la-prepara hodi halo iha sidade rua tanba iha antisipasaun katak dadus to o hosi suku ne ebé alvu (target). Dalaruma ekipa peskiza halo diskusaun iha grupu seluk ho estudante feto-sira, maibé jerálmente estudante-sira ne ebé sei ki ik iha kapasidade ne ebé limitadu hodi responde ba pergunta balun. PyD identifika eskola-sira ba survei no halo kontaktu antes hodi aranja tempu ba enkontru. Ekipa peskiza aloka estudante peskizadór nain tolu hodi manejia administrasaun survei iha eskola sekundáriu no pre-sekundáriu lokál. Survei hirak ne e hala o iha kláse no fó esplikasaun no instrusaun ba respondente-sira kona-ba forma no rekerimentu. Lee sai kada pergunta no fó tempu ba estudante-sira atu priensia sira-nia resposta rezolve tendensia ba sira hodi buka konfirmasaun hosi sira-nia maluk kona-ba resposta. Ida ne e mós asegura katak estudante-sira fokus ba iha ekipa peskiza duke sira nia maluk, maske jerálmente presiza tempu naruk atu kompleta. Maski forma survei kompleksu liu tebes duke ida orijinál, ekipa peskiza konsege halo survei barak. Partikularmente, survei liuhosi 70 mak halo iha sidade Baucau tán oportunidade hodi survei estudante tertiáriu iha Instituto Formasaun Profesor Katóliku. Motivasaun hosi pesoál koléjiu hodi aranja sesaun balun ho estudante hirak ne e kontribui ba diversidade demográfia iha estudu ida-ne e. Ida-ne e asegura susesu hosi alvu númeru karik iha difikuldade asesu ba partisipante iha fatin ne ebé remota tebes. 16 P a g e

17 4. Atitude no vizaun lidér-sira no influensiadór iha Timor Leste (Intervista no Focus Discussion Groups) Seksaun ida-ne'e konsidera nivel koñesimentu no atitude vizaun hosi influensiadór (jurnalista, media, pesoál ne'ebé halo polítika no parseiru sira seluk) kona-ba asuntu maskulinidade, igualdade jéneru no violénsia doméstiku. Peskiza ida-ne'e fornese evidensia kona-ba nivel partisipasaun atuál hosi membru influensiadór sosiedade ne'ebé mak bele informa ba Estratéjia Prevensaun hosi Planu Asaun Anuál. Resposta-sira iha seksaun ida-ne'e mak reprezenta grupu elite Timor-oan ne'ebé mak edukadu no nakloke ba idea kona-ba norma jéneru ne'ebé disemina hosi UN no ajensia-sira seluk iha Timor to iha nivel ida ne'ebé ás liu kompara ho membru sosiedade sira seluk. Resposta-sira iha seksaun ida-ne e deskreve valór saida de it mak iha dadaun ne'e iha nivel lokál entre komunidade. Promundo halo klaru liu-tan katak instituisaun mak kria no mantein norma jéneru. Tanba ida-ne e, influensiadór hirak ne'e laos de it mantein valór hirak ne'e iha instituisaun nia laran, maibé sira mós bele iha influénsia boothodi troka situasaun. Seksaun tuir-mai fornese análiza temátiku ida kona-ba resposta-sira hosi influensiadór. Ami aprezenta informasaun hosi influensiadór-sira iha direct quotes (kutipan langsung) hosi intervista no diskusaun iha grupu (ami identifika informante ho naran kodigu de it). Ekipa Peskiza intervista ema ho totál hamutuk 26 hosi prosesu intervista hamutuk 22. Informante tomak simu padraun pergunta-sira (haree Apéndise 3). Pergunta-sira iha intervista ne e atu hanesan pergunta husi diskusuan iha grupu. Sira ne'ebé mak intervista iha Dili inklui: ajensia tolu ne'ebéimplementa Planu Asaun Anuál (SEPI, Ministériu Justisa, MSS); advogadu sosiedade sivil rua ne'ebé mak prekupa ho violénsia doméstiku iha Timor Leste, Rede Feto (feto nia ligasaun nasionál) no Fundasaun Mahein (ONG ne'ebé halo advokasia no fó atensaun ba asuntu seguransa); Sentru Estudu Jéneru iha UNTL; inklui mós membru hosi media nasionál. Respondente tomak hanoin katak iha nesesidade krítiku atu halo prevensaun violénsia jéneru iha nivel komunidade, maibé sira mós fornese perspetiva sira seluk hanesan saida mak sira haree hanesan obstaklu reál iha área ida ne'e. Iha distritu-sira influensiadór ne'ebé bele konsulta inklui pesoál-sira ne'ebé servisu iha: Administrasaun Distritu no Grupu Traballu Jéneru ne'ebé mak hetan apoiu hosi governu; administrasaun suku hanesan xefi suku; radio komunidade; no sentru joventude. Pesoál hirak ne'e iha papél ida iha diseminasaun informasaun ba komunidade (haree Apéndise 5 ba lista tomak hosi intervista ne'ebé mak halo ona). Komentáriu hosi diskusaun iha grupu ho lidér suku sira mós inklui iha ne'e. Ami halo mós diskusaun iha grupu hamutuk 6 ho lidér suku nain 49. Dadus hosi diskusaun ne e mós inklui iha ne'e (haree Apéndise 6 ba lista tomak diskusaun iha grupu). Sénariu ida kona-ba violénsia doméstiku mak tuir kedan ho pergunta lubun ida tuir Matadalan diskusaun iha grupu (FGD) iha Apéndise 2, refleta pergunta-sira iha intervista pesoál ne'ebé kle'an. 17 P a g e

18 4.1 Relasaun no Papél Jéneru iha Kultura no Sosiedade Timor Relasaun no Papél Jéneru iha Pratíka tuir Lisan Lisan ne'ebé mak asosiadu ho grupu lian prinsipál rua ne'ebé iha distritu fatin peskiza (primáriamente Makasae iha Baucau no Tetun Terik iha Viqueque) mak deskreve hanesan indika iha kotasaun tuir-mai ne'e: Iha Baucau (Makasae) ami uza sistema patriarka ne'ebé feto toman servisu uma-nian ne'e duni dalaruma inan-aman nia atensaun ba sira-nia oan feto mínimu tebes. Inan-aman fó importansia ba oan mane duke oan feto tán wainhira oan feto kaben, nia sei ba hamutuk ho mane nia familia. Globalizasaun introduz valór balun ne'ebé di ak hanesan igualdade ba mane no feto, tán ne'e dadaun ne'e importante atu oferese oportunidade ida-ne'ebé hanesan ba mane no feto iha sira nia moris iha futuru. Fe'en ida tenki haree nia oan no nia la'en. Ezemplu tradisionalmente, la'en tenki produz ai-han no fe'en tenki prepara ai-han, maibe se feen sai ba servisu, sira tenke buka solusaun seluk. Se lae, wainhira nia la'en fila mai uma (ho hanoin katak ai-han prepara ona), sira sei la-hatene se mak responsavel hodi fornese ai-han. Sira tenki fi'ar malu. (Lider Distritu IDI 14) Iha kultura tetum terik nian laiha diferensia entre mane ho feto. Iha lisan tétum terik nian laaplika barlake ba oan mane. Wainhira sira forma família feto mak ba tan mane nia uma. Iha uma lisan mane mak sei koalia, wainhira mane laiha ona mak feto bele koalia hodi hasoru nia tiun sira.. Kahe soru tais signifika katak wainhira laen mate ona mak família feto nian sei ba lori fila fali feto no nia oan sira maibe sei rai hela oan mane ou feto ida hamutuk ho mane nia inan aman ho família sira no família feto nian sei kahe hela tais mane ida ba uma lisan mane nian hanesan aman nia fatin. Wainhira akontese violensia domestika mak husi mane ba feto mak feto ba fo hatene ba nia família rona ona, mak problema nee tenke resolve liu husi dalan kultura nian. Família husi feto nian sei haruka maklaak ou mandado ida ba bolu mane ka suspeitu mai família feto nian hodi tesi ka resolve problema tuir dalan kultura nian. (Lider comunidade FGD11) Norma jéneru patriarka ne'ebé mak esplika ona hosi lidér komunidade hirak ne'e mak dadaun ne'e aplika iha sosiedade rurál no sei forte. Estrutura Familia Hanesan espetativa iha kualker sosiedade, valór familia barak tebes no bele kompriende ho dalan ne'ebé barak. Lia-nain no Xefi Aldeia iha suku ida deskreve oinsá iha pasadu ema deskreve feto hanesan servidór ba familia iha tempu uluk mak feto sai hanesan servidor nebe mak diak iha uma laran (Lider comunidade FGD16). Hanoin tradisionál ida-ne'e hasoru obstaklu signifikante, partikularmente ba joventude sira iha sidade. Iha Dili ne'ebé mudansa sosiál akontese lais tebes, xefi suku ida (Lider comunidade Dili IDI12) dehan katak iha familia timor-nian la'en hanesan xefi no feen hanesan jerente família. Nia identifika rekerimentu tolu ba relasaun feen-la'en ne'ebé susesu (ne'ebé mak konkorda mós hosi respondente-sira seluk). Primeiru, komunikasaun ne'ebé di'ak entre feen-la'en ne'ebé permite 18 P a g e

19 resolusaun disputa no konflitu ho dame liuhosi diálogu duke violénsia. Ida-ne'e tenke halo ho atitude ida ne'ebé mak bele transforma karakter violénsia ba karakter dame. Atitude di'ak ne'ebé ema mensiona ona iha intervista lubun ida refleta hanoin di'ak atu rezolve problema ho maneira dame no kooperativu. Ida-ne'e dalabarak asosiadu ho hahalok haree malu ho domin no respeitu. Maibé, dalabarak ema fiar katak karik papél no norma tradisionál (defini hosi senioridade ka jéneru) mak la-halo tuir, iha potensia katástrofe: La'en ida sei la simu wainhira nia feen koalia ba ema kona-ba sira nia problema familia: se mak bele kaben ka problema kona-ba Uma Lulik. Feen bele hato'o sujestaun liuhosi la'en maibe laos ba mane seluk iha familia uma-laran hanesan la'en nia maun-alin ka primu-sira. Iha familia balun, lia-nain de it mak bele deside ka sira sei hetan kastigu hosi beiala-sira liuhosi asidente ida. (ONG Nasional IDI 5) Katolisizmu Iha Dili, iha referensia balun ba valór Katóliku, ema balun esplika oinsá sistema ida-ne'e fó valór ba feto diferensia ho mane: Tanba katolisizmu, ema haree feto hanesan sagradu "feto maromak". Mane mak "mane asu". Se karik buat ruma mak husik hela iha rai, asu sei han nia, ne'e duni feto tenki tau sira nia dignidade ás atu mane sira labele han [refere ba seksualidade] (Media Nasionál IDI 9). Feto mak maromak segundu [hana'i] iha sistema patriarka : mane tenki kuidadu no respeitu feto. Feto tenke sai nu'udar feen ida-ne'ebé loyál/di'ak ba la'en nia familia, prepara no servi aihan ba sira. (ONG Nasional IDI 5) Katóliku hanorin oinsa forma ema-nia hanoin kona-ba foin-sa'e mane sira. Mane iha sistema patriarka ida-ne e iha direitu ba eransa, direitu atu komanda, no responsabilidade hodi proteje familia. Sira hanoin sira mak superior ba ema ne'ebé tinan ki'ik liu sira no ba feto. (Lider Nasional IDI 3) Hanoin ne'ebé mak deskreve iha ne'e mak feto hanesan objetu ida-ne'ebé sagradu no iha morál no pureza seksuál hasoru mane balun ne'ebé mak koko atu hatún/hamoe sira. Feto tenki halo tuir morál ne'ebé maka'as. Liuhosi ida-ne e feto nia determinasaun ba sira-nia an limitadu tebes. 4.2 Mudansa Sosiál Kontemporariu ba norma-jéneru Influensiadór barak dehan iha sira-nia intervista katak iha mudansa sosiál ne'ebé lalais iha sosiedade Timor kontemporariu. Sosiedade Timor hetan impaktu pozitivu no negativu hosi mudansa ne e. Laiha influensiadór ida mak koalia kontráriu ba direitu igualdade ba feto hodi hetan edukasaun ka servisu. Maski nune'e, problema-sira ne'ebé diskuti relasiona ho oinsá ho impaktu hosi oportunidade foun ba feto, kria obstaklu ba papél no atributu jéneru tradisionál no lokál ne'ebé mak konsidera importante hodi mantein kultura Timor. Iha pasadu mak paternalismu. Bazeia ba kultura Timor, mane no feto ida forma familia ida no servisu hamutuk. Mane tenki deside buat hotu, maibé dadaun ne'e feto sira matenek ona no 19 P a g e

20 bele sai ba halo servisu. Espetativa ba foin-sae mane no feto hanesan de it. Mane no feto hanesan [dadaun ne'e] no presiza atu kompriende [asuntu hirak ne'e] hamutuk. Agora ne'e ami nia sosiedade modernu no iha progresu. Buat hotu muda ona. (Lider Distritu IDI 18). Uluk feto-sira tenki hela iha uma de it maibé agora iha buat barak mak feto-sira bele halo ne'ebé sira labele halo uluk. Oportunidade edukasaun no saúde tenki hanesan ba labarik feto no labarik mane. La'en ida ne'ebé di'ak, tenki kompriende katak maski iha pasadu feto servisu de it iha dapur, agora feto no mane iha dignidade no direitu ne'ebé hanesan. Komunidade agora haree feto iha fatin ne'ebé ás, uluk mak mane de it. Feto sira bele deside sira-nia futuru. Agora feto ko alia barak kona-ba mundansa no lei fó oportunidade ba feto atu ko alia no dezenvolve sira-nia an. Ema balun hanesan Katuas-sira hakarak uza sistema antigu ne'ebé mane iha estatutu ne'ebé ás duke feto. Agora iha mudansa neneik ba ema nia hanoin (Lider DistrituIDI 19). Iha área rurál, familia-sira la-hanoin katak sira nia oan-feto iha konfidensia no atitude ne'ebé loos no sira koalia bosok no la-tuir regulamentu familia nian. Sira hanoin labarik feto iha koñesimentu ne'ebé limitadu, laiha konfidensia no inferiór. (Sentro JoventudeDistritu IDI 22 ). Uluk hetan beran no aseita feto sira iha responsabilidade atu respeito no fo valor ba valores igreija no kultura nian, agora feto sira ladun fo importansia ba valor igreija no cultural hodi halo arbiru. Exemplu hanesan feto sira halo selingkuh. Iha ere globalizasaun sira hakarak espresa sira nia direitu hanesan hakarak halo selingkuh Laos tamba sira vida moris no ekonomia la sufisiente tamba sira nia gosto atu atinji sira nia partisipasaun iha era globalizasaun. Ema balun moris diak nafatin halo selingkuh, ida nee tamba sira lakon tiha prisipiu no valores igreija nia no valores kultural. Sira halo selingkuh tamba fiar ba valores sira ne e menus ona. (Sentro Joventude Distritu IDI 13). Mudansa vizaun kona-ba saida mak "feen di'ak" ida mak deskreve ona. Ema barak mak fó apoiu ba ideia oportunidade ida ne'ebé di'ak ba feto atu asesu ba edukasaun no iha abilidade atu buka no hetan osan hodi kontribui barak ba família (Media Nasionál IDI 9), maibé fetosira ne'ebé servisu tenki mós asume sira-nia responsabilidade tradisionál hodi fornese ba sirania família. Nia konsekuensia mak iha espetativa ba feto sira hodi hala o kna'ar rua Feto di'ak ida laos de it ba servisu maibé mós haree nia família, enkuantu mane la-presiza atu hanoin kona-ba ai-han no labarik (Media Nasionál IDI 4). Vizaun kona-ba saida mak feen ida di'ak mak haree iha ona prosesu mudansa ida hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk: Karakteristika feen nebe mak diak mak feen nebe hatene ninia responsablidade iha nia familia tuir kultura nebe mak avon sira uluk rai hela maia mi katak feto tenki servisu iha uma laran hodi hare familia. mudansa hanoi entrefen nebe mak diak kona ba karateristika iha mudansa hanoin jerasaun tuan no foun. Primeiru, iha tempu jerasaun tuan feto tenki iha hodi hare famili no labarik sira, Segundu iha tempu uluk feto la asesu to o iha nível edukasaun nebe boot. Maibe iha jerasaun foun ba oras nee dadauk primeiru, feto mos bele sai ba liur hodi bele buka servisu hanesan mos ho mane. Segundu agora daduk feto barak mos asessu ba eskola ho nível alto e realidade feto barak mos mak okupa fatin iha parlamentu. tuir toman nebe mak ihadurante nee mak, feto sira so iha dapur deit no iha limitasaun ba feto sira iha uma laran, 20 P a g e

21 tamba feto rasik laiha konesementu, liliu informasaun kona ba feto nia poder iha uma laran akontese iha tempu uluk, maibe tempu agora, feto barak mak iha ona konehesementu, liu husi kapasitasaun no treinamentu, ho ida nee sira bele hatene ona kona ba sira nia knar iha uma laran no karik mane sira hanoin katak iha uma laran so mane deit mak iha poder, feto sira mos bele kritika basa lihusi treinamentu no kapasitasaun nebe iha sira bele hatene ona kata feto ho mane iha direitu nebe mak hanesan iha uma laran. Maibe iha parte balun nebe mak sei nafatin akontese hatudu katak mane nia poder sei boot liu nafatin iha parte lisan ninian no labele atu muda. (Lider comunidadefgd 16) Mudansa Pratíka Kaben (hola malu): Barlake Iha intervista ho influensiadór, ema barak ko alia kona-ba kostume no tradisaun ne ebé mak asosiadu ho Barlake. Lidér suku (IDI 16) no lidér distritu (IDI 19) deklara katak presiza atu iha lei ida hodi reduz Barlake. Se la'en ida fó barlake, nia montante labele boot tán ne'e hanesan simbóliku ida hodi kesi/futu hamutuk familia-sira. Barlake laos signifika mane sosa feto. (Lider DistrituIDI19) Tradisaun no barlake fó valór boot ba feto maibe dadaun ne'e nia prosesu komesa iha mudansa. Iha pasadu, troka prezenti simbóliku no rai/haloot iha Uma Lulik hanesan prosesu ida ne'ebé sagradu karau no osan tradisionál. Agora iha tempu modernu, sira uza deit osan ne'ebé troka sasan komún no valór sagradu-sira iha pasadu. Metódu ne'e afeita ba tratamentu ba feto. Uluk sasan/materiál tradisionál nia folin bele to'o $100, maibe agora osan bele to o $10,000. Sira justifika ida-ne e, dehan se karik sira la-observa pratíka troka sasan/materiál, sei akontese rezultadu ida ne'ebé ladi'ak iha loron ikus. Ida-ne'e benefisiu ba familia duke ba feto. Ne'e duni, wainhira feto halo sala ruma, nia la'en no nia familia akuza nia tán nia la-hala o nia kna'ar ho di'ak, tán sira sosa tiha ona nia. Ne'e duni sei iha violénsia hodi dehan Hau baku o Hau baku hau nia karau (barlake). (ONG Nasional IDI 6) Iha mane barak mak fó sala ba tradisaun [barlake] hodi kria violénsia no halo feto iha uma de it. Mane no feto diferente - no ami-nia kultura mak separadu sira nia papél no funsaun iha sosiedade. Mane barak mak fó sala ba tradisaun maibé la kompriende valór ne'ebé iha kultura ne'e. Mane tenki fó barlake hodi hatudu respeitu ba feto. Ba razaun ida-ne'e, feto-nia familia bele husu barlake ida-ne'ebé ás. Nune'e mane tenki ba impresta osan hosi membru familia sira seluk hodi selu atu nune'e prosesu hola malu (kaben) bele lao ba oin. Iha ami nia kultura, barlake laos signifika mane sosa feto maibé atu hatudu respeitu ba ema seluk. Barlake signifika katak mane sei respeitu nia feen iha sira nia uma. Violénsia Doméstiku laos produtu ida hosi kultura maibé produtu hosi oinsá ema interpreta kultura ne e. (Lider DistrituIDI 14). Tradisaun mak iha ligasaun ho kultura. Timor Leste agora ne'e mak demokrasia. Valór kulturál balun di'ak maibé balun presiza atu troka. Presiza lei ida atu reduz barlake. Se lae, barlake bele halo familia nia moris difisil. Iha pasadu, númeru populasaun ki'ik tebes maibé dadaun ne'e sa'e ona. Barlake mós sei sa'e. Ne'e duni presiza atu limite barlake atu nune'e folin ne'ebé boot sei la-enkoraja violénsia. (Lider comunidadeidi 16) 21 P a g e

22 Iha positivu no negativu : positivu: garante no proteje valor ba hametin relasaun família. Negativu : perspetiva avo sira nian katak feto sira tamba deit iha dapur no feto sira sai instrumentu ba ritual kultural sira nian ka adat. Uluk iha lospalos mane atu hola feto tenke fo karau 77, agora muda dadauk ona, iha suco balun agora dadauk muda ona depende ba situasaun ekonomia sira nian, maibe iha suco balun sei mantein tamba sira konsedera fo sasan h volume boot nee parte husi hodi fo respeitu ba malu. Kuandu sira sasan neebe karun mak sira sente feto nia dignidade as no sira respeitu tamba feto folin nee karun. Sira nia respeitu malu mihis ka menus ona bazeia ba material. (Sentro Joventude Distritu -IDI 13) Influensiadór-sira nia komentáriu konfirma katak pratíka barlake dadaun ne'e iha ona mudansa. Komodifikasaun troka materiál (selu ho osan ka sasan ne'ebé foin maka as) bele enkoraja vizaun ida katak feto ne'e sosa kotu ona. Krítika sentrál ida kona-ba barlake mak barlake kria hanoin ida katak feto nia nain iha, kondisaun ida-ne'e mak hanesan fatór boot ida iha violénsia doméstiku. Balun relata katak barlake hanesan fatór ida hosi fatór barak ne'ebé mak kontribui ba violénsia doméstiku (Khan & Hayati 2012). 4.3 Kompriensaun no Impaktu hosi globalizasaun Iha influensiadór barak mak fó komentáriu kona-ba impaktu hosi globalizasaun. Jerálmente, sira hanoin katak impaktu hirak ne'e mak negativu. Informante-sira aprezenta Globalizasaun hanesan mudansa ida ne'ebé akontese tanba influensia hosi rai-liur. Ne e inklui mós polítika balun governu-nian ne'ebé ema sente refleta valór internasionál duke valór timor-oan nian. Mudansa hirak ne'e inklui uza materiál foun hanesan teknolojia. Iha komentariu hirak ne e, influensiadór sira sente katak tanba ema uza teknolojia ne e, iha atitude foun ne'ebé rezulta ba mudansa negativu. Teknolojia ida-ne'e inklui telefone, internet no televizaun ne'ebé mak joventude foin-sae sira uza barak. Teknolojia hirak ne e no iha influénsia boot ba moris komunidade-nian. Influensiadór-sira hato o sira-nia prekupasaun kona-ba mudansa ba papél jéneru tradisionál iha kontekstu globalizasaun ka modernizasaun ida-ne'e. Iha tempu modernu, iha telefone barak nune'e inan-aman labele kontrola, karik iha asesu ba pornográfia ne'ebé mak bele estraga sira-nia oan nia moris. Tán ne'e kultura fornese papél ba feto no mane hodi fó atensaun ba sira-nia oan nia futuru. (Lider comunidade- IDI 17) Iha área rurál, mane ida sei hakruk ba tradisaun maibé wainhira nia iha sidade, nia atitude hetan influénsia hosi globalizasaun. Ezemplu, agora nia bele asesu ba internet, iha telefone no iha fonte eksterna barak kona-ba informasaun. Ita tenki proteje ita-nia moris hosi influénsia át hosi globalizasaun. Inan-aman labele halo-sala (adultériu) ka poligami. Inan-aman tenki sai hanesan ezemplu ida ne'ebé diak ba sira nia oan. Se karik inan-aman hatudu ezemplu la di'ak, labarik sira sei halo tuir mós. Inan-aman tenki prepara planu ida ne'ebé di'ak ba sira nia oan nia futuru. (Lider DistrituIDI 14). Ho globalizasaun, labarik-sira iha progresu maka'as maibe nia responsabilidade mínimu tebes. Sira fó atensaun ne'ebé ki'ik deit adopta moris modernu-nian bele diak maibe sira tenki fó atensaun nafatin. Se lae, sira sei hasoru problema iha futuru. Sira presiza edukasaun morál no hakruk ba inan-aman hodi prepara sira hanesan lidér ida ba futuru. Ba eskola no adopta 22 P a g e

23 modernizasaun, la-sufisiente ida. Ezemplu mak agora sira hasoru malu iha estrada ibun livre los maibe ida-ne'e iha ami nia tempu laiha ida. Iha konsekuensia barak. Bainhira iha buat foun balun hanesan telefone, ita bele uza maibe presiza mós atu haree nia konsekuensia no presiza atu koordena hamutuk. Internet mós diak maibe iha mós nia parte ida ne'ebé la diak. Uza livre deit ne'e la diak, presiza iha limitasaun ka nia sei kria hahalok át iha futuru. (Lider DistrituIDI 19) Feto ida tenki hetan edukasaun no labele hola mane sedu. Dadaun ne'e globalizasaun iha impaktu ne'ebé maka'as ba sira nia atitude, ezemplu se karik sira ba iha sidade, sira bele haree filme ne'ebé mak hatudu ema lori motor no karreta ne'ebé enkoraja sira hodi kaben/ hola-malu sedu maski sira la kompleta sira-nia eskola. Ida-ne'e labele akontese. Ema barak uza telefone, internet, komputadór no sst ne'ebé mak afeita ba feto foin-sae sira. Iha komunikasaun oi-oin entre foin-sae. Se karik sira nia mentalidade fraku, sira nia futuru bele estraga. Inan-aman no komunidade presiza atu fó atensaun ba kapasidade oan-feto sira no sira nia futuru. Iha suku, iha kazu ida ne'ebé joventude mane no feto ne'ebé mak kaben sedu, dadaun ne'e sira haree filme pornografia hosi telefone.(lider comunidadeidi 16) Uluk joven sira sei fiar sira nia inan aman, rona mestre sira, agora laiha konsederasaun ba inan aman no mestre sira. Mestre sira hanorin iha oin no sira iha kotuk loke fileme porno iha HP hodi nonton, depois sira nonton tiha no sira halo pratika. Kuandu sira halo pratika mak sira sei hetan oan. Maibe oan neebe sira hetan nee la liu husi preparasaun ida neebe diak atu forma família ida. Nia konsekuensia mak sira fahe malu arbiru deit tamba hasoru obstaklu oioin hanesan ekonoia la sufisiente, ladun hatuu diak domin neebe harmonia. Relasaun ho ekonomia iha vida moris ekonomia neebe ohin loron karu tebes halo sira ladun iha kapasidade atu aeseu ba pasar atu sustenta sira nia fmailia, no dalabarak sira laih servisu neebe afeta ba sira nia família fahe malu. (Sentro Joventude Distritu IDI 13) Komentáriu barak hirak ne'e esplika situasaun ida ne'ebé influensadór sira tenke simu (maibé sira la dun kontente atu simu) katak sira lakon kontrolu kona-ba oinsa joventude nia lalaok. Ida-ne e tanba impaktu hosi modernidade no teknolojia foun. Influensadór sira sente susar lakon kontrolu partikularmente wainhira hahalok kontrolu hosi joventude hirak ne'e sai hanesan parte ida hosi estrutura sosiál no ierarkia. Violénsia Doméstiku: uluk no agora Hanesan deklara ona iha seksaun Antesedente, sosiedade Timor iha nivel toleransia ba abuzu fíziku hanesan instrumentu edukativu ida hosi ema seniór relasiona ho sira nia inferiór. Abuzu fíziku mak aplika hosi sira ne'ebé iha relasaun ho podér: mestri ba estudante, inanaman ba labarik, maun boot ba sira nia alin ki'ik, no la'en ba feen: Feto foin-sae sira deskreve violénsia família hanesan: Maun boot no inan-sira baku ami. Dalaruma ami nia maun alin hetan baku hosi ami nia aman (Joventude feto iha rurál FGD 8). Governu presiza servisu atu rezolve povu sira nia problema, kria servisu ba foin-sae nune'e sira bele servisu hodi sustenta sira nia moris, se lae violénsia sei la ramata. Violénsia 23 P a g e

24 Doméstiku laos hosi kultura maibe tán kabun mamuk (Representatnte Jouventude Konsellu SukuIDI 17) Hanesan mós violénsia husi la'en ba feen. La en mak uza violénsia hodi hanorin feen ida ne'ebé mak halo sala ida, bazeia ba lidér adat ida iha suku ida: Violénsia doméstiku ladun akontese maibé dalaruma feen ida halo sala hasoru nia la'en (Lider comunidadefgd 11). Ema barak mensiona katak violénsia doméstiku akontese tán feto ida halo sala. Ne e hatudu katak ema sente katak feto serve atu hetan kastigu tanba nia sala. Ema dalaruma uza violénsia hodi rezolve diferensia ka hanorin feto tanba istori-malu, selingkuh, ka problema ekonomia iha uma-laran. Iha tempu uluk bain hira hari uma kain, husi feto no mane iha nee, mane nia inan ho aman hare nia oan mane boot ona entau sira bele ba husu feto nebe mak sira hakarak ba sira nia oan mane, tamba nee mak dala ruma, ikus mai depois de feto ho mane hari uma kain no ikus mai, mane rasik laiha kbiit atu bele hatan ba sira nia nesesidade, dala ruma mos la bele atu hatan ba kustume( lia) entaun ikus mai tenki hamosu violensia, maibe tempu agora diferente tamba feto ho mane rasik sempre iha konkordansia liu husi konhese malu (namora) gosta fali feto seluk no ikus mai feen deskobre no bele hamosu violensia. (Lider comunidadefgd16) Iha komunidade, lei adat halo difisil atu implementa Lei Kontra Violénsia Doméstiku. Bazeia ba lisan, ema la ba polisia wainhira mane ida baku nia feen. Kultura iha influénsia ne'ebé forte. Se karik mak ita lori la'en ida ba polisia, nia sei husik nia feen. Lei Kontra Violénsia Doméstiku presiza atu sosializa iha komunidade hodi ajuda feto no mane hodi kompriende, lei ne e atu hapara sira baku malu ka halo abuzu fíziku ba malu de it. (Sentro Joventude Distritu IDI 22) Mane tenke prepara sira-nia futuru tanba iha suku laran wainhira mane ida kaben, nia tenki fó barlake, se lae nia labele lori nia feen ba nia uma. Ne'e duni sira presiza eduka sira nia an no prepara an hodi haree nia feen. Maibe mane foin-sae barak iha suku ladun prepara didiak no sira hela hamutuk ho feto nia familia tanba nia osan la to o atu haree nia feen. Situasaun ida ne'e dalaruma fó impaktu ba violénsia doméstiku. Ida-ne e mak ladiak. (Lider comunidadeidi 16). Violénsia Doméstiku ne'ebé involve abuzu fíziku mak konsidera hanesan krime públiku. Se karik akontese iha uma-kain ida, feto labele koalia sai no hetan ameasa ho divorsiu. Kazamentu ne'ebé ema seluk aranja depende ba mane atu halo situasaun ekonomia diak. Valór kulturál halo mane iha kna'ar atu ukun, ida-ne'e kria atitude superiór ida iha mane sira. (Lider Nasional IDI 3) 4.4 Pratíka Lokál, Mekanismu Justisa, Lei Kontra Violénsia Doméstiku no Solusaun ne'ebé mak oferese Resposta-sira hosi pesoál toma desizaun nasionál, media no parseiru-sira seluk iha Dili mak maioria konsistente ho hanoin hosi influensiadór sira seluk iha distritu, ida-ne'e la-inklui lidér komunidade-sira. Koñesimentu kona-ba Lei Kontra Violénsia Doméstiku no estratéjia implementasaun Planu Asaun Anuál forte liu entre reprezentativu governu duke ema seluk. 24 P a g e

25 Ida-ne'e evidensia ida katak sira hasoru dezafiu hosi lei tradisionál bainhira sira hala o sirania servisu hanesan pesoál toma desizaun. Dezafiu Pratíka Lokál ba Lei Kontra Violénsia Doméstiku Influensiadór-sira demostra koñesimentu kona-ba prosesu no penalidade hosi Lei Kontra Violénsia Doméstiku no fiar katak maioria ema iha Timor mós iha koñesimentu kona-ba asuntu ida-ne'e. Maibé, influensiadór-sira mós esplika katak iha konfuzaun oitoan kona-ba wainhira violénsia doméstiku tenki relata ba polisia, liuliu tanba ema fiar katak ida-ne'e asuntu privadu entre la'en no feen no se karik mak presiza intervensaun esterna, ema depende ba prosesu hosi justisa lokál. Influensiadór-sira identifika ona dezafiu ba komunidade lokál atu kompriende, aseita no halo-tuir Lei Kontra Violénsia Doméstiku. Lei violénsia doméstiku no lei tradisional/adat la han malu tanba laiha konsultasaun ida ne'ebé kle'an ho povu sira nu'udar autór, sujeitu no objetu hosi lei ne'e rasik. Lei kriminaliza violénsia doméstiku. Problema mak sira tenki lori kazu ne'e ba polisia. Uluk sira lori kazu ne'e ba Lianain hodi rezolve. Uluk ida-ne'e Lia-nain nia servisu maibe agora sira entrega servisu ida-ne'e ba polisia. Tanba ne'e mak ita presiza atu konsulta no esplika didiak ba povu sira atu nune'e sira bele kompriende no labele kria konfuzaun ba Lia-nain nia kna'ar iha komunidade ne'ebé mak mensiona iha lei no 3/2009 ba Lideransa Komunidade Lei konsidera deit problema pesoál maibe sistema hola-malu tradisionál regula relasaun entre familia rua. Nune'e wainhira iha reklamasaun ba polisia, ne'e presiza atu selu fila-fali barlake no bele kauza konflitu entre familia rua. Ida-ne'e laos buat ida ne'ebé afeita deit ba feen-la'en hanesan lei violénsia doméstiku konsidera. Iha lei foun, laiha domin ba ami nia kultura. Patriotizmu no Nasionálizmu mai hosi ami nia identidade kultura. Agora lei produz hosi asesór-sira laos Timor-oan ida. Idea demokrasia liberál afeita ami nia kultura no produz lei violénsia doméstiku. Maibe ami nia kultura sagradu no Lei Kontra Violénsia Doméstiku kontradiz ho ami nia kultura (Lider DistrituIDI 14). Área rurál seidauk bele simu lei violénsia doméstiku. Sira falta edukasaun atu kompriende oinsa atu aplika lei refere, ne'e duni mosu interpretasaun ne'ebé la los. Sira interpreta lei refere to'o iha nivel ida ne'ebé katak feto iha direitu ne'ebé hanesan ho mane, ne'e duni bele halo servisu ne'ebé todan ka sai Lia-nain, maibe ida-ne'e povu sira la simu ho lei ne'e. Iha sidade, ema bele simu maibe mane iha hanoin feto bele iha direitu maibe ida-ne'e kondisionál wainhira Hau permite ka fó lisensa ba sira. (ONG Nasional IDI 5) Lei violénsia doméstiku halo mudansa iha buat barak. Uluk, justisa tradisionál tomak halao hosi xefi suku. Probelma ne e rezolve ho maneira pagamentu taka moe ba familia, laos ba vitima. Laiha penalidade reál ba ema ne'ebé mak halo. Mane la moe ida maibe feto mak moe ne'e duni feto prefere atu subar problema ne'e. Mane mak pesoál ne'ebé kaer desizaun, ne'e duni violénsia doméstiku ka bikan ho kunuru mak haree hanesan problema uma-laran ne'ebé mak feen-la'en tenki rezolve hamutuk. Se karik feto ida kesar ba públiku ka se karik nia ba polisia, ne'e signifika katak nia laos feen ida ne'ebé di'ak. Aktivista feto barak hetan baku se karik sira kesar ba polisia. Bele hanorin ami kona-ba lei, maibe karik problema ne'e akontese iha ami nia familia, ami lakohi atu kazu ne'e sai konsumsaun públiku. (ONG Nasional IDI 6) 25 P a g e

26 Lei violénsia doméstiku la halo mudansa ruma. Agora ne'e, wainhira la'en ida baku nia feen ne'e krime ida. Maibe Xanana no Lasama mós baku sira nia feen lei la iha influénsia. Lei ne'e la aplika ba sira. Iha deit mak lei akordu. Ema halo akordu ida no lao sai livre. Ema presiza atu kompriende Lei violénsia doméstiku. Lei ne'e hakerek deit iha lian Portugues nune'e povu sira la hatene nia konteúdu. Ami laiha kultura lee, ami iha kultura koalia. SEPI presiza halo video ka drama, laos pamfletu. (ONG Nasional IDI 5) Ema-sira nia perspetiva kona-ba saida mak konstitui violénsia doméstiku mak diferente. Balun iha hanoin katak violénsia doméstiku hanesan konseitu foun ida ne'ebé mak iha pasadu seidauk eziste. Baziea ba SEPI, ema komprende violénsia doméstiku hanesan buat ida ne ebé diferente hosi violénsia iha uma-laran.. Ne e tanba uza ona liafuan doméstiku (hosi Portuguese). Ema balun interpreta violénsia doméstiku hanesan buat ida foun, no haree violénsia doméstiku hanesan parte ida hosi globalizasaun tán notisia kona-ba ida-ne'e mai hosi media (TV no radio), laos hosi komunidade-sira (Lider Nasional IDI-1). Komentáriu-sira katak governu la iha planu di ak atu introduz Lei Kontra Violénsia Doméstiku iha sosiedade mak sai hanesan topíku ida iha intervista ho lidér-sira. Agora ne'e ita iha Lei violénsia doméstiku maibe nia hasa'e nivel violénsia doméstiku, ita bele ba husu tuir iha PNTL Baucau. Sistema atu sosializa lei mak sentraliza no menus konsultasaun ho komunidade kona-ba asuntu ne'e. Lei ne'e promulga ona no sira mai atu disemina maibe sira haruka deit ema atu halo tuir sein konsultasaun. Lolos ne'e sira tenki halibur uluk komunidade nia hanoin, hafoin sosializa hodi permite ema kompriende molok promulga lei refere. Agora ita presiza atu dezenvolve kapasidade iha instituisaun tradisionál no instituisaun estadu. Lia-nain iha papél ne'ebé importante maibe se karik ita uza lei violénsia doméstiku, ita kriminaliza asaun ne'e no intrega servisu Lia-nain nia ba fali polisia. Ne'e duni iha Suku, Lia-nain sei la funsiona ho di'ak... Se karik iha violénsia doméstiku, vizinu tenki bolu polisia maibe ema barak tauk atu halo reklamasaun ba polisia. Ne'e duni, se karik hau halo reklamasaun ba polisia maibe feen ho la'en dehan ne'e bikan ho kunuru mak tarutu sira sei hirus hau. Situasaun ida-ne'e mak kria problema relasaun iha komunidade-sira. Wainhira relasaun la di'ak, sira sei la ajuda malu iha futuru. Lei violénsia doméstiku la fó apoiu ba feen-la'en atu hela hamutuk maibe tenki husik malu tán nia destroi ona fiar no dignidade. Ezemplu, se karik mane ida baku nia feen no nia feen hato'o reklamasaun ba polisia, ne'e hanesan moe ida no iha posibilidade ba sira atu husik malu. (Lider DistrituIDI 14) Lei violénsia doméstiku di'ak no presiza atu disemina ba komunidade maibe Lei Kontra Violénsia Doméstiku no kultura kontradiz ba malu. Tán ne'e governu presiza halo konsultasaun ne'ebé di'ak ho povu sira atu nune'e presiza konsidera kultura wainhira halo lei no sira bele ajusta ba malu. Se lae, Lei Kontra Violénsia Doméstiku bele rezulta hasa'e violénsia doméstiku. (Lider comunidadeidi 16) Wainhira kriminaliza ona violénsia doméstiku, nia bele fó impaktu ba sira ne'ebé moris ho padraun morál tradisionál no bele kria problema barak no konflitu iha uma-laran. Aman ida 26 P a g e

27 hetan kesar ba polisia no polisia fó atensaun ba nia no ameasa lori nia ba komarka. Aman ne'e sai hosi uma no la haree tan nia familia. Inan-aman no oan sei la kompriende ida-ne'e. Governu tenki halo di'ak no foka ba prevensaun duke ezekusaun. Ita labele atu lori/hatama mane sira hotu ba komarka. (Lider Nasional -IDI 7). Atitude pozitivu hosi Lei Kontra Violénsia Domestiku Hau apoiu lei violénsia doméstiku. Iha ona mudansa: agora se karik ita boot atu baku ita boot nia feen, ita boot tauk tán ita boot bele ba polisia. Lei violénsia doméstiku reduz ona violénsia doméstiku, ne'e buat di'ak ida maibe ema ladun kompriende ho di'ak. Maibe sira haree televizaun no haree katak iha Dili, mane ida oho nia feen no soe nia tama ba tasi-laran no ikus ba komarka, ne'e duni agora ema respeitu lei. (Lider DistrituIDI 18). Lei violensia domestika nia positivo mak hodi asegura direitu feto ho mane iha moris harmonia hodi hasuksesu moris família nian. Hodi asegura atu sidadaun sira komprende saída mak aat no atetude saída mak aat ka ladiak iha família laran. LVD nia negativu mak LVD eziste Laos atu prevene maibe atu aumenta tan konflito. Kona ba ida nee presisa halo peskiza klean liu tan hodi buka hatene. Uluk ema ladun oho malu, agora ema oho malu babain deit. Ez. Iha Dili ema oho feto hodi ba soe iha tasi. Karik presisa sosializasaun hodi komprende lei ida nee (Sentro Joventude DistrituIDI 13) Lei Kontra Violénsia Doméstiku konsidera violénsia doméstiku hanesan krime ida enkuantu lei adat konsidera violénsia doméstiku hanesan problema interna uma-laran ida. Hau hanoin lei violénsia doméstiku importante tebes hodi eduka ema hodi respeitu malu no atu kompriende katak mane no feto iha direitu ne'ebé hanesan. (Lider comunidadedili IDI 12). Sugestaun-sira ba Implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstiku iha loron ikus mai Influensiadór-sira esplika ona katak presiza liu-tan informasaun no konsellu kona-ba oinsá Lei Kontra Violénsia Doméstiku Nasionál no prosesu justisa lokál atu ajusta ba malu. Ho estabelesimentu SEPI, governu mak responsavel no tenki promove LKVD no garante katak lei refere implementa iha maneira ida-ne'ebé pozitivu. Presiza orsamentu barak atu nune'e feto-sira tantu iha área rurál no sidade bele asesu ba informasaun. MSS iha papél hodi fornese saúde no kompensaun sosiál. Hau la haree kualker esforsu ruma relasiona ho prevensaun violénsia doméstiku. Sistema judisiál iha nia papél maibe limitadu ba violénsia atuál. Sira tenki halo esforsu barak iha área prevensaun no ema hotu tenki iha responsabilidade ba prevensaun (Sentro Joventude Distritu IDI 13). SEPI la halo buat ruma. Pontu Fokál Jéneru distritu koopera hodi implementa programa maibe iha deit loron nasionál (Loron Internationál ba Feto-sira, Loron Nasionál ba Feto Timor, Loron 16 Kontra Violénsia). Ida-ne'e inklui atividade desportu no sosializasaun LKVD iha subdistritu sira maibe sira la-lori ema sira ne'ebé hela iha Suku. Maioria ema mane atende no feto sira prekupa prepara ai-han ba bainaka-sira. (Sentro Joventude Distritu IDI 22) Mane no feto presiza iha nia papél rasik no partisipa. Violénsia Doméstiku mai hosi mane no feto la kompriende sira nia kna'ar iha uma-laran no iha komunidade. Mane hanoin katak feto tenki prepara deit ai-han, ne'e duni presiza atu sosializa LKVD liuhosi promosaun igualdade 27 P a g e

28 jéneru. Tuir-mai bele introduz LKVD maibe tenki prepara uluk ema. (Sentro Joventude Distritu IDI 22) Governu presiza disemina LKVD iha nivel komunidade tán sira la halo konsultasaun ho komunidade molok halo lei ne'e. Buat hirak ne'e labele diskuti no deside deit iha nivel ás deit. (Lider comunidadeidi 16) Hau rekomenda katak tenki halo revizaun ba LKVD. Peskiza ida-ne'e tenki sujere ba SEPI oinsa tenki halo revizaun ba lei ida-ne e. (Lider DistrituIDI 14) TVTL no Radio mak kanál importante hodi sosializa LKVD no hapara violénsia. Televizaun mak efetivu tebes iha komunidade. Governu kada fulan tenki mai sosializa LKVD no hamutuk ho komunidade halo programa ida hodi hasa'e konsiensia komunidade atu hapara violénsia. SEPI tenki halao nia kna'ar iha komunidade tán komunidade sira seidauk kompriende SEPI ka Unidade ba Pesoál ne'ebé iha Risku ba violasaun (Polisia VPU). (Lider comunidadeidi 16) Husu ba governu relevante no ekipa atu halo planu ba sosializa no halo programa regular atu esplika sira vizaun no misaun no sira nia programa relasaun ho LVD ba komunidade. Atu sira ida idak hatene sira nia knar. (Lider comunidadefgd 3) Influensiadór-sira rekoñese katak dezafiu iha implementasaun LKVD mak lei ne'e rasik foka ba direitu pesoál, maibé estrutura familia bazeia ba valór komún ne'ebé futu/kesi hosi barlake. Influensiadór-sira nota katak ema barak mantein pratíka tradisionál no sistema patriarka. Idane e hamosu konflitu iha valór pratíka entre kostume tradisionál no LKVD. Influensiadórsira sujere atu foka ba kompriensaun kona-ba konseitu igualdade jéneru hanesan promulga ona iha konstituisaun (IDI 11, IDI 22). Solusaun-sira ne ebé komunidade aprezenta ba prevensaun violénsia doméstiku Lidér suku oferese sujestaun ba prevensaun violénsia doméstiku maski iha sira-nia komentáriu hatudu koñesimentu ne'ebé uitoan tebes kona-ba igualdade jéneru. Feen-la'en tenki respeitu malu, hadomi malu no kompriende malu, Iha situasaun saida deit, sira tenki rezolve ho kalma. Xefi familia tenki toma responsabilidade atu halibur familia. Governu tenki iha planu ida ne'ebé di'ak hodi fornese servisu. Se karik mak ema hotu iha servisu, sira sei la menus ai-han. Violénsia doméstiku sei lakon. Problema violénsia doméstiku ne'e relasiona ho ita ema nia kabun laos kultura. (Lider comunidadeidi 17) La'en iha responsabilidade ba nia familia - tenki buka osan, produz ai-han ba familia, tenki atende no fó apoiu ba obrigasaun kultura, hametin familia nia moris, ezemplu uza televizaun hanesan fonte informasaun, harii uma di'ak ida, garante nutrisaun ne'ebé di'ak ba familia, saúde no edukasaun no mentalidade ne'ebé forte. Se karik nia feen hirus, nia tenki kompriende katak buat ruma la los iha uma-laran, ezemplu laiha osan ka ai-han., Nune'e la en tenki kompriende situasaun ida-ne'e laos baku fali nia feen. Mane tenki iha responsabilidade ba ekonomia familia ne'e duni labele uza violénsia. (Lider comunidadeidi 16). 28 P a g e

29 Solusaun iha Nivel Nasionál Sentru Estudu Jéneru iha UNTL esplika katak presiza atu transforma kultura ne ebé mane mak domina hodi atinji igualdade: Kultura tenki uza hodi hasa'e valór hodi rekonese katak lei adat balun di'ak no balun ladi'ak. Koalia kona-ba kontradiz entre igualdade jéneru ho kultura Timor, presiza atu kria uluk kompriensaun kona-ba igualdade jéneru. Ida-ne'e importante hodi implementa polítika foun ho neneik no rekonese katak presiza eduka ema hodi halo mudansa. Joventude mak xavi ba introdusaun idea foun sira no transforma valór kulturál. Edukasaun bele uza hodi halo mudansa graduál - hodi simu parte ida ne'ebé di'ak no rejeita parte ida ne'ebé la diak. (UNTL IDI 11). SEPI nota área xavi rua atu foka ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru: primeiru iha prosesu legál LKVD no segundu ho lidér suku atu hala o kna'ar hodi reduz violénsia bazeia ba jéneru, ho konsellu feto mak hala o kna'ar xavi (Lider Nasional IDI 1). La iha evidénsia barak katak influensiadór-sira seluk hatene kona-ba programa ne ebé lidér nasionál temiinklui : Programa MSS ba implementasaun estratéjia prevensaun (Uma Hakmatek, Lina Protesaun ba Labarik); Koordenasaun nivel distritu ba refere kazu violénsia doméstiku entre polisia, saúde no MSS; estabelese programa voluntáriu Animadór Sosiál responsavel hodi relata dadus lokál ba prosesu planeamentu nasionál hosi MSS no SEPI (Lider Nasional IDI 2). 4.5 Rezultadu Xavi: Atitude no vizaun lidér no "influensiadór-sira" Norma tradisionál kona-ba jéneru ne'ebé refleta valór konservativu patriarka sei forte iha sosiedade Timor. Sosiedade Timor aseita ho mudansa ne'ebé foin lalais ne'e mosu ba norma jéneru ne'ebé signifika labarik feto no feto foin-sae sira nia direitu igual ba asesu edukasaun no kareira. Maibé, konflitu mosu wainhira impaktu hosi mudansa hirak ne'e akontese iha área privadu ka interna (uma-laran). Presiza asistensia atu oinsá familia iha uma-kain ida bele manejia mudansa esterna hirak ne'e. Iha prekupasaun ida kona-ba mudansa negativu ba morál sosiál hosi globalizasaun ka impaktu hosi influénsia hosi rai-liur ba hahalok no papél jéneru, partikularmente hirak ne'ebé mak relasiona ho seksualidade. Ida-ne'e bele kompriende hanesan reasaun kontráriu ida hosi mudansa ne'ebé lais no impaktu hosi teknolojia foun ne'ebé laiha kontrola no rezulta mudansa hahalok joventude ba ierarkia sosiál ne'ebé tinan barak ona iha komunidade nia leet. Iha diversidade barak kona-ba aseitasaun no kauza hosi konflitu no abuzu fíziku iha família. Iha mós diversidade barak kona-ba saida mak bele konsidera hanesan violénsia doméstiku haree hosi sistema valór ne'ebé diferente. Iha opiniaun oi-oin kona-ba prevalensia violénsia doméstiku maibé jerálmente ema hotu konkorda katak violénsia doméstiku la di'ak no demonstra ona komitmentu hodi prevene violénsia. Maioria ema hatene kona-ba LKVD Sira móshatene katak violénsia doméstiku dadaun ne'e mak krime ida. Komunidade Timor ne'ebé mak mantein sistema governasaun tradisionál 29 P a g e

30 hasoru dezafiu oinsá atu inkorpora lei nasionál foun ida-ne'e ba iha situasaun lokál ne'ebé mak iha ona sistema ida hodi rezolve violénsia no konflitu família. Rekomenda sosializasaun ida ne'ebé di'ak kona-ba LKVD ho programa governu ne'ebé akompana LKVD. Sira ne'ebé involve iha sosializasaun nasionál no implementasaun LKVD presiza atu atrai komunidade hodi deside oinsá LKVD no sistema judisiál lokál bele ajusta ba malu hodi prevene no manejia violénsia doméstiku. Presiza mós programa ida ne'ebé boot liu tan hodi fó atensaun ba igualdade jéneru. 30 P a g e

31 5. Atitude no Vizaun Joventude Mane no Feto iha Timor Leste (Diskusaun iha Grupu) Kapítulu ida-ne'e relata kona-ba atitude no vizaun joventude mane no feto kona-ba igualdade jéneru no papél espetativa hosi jéneru iha sosiedade Timor. Ne e inklui mós atitude ba violénsia no maskulinidade. Kapítulu ne'e halibur resposta ne'ebé hetan durante atividade Diskusaun iha Grupu (DG) 16 ho totál partisipante 145 hosi fatin peskiza oioin. Ida-ne'e inklui DG 4 ho joventude mane (partisipante 36) no DG 6 ho joventude feto (partisipante 60). Ami nia parseiru AMKV hala o diskusaun iha grupu 4 ho joventude mane no feto, kada ida iha Dili no Likisa (haree Apéndise 6 ba lista kompletu DG). Iha inisiu Diskusaun iha Grupu, ekipa peskiza aprezenta sénariu istória de'it (fiction) kona-ba la'en ida ne'ebé mak naran Ze ne'ebé fízikamente halo abuzu ba nia feen Mila. Ze baku Mila tanba Mila la prepara ai-han ba nia família tanba nia moras. Ida-ne'e tuir kedan ho pergunta oioin tuir Matadalan Diskusaun iha Apéndise Aprezenta papél jéneru ne ebé tuir Modélu Patriarka Hanesan ho influensiadór-sira, partisipante DG dehan katak papél jéneru no relasaun entre mane no feto ne ebé tuir modélu patriarka mak normál iha Timor Leste. Joventude mane ida, lidér Sentru Joventude Distritu, esplika papél hosi labarik mane no feto: Dahuluk sei iha kultura iha fati ida ba fatin ida no tempu ida ba tempu ida. Daruak : oan mane mak sai hanesan airin hodi defende dignidade família nian. Datolu: oan mane mak mata dalan ba família nian no oan mane mak forsa liu feto sira. Dahat: oan mane mak esperansa no fo responsabilidade ba família. Oan feto mak kontinuasaun jerasaun família tantu iha fatin nune e mos iha fatin seluk. Daruak :feto sai sasukat atu uza hodi halo lia adat. Uza feto sira hanesan potensia halo lia, liuliu relasaun ho material. Da tolu: feto sai centru ba oan mane no família. Naan sira mos uza feton sira hanesan potensia ba sira nia nesesidade cultural. Presisa halo atendemento no servi /pelayanan ba fen neébe diak. Fo domin ba fen determina harmonizasaun família. Responsabilidade mane nian iha aspetu ekonomia boot no halo mane domina feto sira. (Sentro Joventude Distritu -IDI 13) Ema barak deskreve mane hanesan xefi família no lidér iha komunidade. Iha espetativa katak mane tenke foti partisipasaun ativu iha relasaun komunidade. Bazeia ba feto foin-sae: Mane nudar aman ba oan no Xefe de Familia iha umakain. Iha ita nia nasaun Timor Leste ema barak mak sei kaer kultura, katak buat kiik bot mane mak tenkiser iha oin no responsablidade makas iha uma laran no iha komunidade nia lety (Feto adultu iha rurál, FGD 7) Poder mane nian iha komunidade maka, bele atende problema ruma iha komunidade nia le et no iha responsabilidade ba familia. Buka solusaun ba problema sira iha komunidade nia le et no iha familia uma laran.(joventude feto iha vila distritu, FGD 10) 31 P a g e

32 Mane klosan mós ko alia kona-ba pasensia no atitude ne ebé mane tenke iha hodi kria família nia moris ne'ebé harmonia: Katak laen ne ebe mak: hatene hadomi nia fen no nia oan sira.tenki pasensia barak liu atu servi ba nia familia umalaran liu-liu ba nia fen ho nia oan. (Joventude mane iha rurál, FGD9) Nudar laen tenki fo ezemplu diak ba oan no fen iha uma laran, hanesan sefe familia tenki hadok nia familia husi hahalok ne ebe bele estraga future familia nian ne ebe sira hari i inklui mos oan sira nia future ba aban bainrua. Hanesan lanu,konsumu ai moruk droga, koalia lia mal no nonton filme at ne ebe bele estraga ka sobu familia ida ne e. Hanesan laen iha responsabilidade no papel tomak atu taumatan ba familia ne ebe sira hari i. (Joventude mane iha rurál, FGD 14) La'en ne'ebé di'ak tenki komunika ho nia familia no fornese ezemplu morál ida ne'ebé di'ak; ajuda no fahe servisu uma-laran nian hanesan fase ropa no tein; haree mós alin oan sira. (Joventude mane iha vila distritu, FGD 19). Mane klosan dehan katak feen di'ak mak feen ne'ebé hatene halo servisu uma laran no servi família (FGD 1). Sira mós dehan katak feen di ak mak ema ida ne'ebé sei tau matan ba família no hatene oinsá atu servi ho di'ak (FGD 9). Feto diak laos hare ba bonita ou gaul maibe hare ba nia atetudi no hahalok ne ebe diak no responsablidade nudar inan ne ebe diak ba familia... husi inisiu ita hahu namora presiza ita kompriende malu no estuda malu nia hahalok atu nune e iha loron ikus labele akontese problema ne ebe bot iha umalaran. Karik problema ne e boot ita presiza konsidera malu perdua malu hodi resolve problema ne e ho diak. Ami kompriende katak agora daduk iha lei hakerek ona konaba balansu zeneru. Maibe tuir ami nia kultura katak ami tenki hafahe servisu ne e hanesan ba feto no mane. Hanesan mane nia tenki ba kaer servisu ne ebe todan no ba feto tenki kaer servisu ne ebe kaman.(joventude mane iha rurál FGD9) 5.2 Saida mak Violénsia Doméstiku? Iha variasaun boot entre ema nia hanoin kona-ba asaun no abuzu fíziku saida mak klasifika nu'udar violénsia doméstiku. Ema uza termu-sira ho signifikasaun oioin. Tuir peskiza seluk iha Timor, klaru ona katak ema simu abuzu fíziku balun iha uma laran, liuliu wainhira inanaman baku nia oan. Ema hotu hetan baku/kastigu iha familia ida wainhira sira la halo tuir aman nia hakarak (Joventude feto iha rurál FDG8) Nudar aman, oan halo sala tenki baku tanto feto ka mane. Maibe, oan tenki konsidera nafatin aman, hanesan liafuan eman dehan: iha aman mak iha oan. (Joventude feto iha vila distritu FDG10) Iha mós aseitasaun ba abuzu fíziku balun hosi la'en ida ba nia feen. Ema mós aseita katak feen ida ne'ebé di'ak jerálmente sei tolera abuzu fiziku ne'e. 32 P a g e

33 Fen ne ebe mak diak maski baku mos nia pasensi deit tamba nia lakohi atu sira nia familia naksobu no nia mos hadomi tebes nia laen liu-liu nia oan sira. Fen ne ebe mak diak hatene tau sigredu uma laran nian atu nun e ema seluk. (Joventude mane iha DiliFDG1) Saida mak bikan ho kanuru tarutu? Pergunta ida-ne'e mós hetan resposta oioin kona-ba termu komún iha Tetun bikan ho kanuru tarutu no karik nia refere ba violénsia doméstiku. Termu ne'e refere ba bikan no kanuru iha dapur, implika argumentu barullu ka konflitu entre feen ho la en ne'ebé mak hanesan parte naturál hosi moris kaben-nain. Iha diferensia iha nivel ne ebe ema aseita konflitu ne'e hanesan problema privadu família nian. Ema mós iha hanoin oioin kona-ba saida mak lolos ne e akontese wainhira abuzu fíziku akontese. Hau senti laos violensia domestika tan ne,e problema umalaran nia,lapresija atu levanta ba publika atu ema hotu hatene tan problema uma laran. Ne,e fen ho lain mos bele resove mesak iha familia uma laran. (Feto adultu iha rurál FGD7) Sim, ne e violensia duni, tanba bikan ho kanuru ne e baibain refere ba feto no mane ka fen ho laen, wainhira mosu problema ruma ka baku malu. (Feto adultu iha rurál FGD 4) Hau nia hanoin bikan kanuru tarutu ne e, bele dehan ka kategoria violensia domestika tanba, fen ho laen koalia la rona malu hodi harahun sasan uma laran no baku malu. (Joventude mane iha rurál FGD 9) Tuir ita nia kultura iha ita nia rai katak, bikan kanuru tarutu ne e laos DV maibe porblema uma laran entre fen ho laen. Maibe se wain hira feto lori sai ba publiku siknifika se feto ba halo keixa iha polisia ne e konsidera krime tamba nia laen halo DV ba nia fen. (Joventude feto iha rurál FGD 13) Tuir hau nia hanoin, bikan kanuru ne ebe tarutu iha uma laran ne e sedauk konsidera hanesan violensia domestika se wainhira problema refere seaduk lori sai ba publiku. Iha hanoin seluk hare ba problema bikan ho kanuru iha uma laran, ne e konsidera hanesan violensia tanba problema ne e konsidera hanesan krime. Bikan kanuru tarutu iha uma laran ne e konsidera hanesan krime tanba, agresaun fiziku ne ebe laen halo ba fen, aman baku oan, inan baku oan no maun alin baku malu ne ebe rezulta vitima (Joventude mane iha rurál FGD 14) Sim, konsidera krime wain hira fen ba halo keixa iha polisia. Maibe, se wain hira laiha ema ida ba halo keixa ne e tuir lisan ema Timor katak ne e problema entre fen ho laen ou problema uma laran. (Joventude feto iha vila distritu FGD 10) Ema barak kontinua deskreve deit abuzu fíziku ida ne'ebé sériu mak merese atu hetan intervensaun hosi liur tantu lokál ka formál. Iha pasadu, kazu violénsia doméstiku ne'ebé iha nivel abuzu fíziku no kanek ne'ebé todan bazeia ba padraun lokál de it mak relata ba iha autoridade governu. Agora dadaun, situasaun kuaze hanesan. Lidér lokál hetan enkorajen hodi hahú prosesu justisa lokál molok relata krime ne'e ba polisia (Asia Foundation 2009:363). Dalaruma ema mós tauk atu ofisialmente relata violénsia doméstiku tanba feto barak mak ekonomikamente sei depende hela ba sira nia la'en, la'en bele sai violentu liu-tan 33 P a g e

34 no dalaruma polisia fókazu minór fila fali ba ofisiál suku de it (Nixon 2012: 366). Introdusaun LKVD iha 2010 halo ema konfuzaun kona-ba saida mak sei klasifika hanesan violénsia doméstiku ne'ebé hanesan krime no presiza atu relata. Iha mós konfuzaun kona-ba oinsá sistema justisa lokál no sistema justisa formál ajusta malu ba asuntu ida-ne'e. 5.3 Prevensaun Violénsia Doméstiku: Solusaun ba Mane no Kaben-nain Hosi sénariu primeiru, ema barak liu dehan katak Ze halo sala hodi baku Mila no partisipante barak mak oferese solusaun kreativu atu oinsá bele rezolve situasaun ida-ne'e entre feen-la'en: Se Ze hadomi nia fen reazen diferente iha situasaun ida ne e mak nia tenki ajudania fen atu prepara hahan ba familia sira, tamba mila ho kondisaun moras. Ho nune e maski ze hirus tamba mila la prepara maibe tan domin nia tenki pasensia. Ze mos bele fo hatene nia familia katak nia fen moras tiha ona entaun nia tenki prepara han kalan mesak. Ou nia mos bele hateten katak mai ita tein rame-rame para hotu lalais ba ita atu han hamutuk (Joventude mane iha Dili FGD1) Nia nudar xefe familia no nudar aman ba oan. Nia tenke rezolve problem ho diak no labele halo konflitu hasoru ho ema seluk. Se karik iha problema ruma tenkiser tetu hamutuk hodi rezolve ho ulun malirin atu ema seluk respeitu nafatin nia. (Joventude feto iha Dili FGD2) Mila atu halo reasaun nia presiza hare mos katak sira iha oan ka lae. Se iha oan karik tenki rezulve hanesan familia ou rezulve tuir kultura atu nune e sira nain rua fen no laen bele servisu hamutuk hodi substenta sira nia oan ba edukasaun ne ebe mak diak iha future. (Joventude mane iha rurál FGD 9) Feto klosan (hanesan mane klosan balun iha leten ne'e) mak reflektivu no kreativu hodi buka solusaun ba konflitu iha Sénariu leten ne'e: Ze mos koko atu halo planu seluk tan. Agora moris modernu ona buat hotu kompletu se wain hira iha osan la presija obriga tan niafen, mas bele ba sosa deit iha loja nebe mak besik ne fasil los atu atende nesisidade. (Joventude feto iha Dili FGD 2) Depois Ze la nervoju ona, maka Mila bele fo reasaun ba nia laen katak nia la bele prepara hahan han kalan ba Ze ho nia familia. Ze tenki halo uluk kordenasaun ho Mila, no Ze tenki halo uluk observasaun iha uma molok atu halo planu. (Joventude feto iha Dili FGD 10) Se wainhira Ze atu halo planu ruma ba han kalan ho familia ka kolega Ze tenki halo uluk koordenasaun ho Mila no hare uluk kondisaun nia fen nian, molok atu konvida bainaka ruma mai halo visita iha sira nia familia. (Joventude feto iha rurálfgd 13) Ze tenki muda nia mentalidade ne ebe gosta baku hela deit, wain hira iha problema. Karik iha reasaun husi Mila katak nia sei uja meius oin-oin atu bele atende familia iha situsaun saida deit. Ne e hatudu katak Ze mos tenki halo refleksaun ba nia a an rasik atu nune e labele akontese tan hahalok hanesan iha future. (Joventude feto iha rurálfgd 15). Partisipante barak mak dehan katak wainhira mane hasoru konflitu iha família ka komunidade, nia tenke iha pasiensia, balansu, la siak, la hirus no ulun malirin (kakutak 34 P a g e

35 malirin FDG13. Mane labele nervosu ka ho laran manas tanba ida-ne'e bele hamosu violénsia hanesan iha sénariu Ze nia kazu: Ze lakon kontrolu no nervozu lalais (FDG7). Grupu ida ne'ebé feto klosan de it iha hanoin katak, Mane sempre lakon kontrolu ba sira nia emosaun lais liu (FGD5). Iha komentáriu barak kona-ba oinsá Ze nia lala ok bele di'ak liu-tan hosi saida mak nia halo ona: Iha parte seluk tuir lolos hanesan laen nudar sefi familia ne ebe iha responsablidade mesimu iha familia ne e nia laran, ze labele foti asaun violensia hasoru mila maibe fo hanoin ka fo mutuvasaun ne ebe konstruktivu ba future familia nia laran. (Joventude mane iha rurál FGD14) Hanesan laen, reazen ne ebe maka ze tengki foti maka fo atensaun (ultimatum) ba nia fen katak, labele sei labele repete hahalok ne ebe sei la fo dignidade ba mane hanesan sefe familia (Joventude mane iha rurál Viqueque, FDG14) Mane sira mak viloentu liu, tamba mane sira nia forsa makas liu feto sira no mane sira gosta provoka ka halo situasaun sai manas, wain hira sira la simu akontesementu ba sira nia a an ka sira nia familia. (Joventude feto iha rurálfdg13) Hare mane nia hahalok, tamba mane ikus ne e lafaek mak barak signifika sei namora hahalok diak, maibe depois hari uma kain sira bele muda sira nia hahalok husi baku bele sai baku dor, no husi la siak bele sai siak dor. (Joventude feto iha rurálfgd15) Esplora konseitu lokál kona-ba hahalok emosaun no intelektuál ne'ebé manas ho malirin bele sai hanesan estratéjia di ak ida hodi prevene violénsia. 5.4 Atitude hasoru feto nia papél iha Violénsia Doméstiku Iha Diskusaun iha Grupu (DG) barak ema esplika ona kona-ba oinsá feto mak responsavel ba violénsia doméstiku ne'ebé hasoru sira: karik sira hetan de it kastigu tanba la halo tuir padraun lokál kona-ba oinsá feen ida nia lala ok, ka dalaruma sira provoka mane sai hirus, xateia ka laran moras tanba sira nia hahalok la tuir ona valór tradisaun feminina ka feto nia kna'ar. Iha diskusaun iha grupu, ema barak dehan katak bele baku feto se nia halo sala ne'ebé tuir mai ne e: La haree uma ka família ho di'ak Halo mane laran moras tanba toba hamutuk ho mane seluk Hatais ropa badak Gosip ka ko alia barak liu Violentu barak akontese mai husi feto, tanba feto gosta ba tur hamutuk, hodi konta ema nia vida. No haluha atu prepara hahan ba nia laen. Ida ne e akontese dala barak ona iha ami nia komunidade. Husi ne e mak feto sira sempre hetan baku husi mane. (Joventude mane iha rurál FGD9) 35 P a g e

36 Kuandu ita hare didiak mane ladun feto mak maka as liu, tamba hau hare husi viziñu ba viziñu iha komunidade sempre akontese lori lia ba mai hodi hamosu problem. Feto ho mane halo violensia hanesan deit tamba moris hamutuk sempre iha naksalak iha uma laran. No naksalak hirak ne e bele mai husi mane bele mos mai husi feto. Iha familia sempre iha naksalak kiik maibe ne e hanesan atu lori hanorin malu dala ruma fen siak laen no dala ruma mos laen siak nia fen.(joventude mane iha DiliFGD1) Resposta hosi feto idade sira mós refleta katak sira fó sala ba feto klosan sira ba violénsia ne e. Sira sente katak feto klosan sira sala tanba sira nia hatais ka hahalok: hau senti feto mak akuja uluk ne mak mosu violensia domestika, ita hare ba realidade agora. No tempu uluk iha deferenti barak tan uluk feto la arbiru lao no hatais mos sei taka an. Mas agora dala barak feto mak hatudu an laos nudar feto, hatais mode oioin deit buka mak hussar sai no kalsa badak nebe to kelen hun. Ne e konserteja reazen ba mane atu halo violensi hasuru feto mosu lalais (Feto adultu iha rurál FDG7) Partisipante barak mak aumenta detallu ba sénariu istória hodi demonstra katak Mila mós iha kulpa ba violénsia doméstiku ne'ebé akontese ba nia. Se mila mak bosok mos presiza atu hanorin nia ho baku atu nune e mila bele soe nia hahalok at ne e tuir ita nia kultura (Joventude mane iha rurál FGD9) Mila tenki isplika klean liu ba nia lain hodi bele komprende ba nia kondisaun ne,ebe mak nia hasoru ne,e. i nomos mila tenki arepende tan dala balun nia mos sala, hodi nune nia mos koko hodi muda nia hahalok nebe mak uluk ladun fo vantajen diak iha nia uma laran I nomos ba familia sira. Mila mos tenkeser promete ba nia an katak komesa oin ba oin hahalok nebe nia hatudu ijemplu ladun diak hodi nia lain labele hirus tan nia. (Feto adultu iha rurál FGD7) Mila tenki muda nia hahalok, hanesan dala barak feto maluk sira gosta hatan liafuan ba mane sira ho liafuan ne ebe makas (kasar), entaun provoka mane sira atu nervoju lalais. No mos ita nia feto maluk sira dala barak haluhan sira nia papel nudar inan ba oan sira, no fen ba laen nia nesecidade basiku iha uma laran.feto sira la dun fo atensaun ba oan no laen sira ho razaun dala ruma sira ba joga (karta ) ou halo buat seluk nebe mak tuir lolos la fo benefisiu ba nia an rasik mane barak la pasiensia ho feto nia hahalok (Feto adultu iha rurál FGD4) Komentáriu hirak ne'e ho lian agresivu. Ida-ne e dalaruma reasaun ida hasoru mudansa papél jéneru no feto sai vokál no assertiva liu-tan. Idea tradisionál kona-ba oinsá feto nia lala ok inklui hakruk ba mane, fo-ulun, pasívu, nonook no hatais roupa ne'ebé modestu. Ema komesa la simu idea hirak ne e, no situasaun ne e dalaruma kauza problema. Reasaun hosi ema idade ba atitude ne'ebé muda ona mós klaru iha seksaun tuir-mai. 5.5 Mudansa atitude no mudansa papél feto-nian Iha komentáriu barak kona-ba mudansa kontemporariu ne'ebé akontese lais tebes ba sosiedade iha área rurál Timor. Mudansa ne e mak hosi impaktu inisiativa nasionál foun, no informasaun no media ne'ebé iha pasadu la iha. Prosesu hirak ne'e, ne'ebé fó impaktu ba komunidade lokál no hamosu dezafiu ba valór tradisaun, mak dalabarak refere hanesan 36 P a g e

37 globalizasaun. Komparasaun ba karakteristiku entre jerasaun tuan ho jerasaun foun, iha jerasaun uluk fen ne ebe diak, tanba sira sedauk hasoru mundansa teknolojia ne ebe iha agora, hanesan media eletronika liu-liu telefone (hand phone) ne ebe fo impaktu negative ba sira. Tanba uluk sira labele hare filme diretamente liu sasan elektronika hanesan filme at sira. Iha tempu uluk, la iha ida fen maka hatais roupa badak ne ebe moralmente hafoer kultura ne ebe nanis iha ona. Psikolojikamente ho mundansa teknolojia ne ebe lao lais tebes, fo impaktu negative ba moris familia uma laran liu-liu ba fen atu adapta ba situasaun agora. Hare realidade ne ebe akontese ba fen hanesan dona de casa, nia tenki hatudu hahalok ne ebe positive ba iha familia uma laran. Hanesan kazu balun akontese laen ba servisu fen dala ruma la prepara hahan, la jere diak rendimentus (osan) ne ebe ho diak, no al fo atensaun masimu ba oinsa forma attitude no karakteristiku oan sira ba future ne ebe diak. (Joventude mane iha rurál FGD 14). Iha grupu ida hosi mane klosan iha rurál (FGD9) fasilitadór prepara tabele ida hodi reprezenta mudansa ne'ebé mak partisipante-sira haree entre tempu uluk no tempu agora kona-ba karakteristika hosi feen di'ak ida: Tempu uluk Before Kabala lipa Feto atu ba ne ebe presiza ema akompaña Atu ba fatin ruma tauk Feto atu forma famila hein mane mai husu Tempu agora Now Uza kalsa badak Agora sira hakarak sai la persiza akompaña Agora telfone deit sira mesak ba hasoru Buka rasik tuir sira nia hakarak Grupu seluk hosi feto klosan iha sidade mós halo komparasaun detallada entre tempu uluk no tempu agora kona-ba karakteristika hosi la'en no feen ne'ebé di'ak. Uluk, mane sira diak, no respeitoju. Responsabilidade ba fen ho oan no sira nia inan aman. Agora, estraga moris hanesan: droga no hemu tua iha dalan ninin. Selingkuh, fen iha ona maibe sei namora subar-subar iha kotuk.respeitoju no hatais disiplina tebes. Influensia makas liu ba teknologia modern no feto sira la tau a an hanesan ema feto, no la fo valor ba sira nia a an rasik no mos la respeitu sira nia a an hanesan feto.( Example: feto sira gosta hatais ropa ne ebe transparante, no ropa ne ebe mak badak).mane mak violent liu, tamba sira nia forsa makas liu feto sira, no sira mos hakarak hatudu ba ema seluk katak sira mak makas liu, no forsa liu ema seluk. No influensia husi rai liur no teknologia modern. Examplo: mane bandidu sira iha dalan, halo reasaun hanesan wain hira feto sira lao iha Estrada sira goja, wain hira feo sira mamar maka sei mosu violensia seksual. (Joventude feto iha vila distritu FDG10) Feto klosan rurál mós halo komentáriu barak ne'ebé mak hanesan: Diferensia jerasaun uluk ho agora maka: Uluk,mane la hirus, respeitu ba kultura, no sepre halo tuir inan aman nia hakarak (hola feto desizaun inan aman nian). Nunka involve a an iha konflitu( halo demostrasun hasoru miitar Indonesia mak iha) no sira halo aktividade balun sempre uja konsiensia maka makas liu, no sempre fo hanoin ba malu entre sira, ne ebe mak involve iha aktividade grupu nian, hanesan; arte marsiais ka desportu. Agora, Influensia makas husi teknologia, hodi haluhan sira nia a an, nudar joven ba jersaun iha future, no sira 37 P a g e

38 la respeitu feto sira ne be lao iha Estrada, no sira mos dala ruma la respeitu sira nia inan aman no familia sira iha uma laran, ho razaun katak sira nudar mane feto tenki tauk sira (Joventude feto iha rurálfgd 13) Feto klosan rurál esplika katak: Iha jerasaun tuan, mane sira mak dominante. Sira hakru uk liu ba kultura no disiplina tebes iha familia no iha komunidade nia le et, no sira mos sempre sai vitima ba ba sitema kaben obrigatorio husi inan aman. La asesu ba imformasaun ho diak kona ba rai laran no rai liur. La iha inisiativa rasik atu involve iha aktividade oin-oin hanesan: edukasaun non-formal sira, maibe sira focus deit ba sira nia eskola depois fila ba uma no ajuda inan aman ba halo tos ka halo buat seluk ne ebe iha ligasaun ho servisu familia nia, maske involve iha aktividade maibe uituan deit. Iha jerasaun foun, Feto ho mane iha direitu hanesan. La fo valor ba kultura, la disiplina, no la iha konsiensia atu uja teknologia ne ebe mak moderno ho diak. Entaun ho koinesementu ne ebe sira hetan husi teknologia, La fo influnsia ne ebe la diak ba sira nia a an rasik no ikus mai estraga sira nia future. Ex: Asesu filme porno husi internet, no labarik ho tinan minoridade hanesan tinan 12 mos hatene koalia lia fuan namora. (Joventude feto iha rurálfgd15) Iha prekupasaun ne'ebé boot hosi partisipante jerasaun tuan no foun kona-ba saida mak sira haree hanesan mudansa negativu ba hahalok no papél jéneru iha sosiedade kontemporariu. 5.6 Envolve an iha ema seluk nia violénsia doméstiku Iha mós hanoin balun ne'ebé hatudu hosi resposta-sira karik ema ida bele involve ka hapara violénsia doméstiku wainhira akontese. Tuir hau nia hanoin katak, temporariamente ita bele hapara tanba hare ba forsa entre feto no mane la hanesan, mane nia fisiku forte liu feto. Ita mos labele diretamente atu hapara problema ne ebe maka iha maibe presija hare didiak situasaun tanba, ho razaun dala ruma mane ne e bele kaer sasan kroat ruma iha liman no bele fo amiasa ba ita nia vida. (Joventude mane iha rurál FGD9) Hare husi aspeitu fiziku mane forte liu entaun konserteza tenki ba hapara. Maibe, antes atu ba hapara problema ida liu-liu problema ne ebe entre feto ho mane, ida kuidadu tebes atu it abele ba hapara. Tanba karik problema ne e familia uma laran no karik problema ne e la iha relasaun familia, ne e ita labele ba naran-naran hapara deit maibe tenki hatene motive husi problema ne e lai. Kunadu problema ne e familia nian, iha direitu atu hapara maka familia.(joventude mane iha rurál FDG14) Karakteristika ita ema la hanesan kuandu la hatene problema nia hun lolos, labele koko atu involve iha laran atu halo prevenssaun, tamba bele sai mos vitima, tamba ho hanoin hakarak atu hapara ema nain rua ne ebe maka iha problema nia laran. Karik iha posibilidde bele husu ajuda ba polisia ou lideransa local hanesan; chefe joventude atu bele hapara.. Maibe se ita joven ho joven entaun hau sente ne e susar. (Joventude feto iha rurálfgd 15) 38 P a g e

39 Ita presija hatene uluk lai inisiu ou hun husi problema ne e, no bele fo sujestaun hodi reszlve preblema maibe susar atu kritika diretamente tamba bele aumenta tan problema ne e tuir karakter ema timor. Mane baku feto ida, atu hapara ita presiza hatene lai impaktu husi problema ne e atu nune e ita bele hapara se ita lahatene keta koko atu hapara tamba selae ita mak lori fali todan. (Joventude mane iha Dili FDG1) Sim, hau kritika. Se wainhira hahalok ne ebe nia hatudu ne e la fo balansu ba ema barak, konserteza kritika nia hodi nia bele muda nia hahalok ne ebe maka la diak iha vizinhu sira nia le et ka iha publiku. Tan ida ne e mos halo feto hotu senti moe tamba hahalok ne e hatun feto nia dignidade. (Joventude feto iha Dili FDG 2) Resposta hirak ne e rekoñese nesesidade ba self-preservation(haree katak ita rasik la hetan baku ka kanek ruma) no rekomenda mós hapara violénsia hanesan solusaun tempu badak. Sira mós rekomenda katak solusaun tempu naruk mak presiza ratifika kauza hosi violénsia. Rekomenda mós prosesu rekonsiliasaun ba família no komunidade. 5.7 Relata violénsia doméstiku ba polisia Maioria senti katak di'ak liu atu rezolve kazu violénsia doméstiku tuir dalan família ka tuir sistema justisa lokál duke relata ba polisia. Dala barak feto sira lakohi lori problema fen ho laen sai ba publiku ho razaun kuandu se wain hira feto sira hakarak levanta problea maka feto sira tauk laen sira atu halo divorsiu ba fen sira. Tamba realidade iha ita ni rain feto sira la independensia no sempre dependente ba mane sira. No iha hanoin mos katak, tansa mak problema hotu-hotu tenki lori ba polisia, se tuir lolos lei iha familia uma kain idak-idak iha ona atu regula familia idak-idak iha uma laran, la presiza tenki lori ba to o publiku. (Joventude feto iha rurálfgd 15) Ladun klaru se ema ladun fiar polisia no lakohi atu involve sira ka ema lakohi atu trata tuir prosesu justisa formál (situasaun ne ebé ema la dun fiar polisia haree ona iha Timor). Feto sira espresa sira nia hanoin kona-ba sira nia eskluzaun hosi prosesu justisa komunidade: Tuir kultura, feto laiha direitu atu koalia. Agora ita involve ona iha Xefi Suku (hanesan reprezentante feto). Xefi Suku no Xefi Aldeia halo desizaun maibe reprezentante feto la involve iha diskusaun. Involve deit feto wainhira iha konflitu entre feto nain rua (Representante feto Konsello Suku FGD 7). 5.8 Rezultadu Xavi: Atitude no vizaun joventude mane no feto (DG) Maioria partisipante aprezenta modélu patriarka hosi papél jéneru iha sira nia resposta ne'ebé mane mak Xefi Família. Mane mak forte liu feto no tenke hatudu hahalok di'ak no hadomi sira-nia família. Feto hanesan guarda kultura tenke hatudu hahalok di'ak, sai feto no inan ne'ebé responsavel no servi sira nia família. Agora iha diferensia boot iha feto nia papél kompara ho pasadu, la iha diferensia boot iha mane nia papél kompara ho pasadu. Abuzu fíziku balun iha família mak aseitavel. Iha diferensia iha opiniaun kona-ba bikan ho kanuru tarutu, balun de it sente katak ne e mak violénsia doméstiku. Ema 39 P a g e

40 inserteza kona-ba iha nivel ida ne'ebé mak abuzu fíziku bele deskreve hanesan violénsia doméstiku. Iha konfuzaun kona-ba oinsá sistema justisa lokál nosistema justisa formál bele ajusta malu ba asuntu ida-ne'e. Atu prevene violénsia, mane tenki apriende hodi kontrola sira nia nervosu, no tenki pasiensia, halo balansu, la siak no ulun malirin no kakutak malirin. Konseitu lokál kona-ba emosaun no intelektuál ne'ebé manas no malirin bele uza hanesan modélu alternativu ba rezolusaun konflitu entre feen-la'en. Debate lokál kona-ba violénsia doméstiku bele hamosu estratéjia kampaña prevensaun ida. Wainhira iha malirin laiha manas ka violénsia. Timor-oan uza liafuan malirin hodi refere ba situasaun ida ne'ebé kalma ka dame, no sira uza liafuan manas hodi refere ba situasaun violentu ida. Lian ida-ne'e bele uza efetivu ba konseitu kultura Timor kona-ba matak malirin ne'ebé reprezenta idea paz, prosperidade, saúdavel no protesaun hosi sorte át ruma iha moris no iha relasaun ho bee ne'ebé nonok ka kalma iha debun ida (Trinidade 2013) Iha DG barak, respondente-sira fó sala ba feto relasiona ho violénsia doméstiku ne'ebé halo ba sira. Emafó sala ba sira tanba sira la halo tuir padraun lokál kona-ba oinsá feen ida nia hahalok ne ebé di ak. Emamós fó sala ba sira tanba dehan sira mak provoka mane sai hirus ka laran-moras liuhosi-sira-nia hahalok ne'ebé la hatudu forma tradisaun feto nian no papél feto nian. Presiza atu haree didi ak situasaun ne ebé fó sala ba feto ne'e. Dalaruma reasaun agresivu balun ne'ebé hatudu iha komentáriu hosi feto no mane, mosu hanesan reasaun ida hodi kontra mudansa papél no hahalok no oportunidade founfeto-nian. Feto klosanne'ebé iha konfidensia no assertiva ne'ebékonfortavel ho ninia seksualidade kauza reasaun agresivu hosi mane no feto. Modélu hanesan ne e, ne'ebéfeto kontra espetativa tradisaun feminidade no papél jéneru mak komún tebes iha rai seluk iha mundu ne'e partikularmente iha sosiedade pos-konflitu. Prosesu mudansa sosiál dalaruma refere ba globalizasaun provoka reasaun negativu ne'ebé foka ba teknolojia foun no modernu ne'ebé influensia jerasaun foun. Iha komentáriu barak hanesan ne e hosi influensiadór-sira. Joventude sira deskreve vantajen balun de it hosi mudansa hirak ne'e no bele hetan influensia negatividade hosi inan-aman, mestri, lidér komunidade no reprezentante relijiozu. Ema barak mak laran rua-rua hodi involve ka hapara violénsia doméstiku wainhira akontese maibé iha fiar ida katak família no komunidade tenki involve hodi rezolve problema ne'ebé mak kria violénsia doméstiku. Ema mós laran rua-rua hela hodi relata violénsia doméstiku ba polisia tanba iha fiar ida katak ida-ne'e bele kauza aumenta konflitu iha família. Jerálmente iha laran rua-rua hodi halo violénsia doméstiku hanesan problema públiku no haree asidente hirak ne'e hanesan asuntu privadu família-nian. LKVD aprezenta mudansa ne'ebé boot hodi responde ba violénsia kontra feto. Iha ema barak ne'ebékontra LKVD. Fiar no pratíka violénsia doméstiku hetan mudansa sosiál ne'ebé boot iha sosiedade kontemporariu maibé relatóriu no kalkulasaun kona-ba prevalénsia violénsia doméstiku dadaun ne'e, labele kompara ho ezatu ho violénsia doméstiku iha tempu uluk, tanba informasaun kona-ba tempu uluk mak anedótiku de it. 40 P a g e

41 6. Atitude no vizaun joventude (Survei Dadus GEM) Totál númeru survei ba partisipante mak 482 (haree formulariu survei iha Apéndise 1 no lista survei iha Apéndise 4). Membru Ekipa Peskiza halo survei 45, no 438 ema mak prenxe mesak (dalabarak ho asistensia). Kapítulu ida-ne e kobre demográfia bazíku hosi amostra (sample) no tuir-mai análiza dadus hosi tema. Amostra estatístika hosi Likisa ki ik tebes tán ne e hasai ona hosi análizasaun ida-ne e. 6.1 Demográfia Jerál Estatístika bazíku balun kona-ba joventude ne ebé tuir survei mak hanesan tuir-mai ne e: Respondente porsentu 99 mak Katóliku Respondente porsentu 94 mak klosan (ka la kaben); porsentu 2 mak kaben ona liuhosi akordu tradisionál barlakeadu no porsentu 3 kaben ona liuhosi prosesu formál (kaben iha igreza). Porsentu 96 mak laiha oan. Maioria respondente hela ho sira-nia inan-aman (porsentu 49) no porsentu 29 mak hela ho família. Distribuisaun tinan no edukasaun respondente (tinan 15-24) kuaze hanesan, tuir gráfiku tuirmai ne e. Gráfiku 6.1.1: Porsentajen respondente-sira hosi Tinan P a g e

42 Gráfiku 6.1.2: Porsentajen Respondente-sira hosi Edukasaun Presecondary Secondary Post-secondary 43.5 Iha korelasaun entre nivel edukasaun ne ebé atinji ona (leten) no Fatin Distritu.Ida-ne e tanba ekipa peskiza ba eskola espesífiku iha kada área. Tabela 6.1.1: Porsentajen Respondente hosi Nivel Edukasaun Distritu Distritu Nivel edukasaun Dili Baucau Viqueque Distritu Likisa TOTÁL Pre-sekundáriu 10 (8%) 71 (39%) 74 (46%) 2 (10%) 157 (32%) Sekundáriu 41 (34%) 73 (40%) 80 (50%) 16 (80%) 210 (44%) Pos-sekundáriu 70 (58 %) 37(20%) 7 (4%) 2 (10%) 116 (24%) TOTÁL 121(25%) 181(37%) 161(33%) 20(4%) 483 (100%) Porsentajen respondente hosi eskola pre-sekundáriu no eskola sekundáriu iha distritu Baucau no Viqueque kuaze hanesan.respondente pos-sekundáriu mak konsentra hotu iha Dili tanba hala o survei iha UNTL, no Baucau tanba hala o survei hosi Koléjiu Formasaun Profesor Katóliku.Maibé, variedade tinan hosi estudante-sira ne ebé mak survei iha eskola rurál mak boot liu fali espektasaun.iha númeru signifikante hosi estudante eskola pre-sekundáriu nia tinan ne ebé boot ona to o tinan 20.Iha mós estudante eskola sekundáriu ne ebé dalaruma entre tinan Iha Dili no Kapitál Distritu laiha eskola ida mak sai alvu. Ne e duni sira ne ebé iha nivel edukasaun pre-sekundáriu no sekundáriu la eskola ona.sira mak iha servisu, ka la iha servisu (dezempregu), hanesan iha tabele ne ebé hatudu iha kraik ne e. Respondente-sira nia servisu dadaun ne e mak hatudu iha kraik ne e bazeia ba sira-nia nivel edukasaun: Tabela 6.1.2: Porsentajen Respondente-sira hosi Estatutu Servisu Nivel Edukasaun Sálariu Servisu Dezempregu Estudante Totál ne ebé laiha Sálariu Pre-sekundáriu 1 (6%) 0 4 (11%) 152 (37%) 157 (33%) 42 P a g e

43 Sekundáriu 6 (38%) 12 (60%) 20 (54%) 172 (42%) 210 (44%) Pos-sekundáriu 9 (56%) 8 (40%) 13 (35%) 86 (21%) 116 (24%) Totál 16(3%) 20 (4%) 37 (8%) 410 (85%) 483 (100%) Jerálmente porsentu 15 hosi amostra (sample) mak iha servisu, halo servisu ne ebé laiha sálariu (hanesan agrikultór ka negosiu família) ka dezempregu.ema ne ebé laos estudante ona halo parte boot hosi amostra survei iha Dili (porsentu 33) no kapitál sidade (porsentu 18) duke iha área rurál. 6.2 Atitude ba Igualdade Jéneru Tema igualdade jéneru inklui análizasaun hosi afirmasaun GEM tuir mai ne e: I-3 Mane mak tenke iha lia fuan ikus kona-ba desizaun sira iha ninia uma laran I-20 Feto tenke rona no halo tuir (patuh/taat) deit ba nia lain I-22 Se fen halo sala buat ruma, nia lain iha direitu atu kastigu nia I-23 Nia lain iha diretu atu bandu nia fen hodi ba hasuru nia familia ka colega sira E-7 Feto iha direitu hanesan ho mane atu estuda no atu servisu iha liur (laos servisu iha uma laran deit) E-11 Ema hotu tenke iha tratamentu hanesan no hetan respeitu igual, la hare ba nia ne e mane ka feto Afirmasaun hirak ne e análiza liuhosi variedade variante (hanesan tinan, edukasaun, distritu no tipu fatin).variante tomak mak esplora iha ne e maibé iha tema tuir mai, ami hato o de it informasaun kona-ba variante ne ebé iha tendensia signifkante. Tabela6.2.1: Porsentajen Resposta Survei Igualdade Jéneru hosi Edukasaun Sekundáriu Presekundáriu Possekundáriu Totál I-3 Mane mak tenke iha lia fuan ikus kona-ba desizaun sira iha ninia uma laran Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-20 Feto tenke rona no halo tuir (patuh/taat) deit ba nia lain Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-22 Se fen halo sala buat ruma, nia lain iha direitu atu kastigu nia Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta P a g e

44 I-23 Nia lain iha diretu atu bandu nia fen hodi ba hasuru nia familia ka colega sira Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta E-7 Feto iha direitu hanesan ho mane atu estuda no atu servisu iha liur (laos servisu iha uma-laran deit) Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda E-11 Ema hotu tenke iha tratamentu hanesan no hetan respeitu igual, la hare ba nia ne e mane ka feto Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda Kór abuabu iha Tabela indika valór Dezigualdade Jéneru (dalabarak iha maioria). Internasionalmente, edukasaun hanesan fatór importante ne ebé mak fó influénsia ba atitude hasoru violénsia jéneru. Tanba ida-ne e, ami konsidera fatór edukasaun primeiru iha-ne e. Gráfiku 6.2.1: Porsentajen hosi Survei ne ebé Resposta Konkorda Igualdade Jéneru hosi Edukasaun 100 Pre-secondary 90 Secondary 80 Post secondary 70 Total Dezakordu maka as liu ho afirmasaun dezigualdade Feto tenke rona no halo tuir (patuh/taat) deit ba nia lain (I-20) no Se fen halo sala buat ruma, nia la en iha direitu atu kastigu nia (I- 22) mak hosi joventude ne ebé ramata edukasaun pre-sekundáriu (porsentu 73-75). Dezakordu menus ba iha porsentu 56 ba Mane mak tenke iha lia fuan ikus kona-ba desizaun sira iha ninia uma laran (I-3).Jerálmente atitude igualdade jéneru mak iha barak liu iha joventude ne ebé menus edukasaun. Porsentu 82 hosi pre-sekundáriu la konkorda katak Nia lain iha diretu atu bandu nia fen hodi ba hasuru nia familia ka colega sira (I-23), maibé joventude ne ebé ramata eskola sekundáriu no pos-sekundáriu ne ebé la konkorda mak menus (porsentu 75%). Afirmasaun igualdade kona-ba feto iha direitu atu eskola, servisu no hetan respeitu hetan nivel aseitasaun ida ne ebé boot hosi grupu tomak (haree Gráfiku tuir-mai ne e). 44 P a g e

45 45 P a g e

46 Tabela6.2.2: Porsentajen Resposta Survei Igualdade Jéneru hosi Tinan Tinan Tinan Tinan Totál I-3 Mane mak tenke iha lia fuan ikus kona-ba desizaun sira iha ninia uma laran Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-20 Feto tenke rona no halo tuir (patuh/taat) deit ba nia lain Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-22 Se fen halo sala buat ruma, nia lain iha direitu atu kastigu nia Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-23 Nia lain iha diretu atu bandu nia fen hodi ba hasuru nia familia ka colega sira Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta E-7 Feto iha direitu hanesan ho mane atu estuda no atu servisu iha liur (laos servisu iha uma laran deit) Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda E-11 Ema hotu tenke iha tratamentu hanesan no hetan respeitu igual, la hare ba nia ne e mane ka feto Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda Gráfiku 6.2.2: Porsentajen hosi Resposta Survei ne ebé Konkorda Igualdade Jéneru hosi Tinan Final word- I Total Obey-I20 Punish-I22 Forbid-I23 Work-E7 Respect-E11 Naturálmente, iha korelasaun boot entre respondente nia tinan ho nia nivel edukasaun. Resposta ne ebé hanesan mak hetan entre joventude ne ebé ramata pre-sekundáriu no grupu tinan (grupu tinan ida-ne e nia taxa La resposta ás tebes ba afirmasaun balun 46 P a g e

47 relasiona ho seksual iha survei ne e). Maski korelasaun entre grupu tinan boot no edukasaun ladun konsistente, análiza hosi tinan ho análiza hosi nivel edukasaun kuaze hanesan. Tán ne e iha seksaun temátiku tuir mai iha de it análiza hosi tinan ka análiza hosi nivel edukasaun, laiha rua-rua ne e hotu. Kona-ba jeográfia, ami hala o análiza rua. Ida hosi Distritu no ida seluk hosi nivel urbanizasaun. Respondente-sira hosi Distritu Baucau signifikamente hatudu atitude igualdade jéneru ne ebé menus duke respondente-sira hosi Viqueque (iha afirmasaun I-3, I-20, I-22, I- 23). Respondente-sira hosi Baucau mós ladun aseita ho deklarasaun kona-ba respeitu ne ebé igual ba feto no mane. Jerálmente, respondente-sira hosi Dili iha igualdade jéneru di ak uitoan kompara ho Baucau, esklui konkordasaun ne ebé maka as ho idea Feto tenke halo tuir (patuh/taat) deit ba nia lain. Tabela6.2.3: Porsentajen Resposta Survei Igualdade Jéneru hosi Distritu Dili Baucau Viqueque Totál I-3 Mane mak tenke iha lia fuan ikus kona-ba desizaun sira iha ninia uma laran Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-20 Feto tenke rona no halo tuir (patuh/taat) deit ba nia lain Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-22 Se fen halo sala buat ruma, nia lain iha direitu atu kastigu nia Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-23 Nia lain iha diretu atu bandu nia fen hodi ba hasuru nia familia ka colega sira Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta E-7 Feto iha direitu hanesan ho mane atu estuda no atu servisu iha liur (laos servisu iha uma laran deit) Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda E-11 Ema hotu tenke iha tratamentu hanesan no hetan respeitu igual, la hare ba nia ne e mane ka feto Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda P a g e

48 Gráfiku 6.2.3: Porsentajen Survei ne ebé Resposta Konkorda Igualdade Jéneru hosi Distritu Final word- I3 Dili Baucau District Viqueque District Total Obey-I20 Punish-I22 Forbid-I23 Work-E7 Respect-E11 Ladun iha variasaun boot bazeia ba urbanizasaun duke hosi Distritu. Maibé, jerálmente respondente-sira iha área rurál iha igualdade jéneru ne ebé di ak liu respondente-sira iha área urbanu. Tabela 6.2.4: Porsentajen Resposta Survei Igualdade Jéneru hosi Tipu Fatin Kapitál Dili Distritu Rurál Totál I-3 Mane mak tenke iha lia fuan ikus kona-ba desizaun sira iha ninia uma laran Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-20 Feto tenke rona no halo tuir (patuh/taat) deit ba nia lain Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-22 Se fen halo sala buat ruma, nia lain iha direitu atu kastigu nia Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-23 Nia lain iha diretu atu bandu nia fen hodi ba hasuru nia familia ka colega sira Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta E-7 Feto iha direitu hanesan ho mane atu estuda no atu servisu iha liur (laos servisu iha uma laran deit) Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda E-11 Ema hotu tenke iha tratamentu hanesan no hetan respeitu igual, la hare ba nia ne e mane ka feto Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda P a g e

49 Gráfiku 6.2.4: Porsentajen Survei ne ebé Resposta Konkorda Igualdade Jéneru hosi Tipu Fatin 100 Rural 90 Dili 80 District 70 Total Hosi deklarasaun ne ebé la igual, Nia lain iha diretu atu bandu nia fen hodi ba hasuru nia familia ka colega sira (I-23) hetan dezakordu ida ne ebé ás liu (porsentu 72) ba variante hotu-hotu. Jerálmente, deklarasaun ne ebé iguál Feto iha direitu hanesan ho mane atu estuda no atu servisu iha liur no ema hotu tenke iha tratamentu hanesan no hetan respeitu igual hetan nivel aseitasaun ne ebé ás (porsentu 89 hosi respondente-sira). Maibé, iha atitude dezigualdade jéneru (ne ebé fó vantajen ba mane) barak iha deklarasaun ne ebé relasiona ho foti dezisaun bazeia ba jéneru, no asuntu hanesan podér no kontrolu iha relasaun kaben-nain: respondente-sira ne ebé tinan boot liu (tinan 18 ba leten) no respondente-sira ne ebé edukadu, konkorda barak liu ho deklarasaun dezigualdade jéneru kompara ho mane foin-sa e (tinan 15-17) no mane sira ne ebé ladun edukadu. Rezultadu kona-ba Igualdade Jéneru Respondente-sira hosi Baucau hatudu igualdade jéneru ne ebé menus kompara ho sira ne ebé mai hosi Viqueque. Jerálmente respondente-sira hosi Dili hatudu igualdade jéneru ne ebé di ak liu kompara ho Baucau. Ida-ne e atu hanesan ho rezultadu hosi NDS Jerálmente respondente-sira iha área rurál hatudu igualdade jéneru ne ebé di ak liu respondente-sira hosi área urbanu. Foin-sa e no mane ne ebé ladun edukadu hatudu vizaun ne ebé di ak liu kona-ba igualdade jéneru kompara ho respondente-sira ne ebé tinan boot liu (tinan 18 ba leten) no respondente-sira ne ebé edukadu liu. Liuhosi porsentu 89 hosi respondente grupu no kategoria tomak konkorda ho prinsipiu jerál hosi igualdade jéneru kona-ba feto iha direitu iguál ba eskola, servisu no hetan respeitu. Evidensia barak liu hosi atitude dezigualdade jéneru mak konsentra relasiona ho mane iha podér no kontrolu ba relasaun kaben-nain. 49 P a g e

50 6.3 Atitude ba Maskulinidade Tema ida-ne e avalia resposta ba deklarasaun neen hosi GEM: I-1 Se ema ida insulta hau, hau sei defende hau nia reputasaun I-8 Hau sei lakohi atu iha kolega ema gay (homo) I-10 La gosta liu wainhira hare mane nia hahalok hanesan feto I-12 Mane sempre pronto wainhira atu halo relasaun seksuál I-13 Mane lolos ne e so bele halo relasaun sexual ho feto I-19 Atu sai mane o tenke forte/maka as liu ka domina liu Tema ida-ne e tau hamutuk hanoin kona-ba maskulinidade liuhosi deklarasaun kona-ba oinsá mane ida nia lala ok loloos: forte/toos no agresivu se karik ema insulta nia (I-1; I-19); heteroseksuál (I-13) no seksuálmente forte (I-12). Ida-ne e mós inklui atitude ba mane homoseksuál no mane femininu (I-8; I-10). Maioria konkorda katak mane tenke forte/toos (dala ida tan mane hosi kapitál distritu iha nivel konkordasaun ne ebé ás) maski minoridade boot (porsentu 36) la konkorda. Mane klosan rurál ladun agresivu karik hetan insulta (porsentu 31) kompara ho sira iha kapitál distritu (porsentu 68) ne ebé mak agresivu liu. Mane barak liu (porsentu 60) mak iha kolega gay ida duke lae (porsentu 39). Mane rurál barak liu mak bele simu ema gay (porsentu 70). Mane rurál barak liu (porsentu 76) mós dezakordu katak sira sei hakribi karik mane ida mak halo asaun hanesan feto ida. Respondente iha Dili no kapitál sidade iha igualdade ba konkorda no la-konkorda (50/50). Interesante tebes hodi nota katak konkorda mak ás uitoan ba hakribi ba mane ida ne ebé hahalok hanesan feto ida duke nunka iha kolega gay ida signifika katak kualidade feminismu mane ida mak lagosta duke homoseksuál. Maibé, maioria mane klosan timor-oan hanoin katak mane reál (se mane duni) ida so bele halo deit relasaun seksuál ho feto (porsentu 66). Iha Dili, porsentu 86 konkorda ho ida-ne e. Fiar ida katak mane sempre prontu halo relasaun seksuál, sinál ida katak mane ne e forte, mós konkorda hosi maioria mane klosan sira (porsentu 56). Iha deklarasaun rua ikus kona-ba seksuálidade, maioria mane klosan iha rurál rejeita atu responde (kuaze porsentu 35) liu hosi ida-ne e, ita bele haree katak seksualidade hanesan buat ida ne ebé lulik iha área ne e. 50 P a g e

51 Tabela 6.3.1: Porsentajen hosi Resposta-sira Maskulinidade hosi Tipu Fatin Rurál Dili Distritu Totál I-1 Se ema ida insulta hau, hau sei defende hau nia reputasaun Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-19 Atu sai mane o tenke forte/maka as liu ka domina liu Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-8 Hau sei lakohi atu iha kolega ema gay (homo) Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-10 Lagosta liu wainhira hare mane nia hahalok hanesan feto Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-13 Mane lolos ne e so bele halo relasaun sexual ho feto Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-12 Mane sempre pronto halo relasaun sexual ho feto. Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta Gráfiku 6.3.1: Porsentajen hosi Resposta ne ebé Konkorda Maskulinidade hosi Tipu Fatin Rural Insult-I1 Tough-I19 Gay Friend- I8 Act Sex woman-i10women-i13 Ready sex- I12 Dili District Total Mane iha área rurál lakaer estereótipu kona-ba maskulinidade ne ebé forte/forsa ho seksualidade ne ebé forte, hanesan mane sira iha sidade fiar.mane iha área rurál barak mak lakohi atu ko alia kona-ba asuntu seksualidade.jerálmente, ema uitoan de it mak iha atitude homophobia (partikularmente ho nivel ne ebé ki ik iha área rurál),maibé iha vizaun jerál katak homoseksuál laos mane duni. 51 P a g e

52 Tabela 6.3.2: Porsentajen hosi Resposta Maskulinidade hosi Tinan Total I-1 Se ema ida insulta hau, hau sei defende hau nia reputasaun Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-19 Atu sai mane o tenke forte/maka as liu ka domina liu Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-8 Hau sei lakohi atu iha kolega ema gay (homo) Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-10 Lagosta liu wainhira hare mane nia hahalok hanesan feto Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-13 Mane lolos ne e so bele halo relasaun sexual ho feto Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-12 Mane sempre pronto halo relasaun sexual ho feto. Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta Gráfiku 6.3.2: Porsentajen hosi Resposta Konkorda Maskulinidade hosi Tinan Total Insult-I1 Tough-I19 Gay Friend- I8 Act woman- I10 Sex women- I13 Ready sex- I12 I-19 hatudu ho klaru katak maioria mane klosan (porsentu 63) hosi grupu tinan hotu-hotu hanoin katak mane tenki forsa/forte, porsentu 35 mak la konkorda.i-1 hatudu katak mane-sira wainhira tinan aumenta, sira dezenvolve atitude ne ebé agresivu liu. I-8 hatudu katak homophobia dezenvolve ho tinan, maski ema uitoan de it (porsentu 39). I-10 tuir modélu ne ebé hanesan maibé ho elementu homophobia ne ebé ki ik uitoan (porsentu 36). I-13 hatudu katak maioria mane (la inklui sira ne ebé moe atu responde deklarasaun kona-ba 52 P a g e

53 seksuálidade) fiar katak mane reál (mane duni) mak eteroseksuál (porsentu 66) no sempre prontu atu halo relasaun seksuál, ka forte wainhira halo relasaun seksuál (porsentu 56). Klaru katak atitude ne ebé apoiu maskulinidade ne ebé forte/forsa ho seksualidade ne ebé forte mak atitude ne ebé sai forte liu tan bainhira mane nia tinan aumenta (ida-ne e atu hanesan ho análiza iha leten katak vizaun hirak ne e aumenta iha sidade. Atitude ne e maka as liu iha sentru distritu keta haluha katak jerálmente ami halo survei ba mane adultu iha kapitál distritu). Ne e duni, ladun klaru karik ida ne e tinan ka tipu jeográfia mak kauza ema nia atitude aumenta toos. Tabela 6.3.3: Porsentajen hosi Resposta sira-maskulinidade hosi Edukasaun Presekundáriu Sekundáriu Pos- Sekundáriu Totál I-1 Se ema ida insulta hau, hau sei defende hau nia reputasaun Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-19 Atu sai mane o tenke forte/maka as liu ka domina liu Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-8 Hau sei lakohi atu iha kolega ema gay (homo) Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-10 Lagosta liu wainhira hare mane nia hahalok hanesan feto Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-13 Mane lolos ne e so bele halo relasaun sexual ho feto Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-12 Mane sempre pronto halo relasaun sexual ho feto. Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta P a g e

54 Gráfiku 6.3.3: Porsentajen hosi Resposta ne ebé Konkorda-Maskulinidade hosi Edukasaun Insult-I1 Tough-I19 Gay Friend- I8 Act woman- I10 Sex women-i13 Ready sex- I Total Konkordasaun katak sira sei responde ba insulta ho agresivu (I-1) sa e maka as hosi mane ne ebé ladun edukadu ba mane ne ebé edukadu (hosi porsentu 27 to o porsentu 64 hanesan ho foin-sa e ba adultu no iha rurál ba sidade). Nivel konkordasaun maioria hahu hosi deklarasaun Atu sai mane o tenke forte/maka as liu ka domina liu (I-19) (hosi porsentu 56 ba porsentu 66-7 dala ida tan hanesan ho aumentu iha foin-sa e ba adultu no rurál ba sidade). Atitude negativu ba omoseksuál mós aumenta ho tinan, edukasaun no urbanizasaun. Nivel akordu ne ebé forte hosi kualker deklarasaun mak hanesan Mane lolos ne e so bele halo relasaun sexual ho feto (hosi porsentu 40 iha pre-sekundáriu sa e ba porsentu 82 iha pos-sekundáriu) indika katak eteroseksuálidade hanesan kriteria fundamentál ida ba maskulinidade iha Timor, tuir kedan ho Atu sai mane o tenke forte/maka as liu ka domina liu. Nivel aseitasaun kona-ba maskulinidade eteroseksuál ne ebé forte/forsa ho seksualidade ne ebé fortesa e ho nivel edukasaun ne ebé ás, aumenta tinan no urbanizasaun ne ebé sa e. Ne e duni, ita bele konklui katak sistema edukasaun iha Timor la halo buat ida hodi prevene tendénsia ida-ne e. Ema reklama ona iha estudu internasionál sira seluk katak jerálmente edukasaun hamenus vizaun kona-ba dezigualdade jéneru (Promundo 2010) maibé ida-ne e ita labele dehan iha Timor Leste. Rezultadu Maskulinidade Eteroseksuálidade mak kriteria ne ebé fundamentál ba maskulinidade iha Timor, tuirmai mak asuntu forte/forsa (maski minoridade boot -porsentu 36 la konkorda). Mane klosan iha kapitál distritu mak agresivu liu. Presiza konsidera fatór sosiál no presaun ekolójiku iha sosiedade pos-konflitu Timor nian hodi esplika ida-ne e. Jerálmente, atitude homophobialadúniha (iha nivel ne ebé ki ik liu iha área rurál) no jerálmente, ema la konsidera omoseksuál hanesan mane reál ida. Respondente iha área rurál ladún kaer estereótipu ne ebé forte kona-ba maskulinidade ne ebé forsa no iha kbi it ba relasaun seksuál hanesan mane sira iha área sidade fiar. Mane barak iha área rurál mak lakohi atu ko alia asuntu seksuálidade. 54 P a g e

55 Foin-sa ene ebé hela iha área rurál no mane klosan ne ebé la edukadu mak nia vizaun ladun agresivu kona-ba maskulinidade. Wainhira foin-sa e nia tinan aumenta, sira dezenvolve atitude ida ne ebé agresivu liu. Homophobia mos aumenta ho tinan. Sistema edukasaun iha Timor la halo buat ida hodi prevene tendénsia homophobia no maskulinidade agresivu aumenta barak. 6.4 Atitude ba tradisaun kaben-nain (hola-malu) no papél jéneru Tema ida-ne e konsidera resposta hosi deklarasaun GEM lima kona-ba tradisaun kulturál relata ba prosesu kaben (hola-malu) no papél jéneru. I-16 Feto klosan sira tenke kaben ho mane ne ebe sira ninia inan aman fihir (eskolha) I-17 Familia husi lain (mane foun) ne ebé fo barlake, iha direitu atu siak ka baku feto foun se nia la obese sira I-18 Mane iha direitu atu iha tan feto ki ik se nia bele ka se nia iha kbiit I-2 Feto ne e nia papel importante liu mak hare nia uma laran no tein ba ninia familia I-4 Hatais labarik, lori labarik ba hatoba no fo han labarik, ne e responsabilidade inan nian Tabela kraik ne e hatudu katak maioria foin-sa e la fiar katak feto klosan tenke kaben ho mane ne ebé feto nia inan-aman eskolla ba nia. Porsentu 81 hosi foin-sai iha Dili no área rurál la konkorda ho ida-ne e. Iha dezakordu ne ebé forte no ás ba ida-ne e iha área rurál. Porsentajen dezakordu ki ik uitoan iha kapitál distritu (porsentu 77). Pratíka Barlake iha prosesu kaben maizumenus porsentu 50 (Niner 2012) no iha relasaun mós ba violénsia doméstiku. Tabela 6.4.1: Porsentajen hosi Resposta Survei Pratíka Tradisaun; Kaben no Papél Jéneru hosi Tipu Fatin Dili Distritu Rurál Totál I-16 Feto klosan sira tenke kaben ho mane ne ebe sira ninia inan aman fahir Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-17 Familia husi lain ne ebé fo barlake, iha direitu atu siak ka baku feto foun se nia la obese sira Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-18 Mane iha direitu atu iha tan feto ki ik se nia bele ka se nia iha kbiit Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-2 Feto ne e nia papel importante liu mak hare nia uma laran no tein ba ninia familia Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-4 Hatais labrik, lori labarik ba hatoba no fo han labarik, ne e responsabilidade inan nian Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda P a g e

56 Maioria foin-sa e iha Dili (porsentu 79) no área rurál (porsentu 77) ladún konkorda katak barlake fornese direitu ba mane ida hodi baku nia feen. Iha kapitál distritu, porsentajen la konkorda tun uitoan (porsentu 70).Foin-sa e ne ebé mak la konkorda barak mak iha Dili no kapitál distritu duke iha área rurál. Poligamia sei kontinua nafatin iha Timor Leste. Deklarasaun kona-ba karik mane ida iha direitu ba feen segundu,'karik nia kbi it to o hodi haree sira nain rua hotu, hetan aseitasaun ida ne ebé boot liu duke deklarasaun pasadu rua, ho nia média foin-sa e porsentu 36 mak konkorda. Iha konkordasaun ida ne ebé ás iha kapitál distritu (porsentu 41). Pratíka aranja kaben ladún hetan apoiu hosi foin-sa e sira. Ema mós komesa ladún fiar katak la en ida bele kontrola nia feen ne ebé barlakeadu. Maibé, deklarasaun kona-ba direitu ba mane atu iha feen segundu demonstra nivel dezigualdade ida ne ebé kle an. Deklarasaun katak feto nia papél prinsipál mak atu haree nia família no prepara ai-han hetan dezakordu barak iha área rurál (porsentu 62) no menus iha kapitál distritu (porsentu 57) no Dili (porsentu 52). Deklarasaun katak haree oan-sira hanesan inan ida nia responsabilidade mós hetan dezakordu ne ebé boot iha área rurál (porsentu 67) duke iha Dili (porsentu 54) ka kapitál sidade (porsentu 52). Tabela 6.4.2: Porsentajen hosi Resposta Survei Pratíka Tradisaun; Kaben no Papél Jéneru hosi Tinan Tinan Tinan Tinan Totál I-16 Feto klosan sira tenke kaben ho mane ne ebe sira ninia inan aman fahir Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-17 Familia husi lain ne ebé fo barlake, iha direitu atu siak ka baku feto foun se nia la obese sira Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-18 Mane iha direitu atu iha tan feto ki ik se nia bele ka se nia iha kbiit Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda No response I-2 Feto ne e nia papel importante liu mak hare nia uma laran no tein ba ninia familia Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-4 Hatais labrik, lori labarik ba hatoba no fo han labarik, ne e responsabilidade inan nian Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda P a g e

57 Análiza tinan hatudu katak laiha diferensia signifikante ba deklarasaun kona-ba aranja kaben no barlake bazeia ba ema nia tinan (maibé iha diferensia ba nivel la resposta iha foin-sa e sira).maibé, porsentu 42 hosi foin-sa e tinan konkorda katak mane iha direitu ba feen segundu. Porsentu ne e mak ás tebes kompara ho porsentu emane ebé tinan boot liu no ki ik liu sira. Grupu ne ebé tinan ki ik liu hatudu atitude igualdade jéneru di ak liu relasiona ho papél uma-kain.iha de it porsentu 36 mak fiar katak feto nia papél prinsipál mak atu haree família no prepara ai-han, kompara ho porsentu hosi sira ne ebé tinan boot liu. Iha grupu ne ebé tinan ki ik liu iha de it porsentu 29 mak hanoin katak inan ida tenke responsavel atu haree labarik kompara ho porsentu iha grupu ne ebé tinan boot liu. Ita bele haree diferensia signifikante iha espektasaun kona-ba feto nia papél prinsipál iha família entre distritu ne ebé diferente. Iha Baucau, respondente porsentu 55 mak konkorda katak feto nia papél prinsipál mak haree família, kompara ho distritu Viqueque iha de it porsentu 22. Tabela 6.4.3: Porsentajen hosi Resposta Dezakordu Igualdade Jéneru Papél Jéneru hosi Fatin Distritu Resposta Igualdade Jéneru (La-konkorda Dili Baucau Viqueque ho Deklarasaun) Feto ne e nia papel importante liu mak hare nia uma laran no tein ba ninia familia Hatais labarik, lori labarik ba hatoba no fo han labarik, ne e responsabilidade inan nian Resposta ba deklarasaun kona-ba papél feto nian iha uma-kain hatudu katak iha mudansa ba atitude, maibé mane klosan porsentu 40 sei espera feto atu halo/kaer mesak servisu uma laran ne ebé barak. Rezultadu kona-ba tradisaun kaben (hola-malu) no papél jéneru Maioria foin-sa e (porsentu 80) la fiar ba kaben ne ebé aranja hosi inan-aman no porsentu 75 la konkorda katak barlake fó direitu ba mane ida atu baku nia feen. Respondente porsentu 41 iha kapitál distritu fiar katak mane ida iha direitu ba feen segundu, karik nia kbi it to o hodi haree sira nain rua hotu (foin-sai ho média porsentu 36 mak konkorda). Grupu boot hosi mane klosan sira (porsentu 41-42) fiar katak feto ida nia papél prinsipál iha nia moris mak haree nia família, prepara ai-han no tau-matan ba labarik (maibé ida-ne e menus uitoan iha área rurál, porsentu no iha foin-sa e porsentu 29 36). Ida-ne e sei iha impaktu negativu ba feto klosan hodi konsidera oportunidade hirak ne e wainhira sira kaben. Apoiu ne ebé boot ba feto klosan nia aspirasaun ba edukasaun no servisu ladún iha mane sira nia personálidade hodi fahe responsabilidade uma-kain hodi permite nia feen ba eskola ka servisu. Tanba feto klosan barak iha Timor mak dadaun ne e iha 57 P a g e

58 aspirasaun ida ne ebé boot liu, atitude hirak ne e iha potensia hodi kria frustrasaun no konflitu. 6.5 Vizaun kona-ba violénsia Deklarasaun hahu ho kode V iha survei no la mai hosi metodolojia GEM. Deklarasaun hirak ne e mak deklarasaun simples hodi haree ema nia hanoin kona-ba saida mak konstitui violénsia. Tanba abuzu fíziku balun mak la hetan toleransia iha Timor Leste, importante tebes hodi teste ema nia hanoin oinsá kona-ba nivel abuzu fíziku ne ebé ki ik. Tabela 6.5.1: Porsentajen hosi Resposta-sira: Saida mak Violénsia hosi Tipu Fatin Rurál Dili Distritu Totál V1 ameasa ema ida violénsia ka lae? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda V2 dudu ema ida violénsia ka lae? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda V3 Basa ema ida ne e violénsia ka lae? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda V4 Tuda ema ho fatuk ne e violénsia ka lae? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda V5 Halo komentáriu seksuál ba feto ida iha Estrada át ka lae? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta V6 Obriga atu halo relasaun seksuál ba feto, violénsia ka lae? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta Gráfiku 6.5.1: Porsentajen Resposta ne ebé Konkorda: Saida mak Violénsia hosi Tipu Fatin Rural Dili District Threat-V1 Push-V2 Slap-V3 Stone-V4 Sexual-V5 Forced sex- V6 58 P a g e

59 Iha tabela ita bele haree katak mane klosan quartél tolu ne ebé halo survei fiar katak ameasa, dudu, basa, tuda fatuk mak hahalok violénsia. Maibé, iha mós minoridade substansiál hosi porsentu 21-31ne ebé mak la konkorda katak hahalok hirak ne e hanesan violénsia. Minoridade ida-ne e jerálmente boot iha área rurál (porsentu 30-36). Iha númeru signifikante ne ebé mak la konkorda katak halo komentáriu seksuál ba feto ida iha dalan hanesan hahalok át ka katak obriga halo relasaun seksuál hanesan hahalok violénsia. maskiema barak taxa La resposta (porsentu 26 hosi mane sira iha área rurál hili la resposta ba deklarasaun obriga halo relasaun seksuál). Maibé, ida-ne e jerálmente hosik hela grupu mane klosan maioria boot ida (porsentu 40) ne ebé la hanoin katak halo komentáriu seksuál ba feto ida iha estrada hanesan hahalok át ida iha área rurál ida-ne e sa e ba maioria iha porsentu 52. Ida halo laran susar liu mak, jerálmente porsentu 31 hosi mane ne ebé mak survei, la fiar katak obriga halo relasaun seksuál mak hanesan hahalok violénsia ida. Mane iha Dili barak uitoan (porsentu 35) no foin-sa e sira (porsentu 36) hanoin hanesan ne e.ema ne ebé tinan ki ik sira nia taxa la responde mak ás tebes. Tabelae6.5.2: Porsentajen hosi Resposta-sira ba: Saida mak Violénsia hosi Tinan Totál V1 Ameasa malu ne e violensia Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda V2 Dudu feto ba mai ho hirus ne e violensia Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda V3 Basa feto ne e violensia? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda V4 Tuda ema ida ho fatuk ne e violensia? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda V5 Halo comentario seksual (goja) feto iha dalan ne e la diak? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta V6 Obriga feto ka fen hodi halo relasaun seksual, ne e violensia ka lae? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta P a g e

60 Gráfiku 6.5.2: Porsentajen hosi Resposta-sira ne ebé mak Konkorda ba: Saida mak Violénsia hosi Tinan Variasaun iha ema nia resposta tanba tinan ladún boot, maibé variasaun iha ema nia resposta tanba tinan mak boot liu. Iha grupu tinan ne ebé mak ás liu, iha tendénsia konkorda barak liu katak ameasa, dudu, basa feto ida no asaun tuda fatuk konstitui violénsia. Nivel konkorda katak hahalok ida-ne e hanesan asaun violénsia mak ki ik liu iha grupu tinan Rezultadu kona-ba Violénsia Kuartél tolu hosi mane klosan ne ebé mak halo survei fiar katak ameasa, dudu, basa feto no tuda fatuk hanesan violénsia, maibé minoridade substansiál (porsentu 31-21) la konkorda katak hahalok hirak ne e violénsia. Iha área rural, nivel ne e aumenta (porsentu 30-36). Jerálmente mane porsentu 40 la fiar katak halo komentáriu seksuál (goza) feto ida iha estrada hanesan hahalok át ida iha área rurál ida-ne e sa e ba maioridade iha porsentu 52. Ida halo laran susar liu mak mane porsentu 31 ne ebé mak halo survei la konkorda katak obriga halo relasaun seksuál hanesan hahalok violénsia ida. Wainhira tau hamutuk ho mane klosan porsentu 42 ne ebé konkorda katak feto ida labele rejeita halo relasaun seksuál ho nia la en (haree deklarasaun iha kraik ne e I-7) ida-ne e asuntu ida ne ebé presiza atensaun urjenti. 6.6 Atitude kona-ba violénsia jéneru Tema ida-ne e sukat atitude kona-ba violénsia jéneru iha kontestu ne ebé diferente no haree hetan aseitabilidade hosi hahalok violénsia hosi mane ba feto inklui deklarasaun GEM: Rural District Threat-V1 Push-V2 Slap-V3 Stone-V4 Sexual-V5 Forced sex- V6 Dili Total I-5 Hau hanoin feto tenke tolera ba violensia, hodi nune e familia keta/labele naksobu I-7 Hau hanoin feto labele rejeita (menolak) atu halo relasaun seksual ho ninia lain I-9 Hau hanoin iha tempu ne eba, feto merese tenke baku I-11 Se feto bosok hela deit mane, ita hanoin ida ne e diak se mane baku nia? I-15 Atu mane labele hakanek ka haterus liu feto, diak liu mane ne e basa ka dudu deit nian fen, labele baku to o kanek todan 60 P a g e

61 Tabela tuir-mai ne e demonstra katak jerálmente, nivel aseitasaun ba violénsia jéneru sa e wainhira tinan aumenta. Ezemplu foin-sa e porsentu 70 la konkorda katak feto tenki tolera violénsia hodi mantein nafatin família (1-5), maibé iha de it porsentu 56 hosi grupu tinan mak deklara feto tenki tolera no menus tan ba tinan (porsentu 39). Ita bele konklui katak maioria adultu sira (tinan 22 ba leten) iha ami nia peskiza ne e, simu ka apoiu violénsia iha kontestu ida ne'e. Se Karik feen ida halo sala/erru ruma (I-9) porsentu 32 respondente fiar katak sira bele baku sira-nia feen. Maibé, porsentu 60 mak fiar katak se karik la en ida la baku nia maka as, ne e laiha buat ida atu basa ka dudu nia feen (I-15). Dala ida tan, númeru ema ne ebé konkorda ho ida-ne e sa e kuandu tinan sa e (tinan mak porsentu 43%; tinan mak porsentu 70; besik dupla ba porsentu 83 ba ema tinan 22-24). Ida-ne e sujere katak toleransia abuzu fíziku ba feen sai aseitavel wainhira mane klosan ida nia tinan aumenta, no wainhira nia iha relasaun kaben (hola-malu ho feto ida). Ita bele haree modélu ida ne ebé kuaze hanesan kona-ba la en ida nia direitu hodi fízikamente kastigu nia feen ne ebé tuir nia haree, la rona ona nia (I-11). Porsentu 60 hosi mane foin-sa e sira la konkorda, maibé númeru idane e reduz signifikante iha grupu tinan ne ebé boot liu. Mane klosan barak liu mak konkorda (porsentu 42) duke la konkorda (porsentu 40) katak feen ida labele rejeita hodi halo relasaun seksuál ho nia la en (I-7). ida-ne e mak boot/ás liu iha grupu tinan (porsentu 48). Porsentu 46 hosi grupu tinan mak La resposta. Ida-ne e dalaruma tanba razaun lulik wainhira diskuti kona-ba seksu. Tabela 6.6.1: Porsentajen hosi Resposta Survei Violénsia Jéneru hosi Tinan Tinan Tinan Tinan Totál I-5 Feto tenke tolera ba violensia, hodi nune e familia keta/labele naksobu Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-7 Feto labele rejeita (menolak) atu halo relasaun seksual ho ninia lain Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda La resposta I-9 Iha tempu ne eba, feto merese tenke baku Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-11 Se feto bosok hela deit mane, ita hanoin ida ne e diak se mane baku nia? Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda I-15 Atu mane labele hakanek ka haterus liu feto, diak liu mane ne e basa ka dudu deit nian fen, labele baku to o kanek todan Konkorda liu/konkorda La konkorda liu/la konkorda P a g e

62 Gráfiku 6.6.1: Porsentajen hosi Resposta Survei ne ebé Konkorda/Justu Violénsia Jéneru hosi Tinan Total Tolerate-I5 Refuse-I7 Mistakes-I9 Deceives-I11 Hit-I15 Maioria joventude hosi grupu tinan hotu-hotu konkorda ho pozisaun ne ebé justu ba deklarasaun ne ebé relasiona ho ema halo violénsia ka direitu ba feto hodi asesu ba asistensia médiku wainhira akontese abuzu seksuál. Tabela 6.6.2: Porsentajen Konkordasaun ba Resposta ne ebé justu Violénsia Jéneru Violénsia Jéneru Deklarasaun EKUITATIVU Konkorda Tebes ka Konkorda E6 Se mane ida hare mane seluk baku feto, nia tenke intervein hodi hapara 82.4% E8 Baku feto ne e krime no tenke hato o keixa ba polisia 84.5% E9 Se feto ka feto ran ida hetan violasaun seksual, nia bele hetan asistensia mediku 83% E12 Se mane ida violentu hasoru seluk, ninia par tenke kritika nia 83.2% Rezultadu kona-ba Atitude Violénsia Jéneru Ba kazu ema seluk halo violénsia jéneru, mane klosan liu hosi porsentu 80 hosi grupu tinan hotu-hotu konkorda ho pozisaun ida ne ebé justu katak presiza iha intervensaun ruma. Maibé, wainhira kazu ne e privadu uitoan kona-ba relasaun entre feen-la en, pozisaun ba apoiu igualdade jéneru tun. Toleransia abuzu fíziku ba feen sa e aseitavel liu ba mane wainhira mane ida nia tinan aumenta no iha posibilidade atu involve iha relasaun intimadu ho feto ida. Liuhosi porsentu 70 mane sira ne ebé tinan ki ik liu mak la konkorda katak feto tenki tolera violénsia hodi mantein nafatin nia relasaun família, maibé ida-ne e tun ba minoridade wainhira tinan aumenta. Ami konklui katak maioria mane ne ebé tinan boot liu iha ami-nia peskiza ne e fó apoiu ba violénsia iha kontestu ida-ne e. Tersu (sepertiga) respondente mak fiar katak feen ida bele hetan baku wainhira nia halo sala/erru. Porsentu 60 konkorda katak laiha problema ba la en hodi halo abuzu fíziku ba nia feen ho nivel ida ne ebé ki ik (basa ka dudu nia feen), maski maioria 62 P a g e

63 konkorda katak ida-ne e hanesan violénsia ida iha seksaun uluk liu ba. Dala ida tan, iha kazu rua ne e nivel konkordasaun sa e wainhira tinan aumenta. Jerálmente mane foin-sa e (tinan 15-17) hatudu atitude igualdade jéneru relasiona ho violénsia doméstiku ne ebé boot liu. Tán ne e programa ba foin-sa e sira presiza foka ba iha oinsá atu mantein tendénsia dadaun ne e hasoru atitude igualdade jéneru ne ebé tun wainhira tinan aumenta boot. 63 P a g e

64 7. Asesu ba Media no Perspetiva-sira 7.1 Meius Jerál hosi Informasun TV no radio mak hanesan meius jerál hosi informasaun ba joventude mane sira ne ebé tuir survei. Barak mak iha asesu ba TV, inklui númeru ne ebé ás hamutuk porsentu 88, deklara katak haree TV lor-loron iha suku rurais-sira. TV bele haree iha sentru suku-sira tanba governu fornese enerjia solar no TV ida ba kada Suku. Tanba ida-ne e ema barak haree programa TV bebeik. Kuaze iha fatin hotu iha asesu ba radio, iha fatin balun asesu ba radio komunidade (partikularmente iha distrito Viqueque) no iha fatin seluk hetan asesu boot liu ba RTTL duke radio komunidade (ezemplu Baucau). Hosi joventude mane sira ne ebé mak tuir survei, porsentu 49 rona radio no porsentu 72.6 mak rona lor-loron. Jornál-sira mós haruka ba Suku-sira tempu balun kada semana. Xefi Suku ida konfirma katak jornál-sira distribui ba Suku sira maibé balun hateten katak ida ne e la hala o regulár ona (Xefi Suku FGD 3). Ema balun mós iha TV privadu wainhira sira iha eletrisidade no iha abilidade atu selu. Xefi joventude ida nota katak dalabarak mak radio uza hanesan fonte ba muzika. Nia dehan katak estasaun balun iha programa informasaun uitoan de it, no toka de it mak muzika (Sentru Joventude-IDI 12) Tabela 7.1: Porsentajen hosi respondente Fonte informasaun(formatu ba resposta barak) Fonte informasaun Dili Kapitál Distritu Suku rurál Totál Porsentajen TV Radio Jornál Xefi Suku Hosi kolega Lideransa komunidade Eskola/kolejí Igreja Internet Postu Saúde Grupo joventude Panfletu SMS Teatru P a g e

65 Hanesan bele haree iha tabela tuir mai ne e, apar hosi radio no TV, Xefi Suku sira mak kontinua sai hanesan rekursu úniku ka boot liu ba informasaun iha komunidade rurál sira. Ema nia kolega mós importante hanesan fonte informasaun.iha area rurál, SMS mak karik barak liu hanesan fonte hodi hato o informasaun kompara ho Dili.Iha Dili no kapitál distritu sira, jornál mak sai hanesan fonte informasaun ne ebé boot.eskola no igreja mós hanesan fonte informasaun ne ebé importante, no internet mak fonte informasaun ne ebé importante ba sira ne ebé iha osan atu selu. Iha area rurál,fonte hirak ne e ladún iha influénsia maibé ema barak liu mensiona postu saúde hanesan fonte ba informasaun. 7.2 Radio-rezultadu survei hosi joventude Rezultadu survei kona-ba rona radio hatudu katak maioria respondente sira mak rona RTTL (porsentu 72). Iha kapitál distritu no área rurál sira hamutuk porsentu 21 mak hanesan rona nain ba estasaun radio distritu, liuliuradio Baucau no Radio Maubere iha Viqueque. Ida-ne e tanba iha Baucau ho Viqueque ema barak laiha asesu ba radio nasionál. Tabela 7.2.1: Porsentajen hosi respondente Fonte informasaun Estasaun Radio Ida Ne ebé Dili Kapitál Suku rurál TOTÁL Distritu RTL Radio distritu Radio lokál Laiha Porsentu 83 hosi komunidade rurál loke radio lor-loron ho uitoan liu iha Dili (porsentu76). Iha sentru distritu tun ba porsentu 54. Rona nain radio sira seluk asesu regulár ba radio kada semana ho porsentu uitoan liu mak hanesan rona nain bai-bain. Tabela 7.2.2: Porsentajen hosi respondente sira Fonte informasaun Radio dala hira Dili Kapitál Suku Rurál Totál Distritu Lor-loron Semana- semana Fulan-fulan La rona Tempu ne ebé ema prefere atu rona radio iha área hotu-hotu mak lokraik ho maoria tuir-mai mak rona iha tempu kalan. Lideransa distritu ida komenta katak maskifamília barak mak laiha radio, joventude sira rona radio liuhosi sira-nia telefone, (Lideransa distritu IDI 18) 65 P a g e

66 Tabela 7.2.3: Porsentajen respondente sira Fonte ba infrmasaun Radio bainhira Dili Kapitál Suku Rurál Totál Distritu Dadeersan Lokraik Kalan Tempu hotu TV- Rezultadu survei hosi joventude Ita bele hakfodak haree katak tuir rezultadu survei, suku rurál sira mak haree TV barak liu duke fatin seluk. Porsentu 88 hosi suku rurál deklara katak sira haree TV lor-loron kompara ho porsentu 86 iha Dili no porsentu 62 iha sentru distritu sira: Tabela 7.3.1: Porsentajen hosi respondente sira Fonte ba informasun TV dala hira Dili Kapitál Suku Rurál TOTÁL Distritu Lor-loron Semana- semana Fulan-fulan La haree Ema barak liu mak haree TV iha tempu kalan (porsentu 70),partikularmente iha suku rurál ne ebé populasaun sira depende ba TV komunidade. Iha Dili numeru boot liu haree TV iha tempu seluk. Tabela 7.3.2: Porsentajen hosi respondente sira Fonte ba informasaun TV Bainhira Dili Kapitál Suku Rurál Totál Distritu Dadeersan Lokraik Kalan Tempu hotu P a g e

67 7.4 Atitude no perspetivahosi joventude mane no feto kona-ba asesu ba media Durante intervista, ema balun dehan katak populasaun barak ne ebé hela iha área izoladu dook liu hosi sentru suku atu bele haree programa TV, liuliu iha suku rurál rua iha distrito Baucau: Asesu ba TV, Jornal no Radio iha Sede Suku deit. (Rural young women, FGD 5) Ami nia suku ne limitadu los no area nebe mak ijoladu tebes, se wain hira ami atu asesu imformasaun konserteja liu husi xefe suco mak ami bele akompaña situasaun rai laran nia (Feto adultu iha rurál FGD 7). Númeru ás tebes hosi joventude mane sira deklara katak atu haree TV lor-loron iha suku rurál, dalaruma la loos. Númeru ás joventude mane ne ebé mak asesu ba TV, karik refleta sira nia movimentu barak no abilidade atu halo viajen tempu kalan ba sentru suku atu haree TV, kompara ho feto no labarik feto sira ne ebé deklara katak iha limitasaun asesu ba TV iha suku ne ebé hanesan. Ida-ne e labele konfirma sein koleksaun adisionál ba dadus-sira. Respondente joventude mane ida iha suku rurál Baucau esplika TV ne e di ak tanba ita bele rona direktu kona-ba situasaun no atitude ne ebé akontese iha komunidade. Radio mós fonte informasaun di ak ida tanba ida-ne e fasil ba komunidade atu hetan asesu (Joventude mane iha rurál, FGD 9). Nune e mós, joventudu iha suku ida iha Viqueque esplika: Media hanesan fonte informasaun di ak ida ba komunidade, - bele hetan asesu ba radio Timor Leste, TVTL no radio Maubere (Joventude mane iha rurál, FGD 14). Ema mós espresa vizaun hanesan iha suku sira seluk (Joventude mane iha rurál, FGD 12). Iha suku ida besik sidade, ema esplika katak komunidade iha sira nia TV uma rasik no liu-liu labarik feto sira mak tuir feto fantastico (Feto Fantatisco, filme ida Ba Futuru). Ema hateten mós katak programa TV barak liu mak ho nivel ás no populasaun sira la kompriende (Rural woman IDI 21). 7.5 Resposta hosi influensiadór-sira iha distritu Ema barak dehan katak iha nesesidade atu iha sosializasaun boot liu ba LKVD: Sosializasaun persija liu iha suco no aldeia sira atu nune e populasaun bele iha kumpriendesaun. Ida importante katak governu iha programa atu fornese servisu ba joventude sira. Media no komunikasuan-iha de it 10% mak iha radio ida. Nune e komunikasaun media atu fahe lei kona-ba DV la efetivu (Lider comunidade- IDI 17). Sosializasaun persija atu to o ba komunidade sira. Governu tenke tau osan barak liu atu hala o programa sosializasaun no fahe informasaun. Iha programa fahe informasaun lei DV iha suku maibe precisa barak liu tanba la to o ba ema iha suku. (Lider Distritu- IDI 19) Ema haree media hanesan mekanismu importante ida atu fahe informasaun hanesan lei DV, maibé iha kestaun kona-ba asesu ba radio no TV iha area rurais balun: Media barak mak involve iha sosializasaun ba asunto ida-ne e (DV) liu hosi radio no televizaun, maibé asesu komunidade nian ba informasaun hirak nee liu hosi radio komunidade 67 P a g e

68 sira limitadu, liu-liu ba sira ne ebe hela iha area foho ijoladu sira. Sira iha asesu ba RTTL ne ebé iha informasaun barak, maibé informasaun kona-ba violensia domestika uitoan liu. Nune e mós radio komunidade barak liu mak laiha rekursu umanu no finanseiru nune e sira toka de it mak muzika. Intervensaun media nian di ak tamba ida ne e persija involve iha deseminasaun (kona-ba lei DV). Media laos de it halo kritika maibé sira tengke fo alternativa. Suco hotu iha TV, jornal sira mós distribui ba suco (Timor Post, Suara Timor Lorosa e, Diario). Ema iha asesu ba radio iha suco hotu maibé família barak mak laiha radio. Ema hotu iha asesu ba TV (Lider DistrituIDI 18) Media ladun iha barak no la to o ba area rurais sira, ida ne e iha Dili de it. Persija halo rekrutamentu ba ema barak atu fahe informasaun iha komunidade. Iha tempu Indonesia nian iha radio no TV iha postu hotu no populasaun iha obrigasaun atu atende. Agora dadaun iha TV iha suco maibé dook hosi aldeia sira (Lider DistrituIDI 19). Reprezentante feto ida hosi konsellu suku ko alia kona-ba ONG oi-oin ne ebé involve ona iha sosializasaun ba lei violénsia doméstiku inklui PyD, Fundasaun Alola no ONG lokál-sira seluk. Nia hanesan membru ida ba grupu teatru dalan, Bibi Bulak iha Dili. Iha tempu intervista, nia involve ba preparasaun teatru ida kona-ba violénsia doméstiku ba suku, liuhosi grupu teatru lokál Bibi Luta, ba selebrasaun 30 Agostu iha suku laran. (Joventude feto iha rurál, IDI 21). Iha sentru distritu, tantu sentru joventude no radio komunidade (ne ebé manejia hosi joventude mane no feto) iha vizaun forte kona-ba importansia fahe informasaun kona-ba asuntu violénsia doméstiku. Joventude feto ida kritika jornalista ba sira-nia ilustrasaun konaba violensia bazeia ba jéneru: Media sempre hateten Hapara Violensia, maibé sira iha preferensia kona-ba igualidade generu no DV. Ida ne e hatudu de it DV ne ebe mane baku feto, maibé ida ne e la esplora ou fahe informasaun kona-ba DV. Sira fo sala ba vitima, fo sala ba feto kuandu sira hetan isin rua. Ida ne e la eduka ou konsidera feto tamba dala barak liu mane mak halo. Komunidade iha hanoin ne ebe klo ot. Instrumentu hanesan teatru persija atu sensibiliza iha komunidade.no mos media hanesan TV ho radio tenke promove partisipasaun hosi feto (Sentro Joventude IDI 22). Radio komunidade iha Viqueque iha informasaun barak tebes kona-ba servisu ne ebé mak iha atu fó apoiu ba vitima hosi violénsia doméstiku sira. Sira esplika kona-ba servisu hamutuk entre instituisaun diferente governu nian atu responde ba kazu hosi violénsia seksuál. (Radio komunidade IDI 20). Radio komunidade servisu hamutuk ona ho organizasaun seluk atu bele hala o programa informasaun kona-ba jéneru no violénsia doméstiku: 68 P a g e

69 Media nia knar atu habelar no fahe informasaun ba publiku. Mediak rádio komunidade nee ami nian. Ami lao tuir kbit neebe ami iha. Ami fahe no hetan informasaun kona ba komunidade. Ami nia dever mak haklaken informasaun ba komunidade. Komunidade mak sidauk apar no komprende knar media rádio komunidade nian, katak komunidade hotu bele asesu. Komunidade mos bele asesu hodi fahe informasaun ba publiku liu husi media privado, mediak publiku no no media komunidade. Mediak komunidade servisu voluntariu deit. Oina mak media komunidade bele sustain nee depende ba menejer mak buka osan husi donor atu suporta. Ami mos halo proposta ba ONG. Governu fo atensaun hodi ajuda ami iha tinan Iha distrito Viqueque bele asesu ba rádio sira hanesan RTL, Radio Komunidade Povu Viqueque (RKPV). Televizaun ba subdistrito sira uza parábola. RKPV kobre ba iha distrito laran, Sub-distrito Uatukarbau, Uatu lari, subdistrito Ossu no lacluta. RKPV via mos servisu hamutuk ho Search fo Common Ground kona Jender no Violensia domestika hahu iha marsu 2013 to Setembru RKPV mos servisu hamutuk ho SEPI kona ba Generu novd.iha tinan 2009 Radio Komunidade servisu hamutuk ho GTZ kona ba treinamento lideransa feto. RKPV mos servisu hamutuk ho SEJD kona ba hasae talentu no partisipasaun joventude iha elesaun 2011/2012 nian. Iha tinan 2009 RKPV hetan suporta husi UNICEF hodi fo kapasitasaun ba joven kona ba life skill no iha tinan 2005 kontinua ho programa ba direitu labarik nian. RKPV mos halo servisu hamutuk ho JSMP kona ba promove justisa. RKPV hahu halo siaran kada loron hahu husi horas tuk exepto domingo. (Radio komunidade IDI 20) Husi parte medeia tenta beibeik fahe informasaun liu husi talk show rádio. Ami sempre halo ho representante ONG, komunidade atu komunidade bele komprende informasaun kona ba LVD neebe fahe liu husi media. Ami programa ho topiku neebe la hanesan hanesan kultura tradisaun liga ho Lei VD. Radio komunidade kobre área sira hanesan Sub distritu 4 iha Baucau exepto Subdistrito Vemase ho Bagia. Kobre mos parte balun husi subdistrito lospalos, Viqueque iha Larigutu subdistrito Uatulari. Espera governu bele tulun Radio komunidade no ONG sira hodi fahe informasaun kona ba LVD ba komuniade sira. (Radio komunidade IDI 15). Ema sente katak fahe panfletu iha komunidade rurál iha valór uitoan de it, no dalabarak ema rona informasun hosi radio no TV maibé ladún kompriende didi ak tanba ida-ne e reprezenta vizaun globál ne ebé dook hosi realidade iha suku laran. Iha esperansa husi ema barak tebes iha rurál no distritu katak bele iha programa iha komunidade nune e sira bele iha koñesimentu di ak liu-tan kona-ba asuntu konflitu entre lei violénsia doméstiku no prátika kostume ne ebé iha ligasaun ho sira-nia moris lor-loron nian. 7.6 Vizaun Media Nasionál Jornalista nasionál-sira, tantu hosi jornál no radio ka TV, sira hotu sente katak sira iha papél ne ebé importante hodi fahe informasaun kona-ba violénsia doméstiku no dalabarak iha sujestaun konkretu kona-ba oinsá sira bele involve an liu-tan: Media iha importansia atu fahe informasaun kona-ba DV no lei DV, maibé komunidade iha limitasaun asesu ba media iha area rurais ne ebe iha limitasaun ba eletrisidade no transporte. 69 P a g e

70 Balun uza radio -ne ebe importante tebes ba fahe informasaun. Reportajen hosi TV uza mos iha radio, tamba radio barak mak laiha reportajen rasik. Dili Weekly mak jornais uniku ho pajina jeneru no nia iha mós iha website (Media Nasionál IDI 4) Ita tenke produz video no fo sai iha loron Sabadu nune e sira kumpriende. Media mak hanesan fiskalizador lor-loron iha komunidade.media ativu teb-tebes atu haktuir no kobre istoria konaba DV. Dalaruma editor balun la fo fatin atu hakerek kona-ba lei DV, maibe hau hanoin sira tenke fo hotu informasaun ne e. Ami jornalista hakarak hakerek loro-loron atu hato o informasaun kona-ba DV, hodi koko hamenus DV iha komunidade (Media Nasionál IDI 8). Iha ema matenek balun nee be sei mete mos violência domesatika maibe ne e tamba mantenek ne ebe sidauk iha sensibilidade iha sira nia moris loron loron nian. Atu hadia presisa kontinua halo edukasaun cívica ba família no comunidade, halo liu husi drama iha televisaun no rádio, edukasaun importante liu duke halo deit debate iha televizaun hanesan meus informativu deit (Media Nasionál IDI 10) Drama radio ou TV kona-ba asunto violensia persija foka oin nusa família bele resolve asunto DV. Persija atu kumpriende laos de it kona-ba regulamentu maibé mós kona-ba realidade moris nian. Ita persija drama TV ne ebe koalia kona-ba violensia no realidade. Iha radio komunidade ami bele involve komunidade halo drama ruma ba radio-sira bele koalia kona-ba esperensia lolos iha komunidade. Komunidade bele hato o sira nia komentariu no ami bele aranja enkontru entre membru komunidade atu koalia kona-ba sira nia esperensia. Ami hala o tiha ona ida ne e iha tinan Resposta komunidade nian di ak, sira dehan sira iha kumpriendesaun di ak liu tan kona-ba saida mak akontese. Ami organiza enkontru entre lorosae no loromonu mai iha estasaun radio atu sira bele koalia ba malu. Ami bele hala o programa kona-ba DV, servisu hamutuk ho joventude sira iha distrito atu mai koalia iha radio no ajuda sira atu hato o sira nia hanoin rasik. Wainhira mane sira rona ida ne e sira sei hato o sira nia komentariu. Ami hakarak habele komunidade atu sai autor ba programa ne e. (Media Nasionál IDI 9). 7.7 Rezultadu Xavi: Asesu ba media no perspetiva-sira Ema barak liu iha área rurál hetan asesu ba radio (porsentu 95) ka TV (porsentu 97). TV mak fonte informasaun ne ebé boot tebes iha área rurál. Bele hato o informasaun ba ema barak liu liuhosi programa lokraik ba radio, no programa kalan ba TV. Fonte informasaun signifikante tuir-mai iha área rurál mak Xefi Suku. Ema barak liu sente katak buat barak presiza halo kompara ho kazu dadaun ne e. Liu-liu importansia kona-ba diálogu nakloke kona-ba asuntu duke fahe de it informasaun. Ema sente katak distribuisaun panfletu laiha importansia. Ema haree katak teatru iha potensia di ak ida atu involve populasaun, no hanoin hamutuk kona-ba asuntu violénsia doméstiku Potensia ba programa edukasionál liuhosi radio distritu ka lokál priensia ho limitasaun ba rekursu, maibé iha komitmentu no interese atu hala o liu-tan. 70 P a g e

71 Organizasaun nasionál radio komunidade (Fundasaun Fundu Media) promove involvimentu komunidade ne ebé boot liu liuhosi ko alia iha radio ne ebé bele inklui membru komunidade sira hodi diskuti asuntu hanesan violénsia doméstiku iha studio atu kria diskusaun komunidade iha nivel distritu Jornál mak hanesan fonte informasaun ida-ne ebé importante tebes ba radio komunidade-sira. Jornál the Dili Weekly de it fornese pájina kona-ba jéneru. Atividade media iha distritu bele uza jornál ida-ne e hanesan fonte informasaun kona-ba jéneru. 71 P a g e

72 8. Rezultadu-Xavi no Rekomendasaun Kultura iha komunidade subsistensia rurál-sira iha Timor mak bazeia ba estrutura sosiál ne ebé iha ierarkia, no mane mak domina.. Estrutura sosiál ne e determina papél jéneru no relasaun iha área ne ebé luan hosi espasu privadu no publiku. Jéneru no tinan mak hanesan determinante importante ba autoridade no prestiziu. Maibé, estrutura hirak ne e dadaun ne e iha ona mudansa no presaun ba mudansa liu-tan. Estudu ida-ne e hatudu katak mudansa rapidu ne ebé hahú komesa iha independensia nasionál iha tinan 2002 kria ona obstakulu barak ba komunidade Timor-oan no pratíka kostume sira. Maski kualidade no igualidade ba jéneru aseita ona maibé kompriensaun formál seidauk iha. Família sira iha difikuldade atu implementa konseitu foun ne e iha nivel uma-kain no iha relasaun família nian. Mane sira iha survei ne ebé tinan ki ik liu, hatudu iha atitude igualdade jéneru kompara ho sira seluk ne ebé tinan boot liu uitoan (adultu). Ida ne e hatudu katak hahú tinan 18 atitude hirak ne e iha mudansa signifikante. Joventude mane sira iha kapitál distritu mak signifikante agresivu liu no menus igualdade jéneru duke sira nia kolega rurál sira. Ida-ne e karik laos de it refleta ambiente sosiu-ekonomia ne ebé kompetitivu liu maibé mós aumenta dever ba podér maskulino ne ebé asosiadu ho tinan no estatutu ne ebé atribui ba edukasaun no urbanizasaun. Igualdade jéneru seidauk realiza ho di ak iha relasaun pesoál entre joventude mane no feto. Joventude mane sira barak liu mak espera atu mantein autoridade iha relasaun família nian. Atitude ida-ne e mak iha ligasaun ne ebé maka as liu ba violénsia jéneru. Rezultadu hosi estudu ne e propoin katak dadaun ne e mudansa sosiál (inklui instrumentu nasionál hanesan LKVD 2010, teknolojia komunikasaun no globalizasaun ) dadaun ne e la o ona no sein iha sosializasaun ne ebé to o ka protesaun sosiál ida ne ebé permite sidadaun sira atu aseita mudansa ne e ho fasil no rekonsilia mudansa ne e iha sistema fiar lokál no pratíka kostume sira. Sosializasaun LKVD ba oin tenke halo iha programa diálogu públiku ho edukasaun. Programa sira ne e tenke konsentra atu dezenvolve kompriensaun kona-ba igualdade jéneru, no hamenus violénsia iha uma-laran. Konxiensia boot liu kona-ba LKVD tenke halo atu rekonsilia kontradisaun sira entre sistema governu tantu lokál no nasionál ne ebé dadaun ne e la o hela. 8.1 Rezultadu Xavi Norma no relasaun jéneru Norma jéneru ne ebé refleta valór patriarkál mak forte nafatin iha Timor nia kultura no sosiedade. Mane mak reprezenta nu udar Xefi Família ne ebé forte liu feto, no feto tenke prudente no hadomi sira-nia família. Feto tenke sai feen no inan ne ebé di ak no iha responsabilidade, no tenke servi ba sira-nia família. Maioria joventude (porsentu 80) la gosta kaben ne ebé organiza hosi inan-aman. Porsentu 75 la aseita katak barlake fó direitu ba mane atu baku nia feen. 72 P a g e

73 Apoiu ba direitu mane atu iha feen segundu, karik nia iha kbi it, maka as liu iha kapitál distritu sira (porsentu 41) Kuaze metade hosi joventude mane (porsentu 41-42) fiar katak feto nia responsabilidade úniku iha moris maka tau matan ba nia família, prepara ai-han no haree labarik (porsentu ida-ne e tun liu ba 1/3 entre joventudu mane sira iha área rurál). Ida-ne e sei afeita ba feto foin-sa e ne ebé iha aspirasaun boot liu wainhira nia kaben. Ida-ne e iha potensiadu hodi hamosu konflitu. Sei komún ba Timor-oan hodi aprezenta kultura fundamentál ida kona-ba papél no relasaun jéneru ne ebé sei nafatin ierarkia no patriarka maibé mudansa la o dadaun ona partikularmente opsaun pesoál hodi hili nia parseiru ba kazamentu Obstaklu ba troka kna ar no pratíka jéneru Ema barak ko alia kona-ba impaktu hosi globalizasaun, ne ebé sira haree hanesan valór internasionál (teknolojia foun hanesan telemovel (hp), internet, no influénsia rai-liur ka modernu ) no rezulta mudansa ba kultura Timor-nian. Mudansa sira ne e haree hanesan mai lalais hafoin períodu konflitu ne ebé naruk no hafahe sosiedade Timor-oan hosi tendénsia kontemporariu globál. Diskursu negativu ida mak foka liu ba obstaklu ba valór jéneru tradisionál ne ebé kauza disharmonia entre feto no mane, jerasaun foun no tuan sira, liu-liu sira ne ebé iha relasaun ho seksualidade no liberdade. Maski iha akordu ne ebé boot tebes katak feto klosan sira iha igualdade direitu ba edukasaun no servisu, la iha mudansa iha uma-kain ne ebé permite feto-sira atu eskola ka servisu sai fasil liu. Ida-ne e afeita ba moris feto klosan sira ne ebé iha aspirasaun boot no bele hamosu konflitu. Presiza asistensia kona-ba oinsá mudansa hirak ne e bele manejia hosi família iha uma-kain ida. Oportunidade edukasaun no ekonomia foun ba feto klosan sira aumenta ona iha sirania vida pesoál no liberdade ba seksuál ne ebé katuas no ferik sira, no mane klosan sira, ladun senti konfortavel. Ida-ne e iha ligasaun ba kritíka kontra feto klosan sira. Feto no mane klosan aprezenta diferensia iha papél feto klosan dadaun ne e no pasadu, liuhosi dalan ne ebé substansiál kompara ho mane sira. Mudansa ne ebé haree hanesan negativu iha atitude feto sira dala barak atribui ba globalizasaun no sujere koneksaun ba dalan tradisionál iha tempu ne ebé iha mudansa barak. Maski ema barak aseita oportunidade igualdade ba feto, relasaun jéneru iha uma-kain ida sei nafatin laiha mudansa no ida-ne e bele kria konflitu. Mudansa barak ba papél feto fó presaun ba uma-kain no kria reasaun negativu no kritíka kontra feto. Realidade moris lor-loron ema nian ladún hanesan ho ideolojia ba mudansa no igualdade jéneru presiza sosializasaun ida ne ebé klean liu-tan. 73 P a g e

74 8.1.3 Relasaun jéneru modernu no asuntu igualdade no direitu ne ebé hanesan Prinsipiu jerál hosi direitu jéneru ne ebé hanesan (feto nia direitu igualdad ba eskola, servisu no respeitu) hetan aseitasaun liuhosi porsentu 89 hosi respondente. Prinsipiu ne e iha apoiu sosiál ne ebé boot (hanesan iha leten). Maioria konkordasaun ba atitude kona-ba laiha igualdade jéneru konsentra iha situasaun hanesan mane sira mantein autoridade no kontrolu iha relasaun kaben; atitude igualdade jéneru tun ho tinan no edukasaun Respondente iha Baucau no sira ne ebé iha kapitál distritu demonstra igualdade jéneru ne ebé menus kompara ho fatin seluk. Ida-ne e konfirma iha estudu ida seluk (NDS 2010) Maski iha konkordasaun jerál kona-ba igualdade oportunidade ba labarik feto no feto klosan sira iha área edukasaun no karreira, kumpriensaun kona-ba igualdade jéneru no imparsialidade dalabarak laiha no seidauk realiza ho di ak iha relasaun pesoál entre feto no mane.mane klosan sira sei espera atu mantein nafatin autoridade no kontrolu iha relasaun kaben. Maskulino Eteróseksualidade, ida-ne e hanesan kriteria fundamentál ba maskulino iha Timor hafoin tuir kedan ho forte/forsa Jerálmente, atitude homophobia maka minorodade liu-liu ho nivel ki ik iha area rurál, maibé ema la konsidera omoseksuál hanesan mane reál (laos mane duni). Mane klosan ne ebé tinan ki ik liu, hela iha rurál no laiha edukasaun, mak iha hanoin ne ebé la maka as kona-ba maskulinidade. Mane klosan sira iha área rurál ladún agresivu kompara ho sira ne ebé iha kapitál distritu ne ebé agresivu liu. Fatór sosiál no presaun ambiente iha sosiedade ne ebé foin ultrapasa konflitu, tenke konsidera ba sub grupu ne e. Sistema edukasaun iha Timor Leste la halo buat ida hodi prevene tendénsia ba mane ne ebé sai agresivu liu no atitude homophobia sira wainhira sira tinan aumenta Violénsia no Violénsia Doméstiku Evidensia subjetivu kona-ba violénsia doméstiku diferensia liu iha aprezentasaun ba kauza no kumpriensaun konseitu. Ema barak hanoin katak abuzu fiziku bele klasifika hanesan violénsia doméstiku se nivel abuzu ne e maka as de it, ka bainhira ema barak hatene kona-ba abuzu ne e. Maski komitmentu barak hodi prevene violénsia doméstiku, iha konfuzaun barak no laiha kumpriensaun kona-ba oinsá avalia violénsia doméstiku iha kostume no 74 P a g e

75 kumpriensaun formál/legál nian. Ida-ne e ita bele haree iha ema nia kumpriendasaun kona-ba bikan ho kanuru tarutu, no ida-ne e mak violénsia doméstiku ka lae. Ema barak fiar katak feto mak responsabiliza ba violénsia doméstiku ne ebé komete hasoru sira no kastigu fíziku sei justifika se karik sira viola kna ar feto nian. Transferensia sala hosi ofensa ba vitima presiza atu ko alia. Ema bele simu abuzu fíziku balun iha família laran. Maski mane klosan sira liuhosi porsentu 70 la aseita katak feto tenke tolera violénsia atu família bele hamutuk nafatin, ida-ne e sei tun ba minoridade wainhira sira nia tinan aumenta. Ami konklui katak maioria katuas sira iha ami nia estudu kondena violénsia iha kontestu ne e. 1/3 hosi respondente estudu sira hanoin katak se karik feen halo sala bele baku nia no porsentu 60 fiar katak ida ne e laiha buat ida ba la en atu komete abuzu fíziku ho nivel ki ik (basa no dudu) ba feen, maski barak mak aseita katak ida ne e violénsia. Toleransia ba abuzu fíziku feen komesa aseita wainhira mane klosan ida nia tinan aumenta no involve iha relasaun pesoál ho feto. Jerálmente mane klosan (tinan 15-17) hatudu atitude igualdade jéneru relasiona ho violénsia jéneru ne ebé boot liu grupu seluk. Nune e alvu (target) programa ba mane klosan sira tenke foka liu ba oinsá atu mantein tendénsia dadaun ne e bainhira mane nia tinan aumenta. ¾ hosi mane klosan sira ne ebé tuir survei, fiar katak intimidasaun, dudu, basa no tuda fatuk ne e violénsia maibé porsentu 31 to o porsentu 21 la aseita. Porsentu 40 hosi mane la hanoin katak halo komentariu seksuál ba feto sira iha dalan ibun hanesan hahalok át ida. Iha área rurál sae ba porsentu 52. Ida halo laran susar liu mak mane porsentu 31 ne ebé mak halo survei la konkorda katak obriga halo relasaun seksuál hanesan hahalok violénsia ida. Wainhira tau hamutuk ho mane klosan porsentu 42 ne ebé konkorda katak feto ida labele rejeita halo relasaun seksuál ho nia la en (haree deklarasaun iha kraik ne e I-7), no kompara hosurvei Demográfia no Saúde Nasionál 2010 (ne ebé porsentu 13 hosi foin-sa e tinan no porsentu 15.5 hosi ema tinan hanoin katak kuandu feen la kohi iha relasaun seksuál ho nia la en, nia la en iha direitu atu obriga nia. Ida-ne e asuntu ida ne ebé presiza atensaun urjenti. Porsentu 80 hosi mane klosan aseita katak tenke halo intervensaun ba kazu kona-ba violénsia jéneru maibé wainhira situasaun refere ba relasaun entre laen no fen, pozisaun apoiu ba igualdade jéneru tun. La iha vontade atu hapara violénsia doméstiku iha tempu akontesimentu maibé iha fiar boot ida ne ebé hateten katak família no komunidade tenke involve atu rezolve problema hirak ne ebé kauza ba insidente. Mane no feto klosan sira fiar katak relata violénsia doméstiku ba polisia bele kauza liu-tan konflitu iha família tan insidente sira ne e haree hanesan asuntu privadu família nian. 75 P a g e

76 Atu prevene violénsia, mane tenke apriende atu kontrolu sira nia nervozu no pasensia, balansu, kalma (la siak) no iha ulun malirin, kakutak malirin ou la hirus. Konseitu emosaun lokál sira ne e no kakutak ka ulun malirin (haree Trinidade 2013) bele uja hanesan modélu alternative ida ba rezolusaun konflitu entre kaben-nain. Debate lokál kona-ba violénsia doméstiku hanesan ne e bele haforsa kampaña estratéjia ba prevensaun. Jerálmente, iha variasaun no konfuzaun boot kona-ba saida mak tolera iha nivel konflitu, agresaun no abuzu fíziku entre kaben-nain no saida mak violénsia Doméstiku no wainhira ida-ne e tenke relata ba polisia. Barak aseita la en nia direitu atu fizikamente kastigu nia feen se nia viola kna ar nu udar feto nian (hanesan hetan mósiha Survei Demográfia no Saúde Nasionál 2010).Transferensia sala ba violensia hosi ema ne ebé komete ba vitima tan nia hahalok móspresiza atu haree.toleransia ba abuzu fíziku ba feen sei aseita liu-tan wainhira mane nia tinan aumenta no involve iha relasaun pesoál ho feto ida. Wainhira mane klosan sira aseita katak intervensia ba insidente violénsia doméstiku tenke halo iha situasaun balun iha relasaun kaben-nain no suporta intervensaun ba konflitu tun. Alvu programa ba mane klosan tenke foka liuba oinsá atu mantein tendénsia dadaun ne ebé liga ba hatun atitude ba imparsialidade jéneru ho tempu.programa tenke utiliza konseitu lokál no lingua ne ebé iha ligasaun ho relasaun no emosaun ne ebé kauza ka prevene violénsia. Asuntu ne ebé presiza atensaun urjente ho matadalan kona-ba abuzu fíziku tenke halo iha lian lokál ne ebé konstitui violénsia doméstiku no saida mak konstitui violensia seksuál iha relasaun ida entre kaben-nain. Justisa formál no LKVD La iha kumpriensaun komún kona-ba oinsá sistema justisa lokál no sistema justisa formál tenke ajusta ba malu iha asuntu kona-ba violénsia doméstiku. Ida-ne e hanesan obstaklu boot ida ba LKVD atu komunidade lokál sira bele kumpriende, aseita no hakru uk ba. Iha konsekuensia negativu ba feto ne ebé relata violénsia doméstiku no sira-nia kontinuasaun aseitavel iha família no komunidade Ema uitoan de it mak hatene kona-ba inisitiva foun MSS no SEPI ne ebé ho objetivu atu prevene no manejia insidente kona-ba violénsia doméstiku. Rekomenda atu halo sosializasaun di ak liu tan kona-ba LKVD; presiza involvimentu komunidade kona-ba oinsá justisa lokál no nasionál atu ajusta ba malu hodi prevene no manejia insidente kona-ba violénsia doméstiku. 76 P a g e

77 Sosializasaun ba LKVD 2010 hala o de it ho dalan superfisiál. Tenke halo esforsu atu sinkroniza prosesu justisa lokál no prosesu legál nasionál tan kontradisaun entre sistema rua ne e, populasaun lokál labele atu rekonsilia. Rekomenda promosaun ba mudansa ne ebé haforsa kumpriensaun kona-ba igualdade jéneru no hamenus konkordasaun ba violensia iha família, duke foka liu de it ba sosializasaun LKVD. 8.2 Rezultadu Xavi relasiona ho uzu media Ema barak iha área rurál hetan asesu ba radio (porsentu 95) ka TV (porsentu 97) no ida-ne e mak hanesan fonte maoiria ba informsaun. (maski informasaun husi UNMIT (2011) sujere katak asesu ba TV ladún boot hanesan ne e). Ema barak liu mak bele kobre liuhosi programa radio lokraik no kalan ba TV. Ema tuir mai ba fonte informasaun signifikante iha área rurál mak Xefi Suku. Distribuisaun panfletu no brosura sira konsidera la efetivu. Teatru hare hanesan potensia di ak ida atu involve ema nia hanoin kona-ba asuntu violénsia doméstiku. Iha konxiensia barak katak buat barak liu-tan mak tenke halo ba prevensaun violénsia doméstiku duke ida ne ebé hala o hela dadaun ne e. Liu-liu importansia ba kria diálogu kona-ba asuntu sira ne e duke fahe de it informasaun kona-ba LKVD. Potensia ba programa edukasaun liuhosi radio lokál distritu sira maski menus rekursu, maibé iha komitmentu no interese atu hala o liu-tan. Organizasaun nasionál radio komunidade (Fundasaun Fundu Media) promove involvimentu komunidade ne ebé boot liuhosi diskusaun iha radio ne ebé bele inklui membru komunidade atu bele ko alia kona-ba asuntu hanesan violénsia doméstiku iha studio atu kria debate komunidade iha nivel distritu. Jornál-sira hanesan fonte importante ba radio komunidade. Jornál úniku ne ebé ho pájina jéneru mak The Dili Weekly, no jornál ida-ne e bele uza hanesan fonte informasaun jéneru ba atividade media iha distritu. 8.3 Rekomendasaun programa sira Estratejia relasiona ba prevensaun Violénsia Doméstiku Estudu JCC ne e apoiu ideia katak asaun ba prevene violénsia doméstiku presiza atu haklean liu-tan habelar informasaun kona-ba LKVD atu involve ho ativu hodi hetan solusaun atu oinsá rezolve violénsia doméstiku, liuhosi prevensaun no mós responde iha nivel komunidade. Liu-liu bele halo rekomendasaun hirak tuir mai ne e: Rekomendasaun 1) Iha konflitu entre LKVD no lei kostume. Nune e habelar informasaun kona-ba lei violénsia doméstiku, se la hala o ho kontekstu luan, ema ladún kumpriende ho didi ak. Tenke kontextualiza LKVD iha kontekstu igualdade jéneru. Presiza atu diskute konflitu entre LKVD no lei kostume, no rekonsilia iha kontekstu luan. Dadaun ne e ema barak haree LKVD rekere mane ne ebé komete abuzu atu ba 77 P a g e

78 komarka. Involvimentu boot liu-tan hosi komunidade iha asuntu ne e presiza atu promove igualdade jéneru no hamenus violénsia iha uma-kain, laos hatene de it konteúdu hosi LKVD. Rekomendasaun 2) Kampaña tenke fasilita involvementu hosi figura xavi nasionál-sira atu asegura katak komunidade bele rona hosi polítika nain sira no buka resposta direita ba sira nia konfuzaun. Rekomendasaun 3) Kampaña públiku defini saida mak violénsia tenke inisia atu muda kumpriensaun jerál komunidade katak abuzu fíziku bele hanorin ema seluk. Ida-ne e abuzu podér no ida-ne e ita la bele aseita. Programa sira tenke uza konseitu lokál hosi relasaun no emosaun ne ebé liga ba violénsia no dezenvolve mós matadalan ida iha lian lokál kona-ba abuzu fíziku no saida de it mak konstitui ba violénsia doméstiku no saida de it mak konstitui ba violénsia seksuál iha kaben-nain sira. Estratejia relasiona ho involvimentu komunidade ne ebé moris ho lei kostume Estudu ne e demonstra ona katak komunidade barak sente katak sira hasoru ideia ne ebé konflitu rezulta husi kontextu mudansa rapidu iha sosiál no diskursu foun kona-ba igualdade jéneru no violénsia doméstiku. Hanesan rezultadu, sira hasoru konflitu entre valór hosi lei kostume no valór hosi polítika hafoin independénsia (refere ba hanesan globalizasaun ). Sira móssente laiha oportunidade atu iha diálogu ho polítika foti desizaun nasionál sira kona-ba asuntu kritiku ne e atu bele rekonsilia prosesu governante ne ebé ezisti ona ho ezistensia iha Timor Leste. Nune e rekomenda katak: Rekomendasaun 4) Uja terminolojia tenke koko atu besik ba populasaun sira nia kumpriensaun. Iha estudu ne e termu jéneru no maskulino la uza maibé estudu foka liu ba relasaun entre feto ho mane. Ida-ne e sujere katak uza termu Tetum lokál duke liafuan Portuges. Izemplu violénsia doméstiku haree hanesan parte ida husi mundu modernu globál tan liafuan doméstiku seidauk hatene molok ne e, nune e mós violensia iha uma laran mak kumpriende di ak liu. Rekomendasaun 5) Involvimentu komunidade iha asuntu violénsia doméstiku tenke dirije ba prosesu duke ba rezultadu, númeru organizasaun lokál no grupu balun entusiasmu tebes atu involve iha dezenvolvimentu kolaborasaun ba teatru dalan, porsaun ki ik media ida bazeia ba esperensia moris reál nian, ka hala o diskusaun oin ba oin ne ebé permite partisipante atu fahe no troka ideia ne ebé diferente. Kampaña ne ebé dirije hosi kumpriensaun lokál, koñesimentu no esperiensia mak dalan efetivu liu atu promove mudansa ba atitude. 78 P a g e

79 Estratejia ba servisu hamutuk ho joventude ne ebé iha tinan eskola Iha estudu ne e, grupu labarik joven sira (tinan 15-17) hetan difikuldade iha konseitu balun durante diskusaun, no deklarasaun kona-ba seksu konsidera hanesan informasaun foun. Iha grupu tinan ki ik ida-ne e, sira nia atitudu barak liu mak ba igualdade jéneru, ho maskulino ne ebé ladún agresivu kompara ho grupu rua ne ebé tinan boot liu (tinan 18-24). Rezultadu ida seluk katak (la hanesan nasaun sira seluk), nivel edukasaun ne ebé ás la demonstra impaktu pozitivu ida ba konxiensia kona-ba jéneru. Ida-ne e indika katak iha presiza atu adopta kurrikulu eskola atu refleta valór no prinsipiu nasionál ba jéneru ne ebé Timor Leste dedika ba. Rekomendasaun 6) Kampaña tenke foka ba mane klosan sira atu prevene atitude ba jéneru iha igualdade ne ebé manifesta hosi grupu ne ebé ho tinan boot liu. Rekomendasaun 7) Involvimentu ho Ministériu Edukasaun atu adopta kurrikulu atu promove no apoiu jéneru ba mestre sira no igualdade jéneru iha sosiadade. Involvimentu ho organizasaun media lokál Organizasaun media ne ebé dadaun ne e eziste hato o interese boot ida atu reduz violénsia doméstiku maibé dalabarak difikulta ho estrutura ka limitasaun orsamentu. Balun hato o interese atu halo kampaña hodi hapara violénsia doméstiku Rekomendasaun 8) Parseria ho media hotu atu harii koñesementu kona-ba prinsipiu igualdade jéneru no análiza ne ebé sensitivu ba jéneru liuhosi sorumutu ba jornalista sira, ne ebé barak liu mak mane. Dezenvolve estratéjia atu estabelese kumpriensaun konsistensia ida kona-ba oinsá atu hato o informasaun asuntu violénsia doméstiku tuir dalan jéneru nian iha media. Mensajen efetivu iha jornál nasionál hafoin produz fali iha outlet media distritu nian no mós iha potensia atu iha influénsia ba lideransa iha nivel hotu. Rekomendasaun 9)Radio komunidademak ativu iha alvu distritu sira maski limitasaun ba finanseiru no estrutura. Radio komunidade nasionál liuhosi FFM koko ona diskuti ona ho komunidade ho objetivu atu involve audensia sira no efetivu iha diskusaun no debate kona-ba asuntu importante iha komunidade. Sira hakarak atu servisu hamutuk no fo apoiu ba radio komunidade. Sira hakarak sai parseiru ba programa interativu kona-ba violénsia doméstiku. 79 P a g e

80 Bibliography Babo-Soares, Dionisio. (2004). Nahe Biti: The philosophy and process of grassroots reconciliation (and justice) in East Timor. Asia Pacific Journal of Anthropology, 5(1), Barker, Gary Gender equitable boys in a gender inequitable world: reflections from a qualitative research and program development with young men in Rio de Janeiro, Brazil, Sexual and Relationship Therapy 15(3): Cool your head, man: preventing gender based violence in favelas, Development 44(3): Brooks R, Silove D, Steel Z, Steel CB, Rees S (2011) Explosive anger in postconflict Timor Leste: Interaction of socio-economic disadvantage and past human rights-related trauma. Journal of affective disorders 131: Brown, M. Anne and Gusmao, Alex Freitas (2009) 'Peacebuilding and Political Hybridity in East Timor', Peace Review, 21:1, Enloe, C. H. (2004) The curious feminist: searching for women in a new age of empire, Berkeley: University of California Press Instituto Promundo and Instituto Noos Men, gender-based violence and sexual and reproductive health: A study with men in Rio de Janeiro, Brazil. Rio de Janeiro: Insitutito Promundo and Instituto Noos. JSMP (Judicial System Monitoring Programme) Women in the Formal Justice Sector: Report on the Dili District Court, Dili. Khan & Hayati, 2012, Bride-Price and Domestic Violence in Timor Leste: A comparative study of married-in and married-out cultures in four districts (Fokupers with UNFPA and New Zealand Aid) Kovar, 2012, Approaches to Domestic Violence Against Women in Timor Leste: A Review and Critique, Human Rights Education in Asia-Pacific; National Statistics Directorate (NSD) Timor Leste, Ministry of Finance Timor Leste, and ICF Macro (2010) Timor Leste Demographic and Health Survey Dili: NSD Timor- Leste and ICF Macro. Niner (2012) Barlake: an exploration of marriage practices and issues of women s status in Timor Leste, Local-Global: Identity, Security, Community, Globalism Research Centre, RMIT: Melbourne --(2011) Hakat klot, Narrow steps: negotiating gender in post-conflict Timor Leste, International Feminist Journal of Politics, York University, Canada, 13(3): P a g e

81 Partners for Prevention (2013) The UN Multi-country study on men and violence, in Presentation to CSW 57 side event: Why do men use violence and how do we stop it? New evidence on men s use of violence against women and girls and its uses for enhanced prevention: New York. Promundo, UNFPA and MenEngage (2010) Engaging Men and Boys in Gender Equality and Health: A Global Toolkit for Action. Pulerwitz, Julie and Gary Barker (2008) "Measuring attitudes toward gender norms among young men in Brazil: Development and psychometric evaluation of the GEM Scale," Men and Masculinities 10: República Democrática De Timor Leste,(2010) Law no. 7/2010 of 7 of July Law Against Domestic Violence (SEPI Official English Translation). República Democrática De Timor Leste Secretaria De Estado Para A Promoção Da Igualdade (SEPI) (2012) National Action Plan on Gender Based Violence. SEPI. RMIT (2011) The Impacts of Gender Programming in Timor Leste.. Melbourne: RMIT. Scambary, James, 2006, Survey on gangs and youth groups of Dili, Timor Leste, AusAID, September , Groups, gangs and armed violence in East Timor, Geneva Small Arms Survey, no.2, , Conflict and resilience in an urban squatter settlement in Dili, East Timor, Urban Studies, vol. 50 no. 10 Silva, Kelly. (2011). Foho versus Dili: The political role of place in East Timor national imagination.realis, 1(2), Swaine, A Traditional Justice and Gender Based Violence Research Report, International Rescue Committee, Dili. Available at The Asia Foundation Timor Leste, 2012, Ami Sei Vi tima Beibeik : Looking to the needs of domestic violence victims, Dili: Access to Justice Program/USAID; Trindade, Josh. (2011). Lulik: The core of Timorese values. Paper presented at the Communicating New Research on Timor Leste Conference, Dili. --(2013) Matak-Malirin, Tempu Rai-Diak no Halerik United Nations Mission intimor Leste (UNMIT) (2011) Timor Leste Communications and Media Survey. Dili: UNMIT. Wigglesworth, Ann (2013); Community Leadership and Gender Equality: Experiences ofrepresentation in Local Governance in Timor Leste Asian Politics & Policy Volume 5, Issue pp P a g e

82 Appendix 1: Survey Questionnaire (Tetun) 82 P a g e

83 83 P a g e

84 84 P a g e

85 85 P a g e

Kuidadu Ba Bebé Foin Moris FLIPCHART 2

Kuidadu Ba Bebé Foin Moris FLIPCHART 2 FLIPCHART 2 1. Sinál Bebé Saudável Karik bebé la hatudu sinál hirak iha leten lori lalais bebé ba fasilidade saúde ne ebé besik. 1. Sinál Bebé Saudável Bebé tanis kedas bainhira moris mai. Bebé nia isin-lolon

More information

Health Alliance International

Health Alliance International Saude Inan no Bebe Foin Moris no Utilizasaun Telefone iha Distritu Manufahi no Ainaro Peskiza kona ba konesimentu, hahalok, no kobertura ba programa Mobile Moms/Liga Inan Relatóriu estendidu Septembru

More information

EDUCATION & LITERACY CAPACITY BUILDING TO EXPAND OPPORTUNITIES. Increase resource development, training methodology and teacher training

EDUCATION & LITERACY CAPACITY BUILDING TO EXPAND OPPORTUNITIES. Increase resource development, training methodology and teacher training RELATORIU ANNUAL 2009 1 EQUALITY, FAIRNESS, PARTICIPATION and RESPECT Fundasaun Alola is a not for profit non government organization operating in Timor Leste to improve the lives of women and children.

More information

Prioritization of Fisheries Management Zones on Timor-Leste s North Coast Prioritizasaun ba zona jestaun peskeira iha Timor-Leste nia tasi feto

Prioritization of Fisheries Management Zones on Timor-Leste s North Coast Prioritizasaun ba zona jestaun peskeira iha Timor-Leste nia tasi feto Prioritization of Fisheries Management Zones on Timor-Leste s North Coast Prioritizasaun ba zona jestaun peskeira iha Timor-Leste nia tasi feto Conservation International 2014 The views and opinions expressed

More information

Analize Inflasaun iha Timor- Leste

Analize Inflasaun iha Timor- Leste Analize Inflasaun iha Timor- Leste 7 Fevereiru Prepara Husi: Diresaun Jeral ba Analize Politika no Peskiza no Finansa Estadu Pajina1 husi 28 Sumariu Ezekutivu Karateristika Inflasaun Inflasaun iha Timor-Leste

More information

República Democrática de Timor-Leste Ministerio da Agricultura e Pescas. Relatóriu Peskiza Anuál Editór Luis de Almeida

República Democrática de Timor-Leste Ministerio da Agricultura e Pescas. Relatóriu Peskiza Anuál Editór Luis de Almeida República Democrática de Timor-Leste Ministerio da Agricultura e Pescas Relatóriu Peskiza Anuál 2013 Editór Luis de Almeida Relatóriu Peskiza Anuál 2013 Seeds of Life Fini ba Moris Hadi a seguransa ai-han

More information

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE Prefásiu Livro 3 Lei Orgánika husi Ministériu Finansas espesifika responsabilidade Diresaun Nasional Orsamentu atu foti no jere informasaun finansial ne ebé iha relasaun

More information

HEALTH ALLIANCE INTERNATIONAL, in partnership with the Ministry of Health, Timor-Leste

HEALTH ALLIANCE INTERNATIONAL, in partnership with the Ministry of Health, Timor-Leste HEALTH ALLIANCE INTERNATIONAL, in partnership with the Ministry of Health, Timor-Leste RESOURCE Catalogue Contents FETO NIA FUNU DOCUMENTARY FILM... 2 ESPASU OAN & DISCUSSION GUIDE... 3 EDUCATIONAL RADIO

More information

Gender analysis of Oxfampartnered. savings and loans groups. Dr. Sara Niner

Gender analysis of Oxfampartnered. savings and loans groups. Dr. Sara Niner Gender analysis of Oxfampartnered savings and loans groups Dr. Sara Niner Theory it is believed that financial inclusion or microfinance programs (microcredit and savings) are a worthwhile development

More information

INGO_Project Ative January- April 2016

INGO_Project Ative January- April 2016 _Project Ative January- April 2016 Monday, 11 April 2016 2:29:24 PM Organizations Name Org Type Projects Name Description Adventist Development and Relief Agency - Timor Leste (ADRA) WASH for Craras, Luca

More information

LEAVING NO YOUTH BEHIND IN TIMOR-LESTE POLICY BRIEF # 1 YOUNG FEMALE FARMERS

LEAVING NO YOUTH BEHIND IN TIMOR-LESTE POLICY BRIEF # 1 YOUNG FEMALE FARMERS LEAVING NO YOUTH BEHIND IN TIMOR-LESTE POLICY BRIEF # 1 YOUNG FEMALE FARMERS UNITED NATIONS DEVELOPMENT GROUP ASIA AND THE PACIFIC for more information or to request another copy please contact Belun NGO

More information

Violence against Women and Mental Health in Timor-Leste: Findings from the Nabilan Baseline Study

Violence against Women and Mental Health in Timor-Leste: Findings from the Nabilan Baseline Study Violence against Women and Mental Health in Timor-Leste: Findings from the Nabilan Baseline Study Secundino Rangel and Xian Warner The Asia Foundation Timor-Leste Where? Nationally-representative female

More information

General Overview of The National Malaria Control Program in Timor Leste

General Overview of The National Malaria Control Program in Timor Leste General Overview of The National Malaria Control Program in Timor Leste Johanes Don Bosco National Malaria Control Program Department of CDC, MoH DRTL Malaria situation in Timor Leste Malaria is the leading

More information

Timor-Leste. A Double Victory The story of how this. young nation triumphed over measles and restrained rubella

Timor-Leste. A Double Victory The story of how this. young nation triumphed over measles and restrained rubella Timor-Leste A Double Victory The story of how this young nation triumphed over measles and restrained rubella A Double Victory The story of how this young nation triumphed over measles and restrained

More information

Table 4- Site selection showing regions, districts and sucos

Table 4- Site selection showing regions, districts and sucos 23 Prevalence of round worm (Ascaris suum) in pigs in Timor Leste Introduction Acacio Cardoso Amaral and Joana da Costa Freitas 1 Ascaris suum is widely distributed throughout the world (Vlaminck & Geldhof,

More information

A Sound Track to Reading

A Sound Track to Reading A Sound Track to Reading Blending Flashcards Prepared by Donald L Potter June 1, 2018 Mr. Potter prepared these cards to be used with Sister Monica Foltzer s advanced intensive phonics program and reader,

More information

Planning sample size for impact evaluations

Planning sample size for impact evaluations Planning sample size for impact evaluations David Evans, Banco Mundial Basado en slides de Esther Duflo (J-PAL) y Jed Friedman (Banco Mundial) Size of the sample for impact evaluations Pergunta geral De

More information

Finalized July 7, 2016

Finalized July 7, 2016 Finalized July 7, 2016 The third Asia Regional Conference on Community- Driven Development (CDD), titled Sharing Experiences Deepening Knowledge was hosted by the Government of Vietnam in Sa Pa Town, Lao

More information

TIMOR-LESTE COUNTRY GENDER ASSESSMENT. Secretaria do Estado para Promoção da Igualdade

TIMOR-LESTE COUNTRY GENDER ASSESSMENT. Secretaria do Estado para Promoção da Igualdade TIMOR-LESTE COUNTRY GENDER ASSESSMENT Secretaria do Estado para Promoção da Igualdade TIMOR-LESTE COUNTRY GENDER ASSESSMENT Secretaria do Estado para Promoção da Igualdade 2014 Asian Development Bank All

More information

Escobar ME, Gerhardt C, Roesler E, Kuroda MP, Silva MB, Skare TL * Abstract. Methods. Introduction

Escobar ME, Gerhardt C, Roesler E, Kuroda MP, Silva MB, Skare TL * Abstract. Methods. Introduction ARTIGO ORIGINAL ANEMIA VERSUS DISEASE ACTIVITY AS CAUSE OF FATIGUE IN RHEUMATOID ARTHRITIS Escobar ME, Gerhardt C, Roesler E, Kuroda MP, Silva MB, Skare TL * Abstract Background: Fatigue is a common complaint

More information

Amparador ou Guia Cego? Análise da Consciex Assistente na Tenepes Amparador o Guía Ciego? Análisis de la Conciex Asistente en la Teneper

Amparador ou Guia Cego? Análise da Consciex Assistente na Tenepes Amparador o Guía Ciego? Análisis de la Conciex Asistente en la Teneper 352 Amparador ou Guia Cego? Análise da Conscie Assistente na Tenepes Amparador o Guía Ciego? Análisis de la Concie Asistente en la Teneper * MSc. Biology. Humanistische Psychotherapie. Penta practitioner

More information

Health-related quality of life in Brazilian community-dwelling and institutionalized elderly: Comparison between genders

Health-related quality of life in Brazilian community-dwelling and institutionalized elderly: Comparison between genders ORIGINAL ARTICLE Cucato GG et al. Health-related quality of life in Brazilian community-dwelling and institutionalized elderly: Comparison between genders Gabriel Grizzo Cucato 1 *, Raphael Mendes Ritti-Dias

More information

Executive Board of the United Nations Development Programme, the United Nations Population Fund and the United Nations Office for Project Services

Executive Board of the United Nations Development Programme, the United Nations Population Fund and the United Nations Office for Project Services United Nations Executive Board of the United Nations Development Programme, the United Nations Population Fund and the United Nations Office for Project Services Distr.: General 1 August 2014 Original:

More information

HEALTH LITERACY AMONG DIALYSIS PATIENTS

HEALTH LITERACY AMONG DIALYSIS PATIENTS HEALTH LITERACY AMONG DIALYSIS PATIENTS Conceicao Martins mcamartinsp@gmail.com Sofia Campos sofiamargaridacampos@gmail.com Joao Duarte duarte.johnny@gmail.com Rosa Martins rmartins.viseu@gmail.com Daniel

More information

Establishing new Mother Support Groups in Dili and Oecusse

Establishing new Mother Support Groups in Dili and Oecusse Volume 23 September 2016 It is often the stories themselves that shape our newsletter - sweeping aside best laid plans. This time those stories came from Alola's extraordinary work in maternal and child

More information

Timor-Leste Population

Timor-Leste Population Timor-Leste Population and Housing Census 2015 Analytical Report on Gender Volume 13 Timor-Leste Population and Housing Census 2015 Thematic Report Volume 13 Analytical Report on Gender Dimensions Copyright

More information

CONTROL OF DENGUE FEVER IN BANDEIRANTES, PARANÁ: IMPORTANCE OF THE

CONTROL OF DENGUE FEVER IN BANDEIRANTES, PARANÁ: IMPORTANCE OF THE CONTROL OF DENGUE FEVER IN BANDEIRANTES, PARANÁ: IMPORTANCE OF THE CONTINUITY IN THE PREVENTIVE ACTIONS Marcelo Henrique Otenio 1 Regina H. F. Ohira 2 Simone Castanho S. Melo 3 Ana Paula Lopes Maciel 4

More information

Salivary levels of SIgA and perceived stress among dental students. Imunoglobulina A salivar e fatores de estresse em estudantes de odontologia

Salivary levels of SIgA and perceived stress among dental students. Imunoglobulina A salivar e fatores de estresse em estudantes de odontologia J. Health Biol Sci. 2018; 6(1):9-16 doi:10.12662/2317-3076jhbs.v5i4.1561p9-16.2018 Salivary levels of SIgA and perceived stress among dental students ORIGINAL ARTICLE Imunoglobulina A salivar e fatores

More information

Timor-Leste Demographic and Health Survey Key Findings

Timor-Leste Demographic and Health Survey Key Findings Timor-Leste 2016 Demographic and Health Survey Key Findings The (2016 TLDHS) was implemented by the General Directorate of Statistics, Ministry of Planning and Finance and Ministry of Health. The funding

More information

A Situation-Response Analysis of the Education Sector s Response to HIV, Drugs and Sexual Health in Timor-Leste June 2012

A Situation-Response Analysis of the Education Sector s Response to HIV, Drugs and Sexual Health in Timor-Leste June 2012 A Situation-Response Analysis of the Education Sector s Response to HIV, Drugs and Sexual Health in Timor-Leste June 2012 Published by UNESCO Office, Jakarta UNESCO Regional Science Bureau for Asia and

More information

Promoting accountability with a new generation of logic models

Promoting accountability with a new generation of logic models Promoting accountability with a new generation of logic models Ann L. McCracken Abstract To better facilitate their work, program evaluators have developed a series of tools. One tool, the logic model,

More information

REV. HOSP. CLÍN. FAC. MED. S. PAULO 56(6): , 2001 ORIGINAL ARTICLE

REV. HOSP. CLÍN. FAC. MED. S. PAULO 56(6): , 2001 ORIGINAL ARTICLE ORIGINAL ARTICLE CATARACT SURGERY: EXPECTATIONS OF PATIENTS ASSISTED DURING A COMMUNITY PROJECT IN SÃO PAULO, STATE OF SÃO PAULO, BRAZIL Newton Kara-Júnior, Edméa Rita Temporini and Newton Kara-José RHCFAP/3055

More information

ING 1 8/15 EXAME DE PROFICIÊNCIA EM LÍNGUA INGLESA PARA PROCESSOS SELETIVOS DE PROGRAMAS DE PÓS-GRADUAÇÃO DA UFMG

ING 1 8/15 EXAME DE PROFICIÊNCIA EM LÍNGUA INGLESA PARA PROCESSOS SELETIVOS DE PROGRAMAS DE PÓS-GRADUAÇÃO DA UFMG ING 1 8/15 EXAME DE PROFICIÊNCIA EM LÍNGUA INGLESA PARA PROCESSOS SELETIVOS DE PROGRAMAS DE PÓS-GRADUAÇÃO DA UFMG ÁREA Nº 1: CIÊNCIAS BIOLÓGICAS, CIÊNCIAS AGRÁRIAS, CIÊNCIAS DA SAÚDE IDENTIFICAÇÃO CPF:

More information

INFLUENCE OF ONE WEEK EDUCATION PROGRAM ON THE KNOWLEDGE AND APPROACH OF PHARMACY STUDENTS TOWARDS DIABETES MELLITUS

INFLUENCE OF ONE WEEK EDUCATION PROGRAM ON THE KNOWLEDGE AND APPROACH OF PHARMACY STUDENTS TOWARDS DIABETES MELLITUS Acta Bioethica 2013; 19 (1): 131-136 INFLUENCE OF ONE WEEK EDUCATION PROGRAM ON THE KNOWLEDGE AND APPROACH OF PHARMACY STUDENTS TOWARDS DIABETES MELLITUS Haji Muhammad Shoaib Khan 1, Muhammad Asif 1, Awais

More information

Locus of control and contraceptive knowledge, attitude and practice among university students

Locus of control and contraceptive knowledge, attitude and practice among university students Rev Saúde Pública 2010;44(1):39-44 Aline Salheb Alves I Maria Helena Baena de Moraes Lopes II Locus of control and contraceptive knowledge, attitude and practice among university students Lócus de controle

More information

Institutions of Justice and Rehabilitation. Code: ECTS Credits: 6. Degree Type Year Semester Social Education OT 3 2

Institutions of Justice and Rehabilitation. Code: ECTS Credits: 6. Degree Type Year Semester Social Education OT 3 2 2018/2019 Institutions of Justice and Rehabilitation Code: 101669 ECTS Credits: 6 Degree Type Year Semester 2500260 Social Education OT 3 2 2500260 Social Education OT 4 0 Contact Name: Carles Vicen Jove

More information

create! Public Awareness campaigns for avian / pandemic influenza in East Asia

create! Public Awareness campaigns for avian / pandemic influenza in East Asia create! Public Awareness campaigns for avian / pandemic influenza in East Asia Support from Cambodia China Indonesia Lao PDR Myanmar Thailand Viet Nam Seed funding for Malaysia and Philippines Bangladesh

More information

STATUS OF EAR AND HEARING CARE IN SOUTH EAST ASIA REGION

STATUS OF EAR AND HEARING CARE IN SOUTH EAST ASIA REGION STATUS OF EAR AND HEARING CARE IN SOUTH EAST ASIA REGION Dr. Suneela Garg Director Professor, Department of Community Medicine, Maulana Azad Medical College, New Delhi, India Director - Society for Sound

More information

Resolução da Questão 1 Item I (Texto Definitivo) Questão 1

Resolução da Questão 1 Item I (Texto Definitivo) Questão 1 Questão Considerando a tirinha acima, em que crianças alteram o significado da palavra alface, redija um texto dissertativo que responda, necessariamente, às seguintes perguntas. I O que é signo linguístico

More information

Alola Australia Annual Report 2016

Alola Australia Annual Report 2016 Alola Australia Annual Report 2016 'STRONG WOMEN, STRONG NATION' FETO FORTE, NASAUN FORTE ANNUAL REPORT CONTENTS Vision, Mission and Purpose...3 Chair s Report...4 Board, Partners and Advisors...6 Our

More information

HEALTH OF WISCONSIN. Children and young adults (ages 1-24) B D REPORT CARD 2016

HEALTH OF WISCONSIN. Children and young adults (ages 1-24) B D REPORT CARD 2016 HEALTH OF WISCONSIN Summary Grades Life stage Health grade Health disparity grade Infants (less than 1 year of age) C D Children and young adults (ages 1-24) B D Working-age adults (ages 25-64) B C Older

More information

LATINAS FOR LATINAS; A PEER TO PEER MODEL TO OVERCOME BARRIERS: PROMOTORAS (PART I)

LATINAS FOR LATINAS; A PEER TO PEER MODEL TO OVERCOME BARRIERS: PROMOTORAS (PART I) LATINAS FOR LATINAS; A PEER TO PEER MODEL TO OVERCOME BARRIERS: PROMOTORAS (PART I) Denys Salas, Assistant Director Voces Latinas www.voceslatinas.org INTRODUCTION In 2003, a group of Latina social workers

More information

Wagida A. Anwar, M.D. Department of Community, Environmental and Occupational Medicine, Faculty of Medicine, Ain Shams University, Egypt.

Wagida A. Anwar, M.D. Department of Community, Environmental and Occupational Medicine, Faculty of Medicine, Ain Shams University, Egypt. Wagida A. Anwar, M.D. Department of Community, Environmental and Occupational Medicine, Faculty of Medicine, Ain Shams University, Egypt. Leaders from governments and United Nations organizations, city

More information

POLICY DISSEMINATION RESEARCH

POLICY DISSEMINATION RESEARCH POLICY DISSEMINATION RESEARCH Rodrigo S Reis Pontifícia Universidade Católica do Paraná Federal University of Parana November 5-7, 2014 PICC 2014 Buenos Aires, Argentina Researchers Evidence Based Decision-making

More information

Improving the health, equality and wellbeing of Asian and Pacific Communities.

Improving the health, equality and wellbeing of Asian and Pacific Communities. Improving the health, equality and wellbeing of Asian and Pacific Communities. Water for Women aims to support improved health, equality and wellbeing in Asian and Pacific Communities through socially

More information

Evaluation of arterial pressure measurements comparing traditional and gold standard methods

Evaluation of arterial pressure measurements comparing traditional and gold standard methods Original Article Evaluation of arterial pressure comparing traditional and gold standard methods Avaliação das medidas de pressão arterial comparando o método tradicional e o padrão-ouro Luciano Elias

More information

March 19, 2010 AUDIENCE EVALUATION

March 19, 2010 AUDIENCE EVALUATION March 19, 21 TEDx Pura Vida: Event Evaluation EVENT EVALUATION CHART (TEDx Pura Vida 21) 5. 4. 4.24 4.7 4.62 4.47 4.4 Production: Stage, lighting, media, etc. Organization: Logistics, coffee break, reception,

More information

A STUDY OF THE POSSIBLE

A STUDY OF THE POSSIBLE A STUDY OF THE POSSIBLE CORRELATION BETWEEN THE CONSUMPTION OF DIFFERENT SIZES OF PANTS AND THE INCREASED BODY MASS OF A DETERMINED POPULATION OF WORKERS Caro Salve 1 1 Department of Sports Sciences, School

More information

Reliability of a questionnaire assessing daily practices of community mental health workers

Reliability of a questionnaire assessing daily practices of community mental health workers Original Article Reliability of a questionnaire assessing daily practices of community mental health workers A confiabilidade de um questionário avaliando as práticas diárias de trabalhadores envolvidos

More information

Public perception of alcohol dependence A percepção popular sobre a dependência alcoólica

Public perception of alcohol dependence A percepção popular sobre a dependência alcoólica 19 ORIGINAL ARTICLE Public perception of alcohol dependence A percepção popular sobre a dependência alcoólica Érica de Toledo Piza Peluso, 1 Sérgio Luís Blay 1 Abstract Objective: To describe how the population

More information

Barriers to malaria control in rural southwest Timor-Leste: a qualitative analysis

Barriers to malaria control in rural southwest Timor-Leste: a qualitative analysis Original research Barriers to malaria control in rural southwest Timor-Leste: a qualitative analysis Access this article online Website: www.searo.who.int/ publications/journals/seajph DOI: 10.4103/2224-3151.115828

More information

Evidence-Based Policymaking: Investing in Programs that Work

Evidence-Based Policymaking: Investing in Programs that Work Evidence-Based Policymaking: Investing in Programs that Work August 4, 2015 The Policy Challenge Though policymakers want to make the best choices, the process often relies on inertia and anecdote Very

More information

Alessandro Ferrari Jacinto 1, Paulo José Fortes Villas Boas 1, Vânia Ferreira de Sá Mayoral 2, Vanessa de Albuquerque Citero 3

Alessandro Ferrari Jacinto 1, Paulo José Fortes Villas Boas 1, Vânia Ferreira de Sá Mayoral 2, Vanessa de Albuquerque Citero 3 Original Article in a sample of medical residents from a university-hospital in São Paulo, Brazil Alessandro Ferrari Jacinto 1, Paulo José Fortes Villas Boas 1, Vânia Ferreira de Sá Mayoral 2, Vanessa

More information

DOWNLOAD OR READ : MISSION IN TODAY APOS S WORLD PDF EBOOK EPUB MOBI

DOWNLOAD OR READ : MISSION IN TODAY APOS S WORLD PDF EBOOK EPUB MOBI DOWNLOAD OR READ : MISSION IN TODAY APOS S WORLD PDF EBOOK EPUB MOBI Page 1 Page 2 mission in today apos s world mission in today apos pdf mission in today apos s world The Laotian Civil War (1959â 75)

More information

Authorities, Organization, & Key Issues Concerning Federal, State, & Local Public Health Laws

Authorities, Organization, & Key Issues Concerning Federal, State, & Local Public Health Laws IOM Committee on Public Health Strategies to Improve Health Authorities, Organization, & Key Issues Concerning Federal, State, & Local Public Health Laws James G. Hodge, Jr., J.D., LL.M. Lincoln Professor

More information

Socio-demographic profile of patients in a clinical Peritoneal Dialysis of Sergipe, Brazil

Socio-demographic profile of patients in a clinical Peritoneal Dialysis of Sergipe, Brazil SCIENTIA PLENA VOL. 8, NUM. 3 2012 www.scientiaplena.org.br Socio-demographic profile of patients in a clinical Peritoneal Dialysis of Sergipe, Brazil V. S. Santos 1 ; A. C. F. Abud 2 ; J. A. B. Alves

More information

Auditoría de modelos numéricos para macizos rocosos

Auditoría de modelos numéricos para macizos rocosos Auditoría de modelos numéricos para macizos rocosos Dr. Alejo O. Sfriso Universidad de Buenos Aires materias.fi.uba.ar/6408 asfriso@fi.uba.ar SRK Consulting (Argentina) latam.srk.com asfriso@srk.com.ar

More information

THE ADOLESCENT AND YOUNG ADULT (AYA) PATIENT SATISFACTION SURVEY. A guide for implementation

THE ADOLESCENT AND YOUNG ADULT (AYA) PATIENT SATISFACTION SURVEY. A guide for implementation THE ADOLESCENT AND YOUNG ADULT (AYA) PATIENT SATISFACTION SURVEY A guide for implementation 2017-2018 TABLE OF CONTENTS About the Adolescent and Young Adult (AYA) Patient Satisfaction Survey... 1 Implementing

More information

Citation for published version (APA): Coevorden, A. M. V. (2005). Hand eczema: clinical efficacy of interventions, and burden of disease s.n.

Citation for published version (APA): Coevorden, A. M. V. (2005). Hand eczema: clinical efficacy of interventions, and burden of disease s.n. University of Groningen Hand eczema Coevorden, Anthony Marco van IMPORTANT NOTE: You are advised to consult the publisher's version (publisher's PDF) if you wish to cite from it. Please check the document

More information

Early determinants of smoking in adolescence: a prospective birth cohort study

Early determinants of smoking in adolescence: a prospective birth cohort study ARTIGO ARTICLE 347 Early determinants of smoking in adolescence: a prospective birth cohort study Determinantes precoces do fumo na adolescência: uma coorte de nascimentos prospectiva Ana M. B. Menezes

More information

Awareness and Attitudes on Epilepsy Among Undergraduate Health Care Students in Southern Brazil

Awareness and Attitudes on Epilepsy Among Undergraduate Health Care Students in Southern Brazil o Journal of Epilepsy and Clinical Neurophysiology J Epilepsy Clin Neurophysiol 2009;15(1):19-23 Awareness and Attitudes on Epilepsy Among Undergraduate Health Care Students in Southern Brazil Asdrubal

More information

THE PREVALENCE OF PROSTATE CANCER DIAGNOSTIC TESTS IN A RURAL COMMUNITY

THE PREVALENCE OF PROSTATE CANCER DIAGNOSTIC TESTS IN A RURAL COMMUNITY 91 THE PREVALENCE OF PROSTATE CANCER DIAGNOSTIC TESTS IN A RURAL COMMUNITY Rosana Amora Ascari¹, Scheila Pelissari², Márcia Danieli Schmitt³, Olvani Martins da Silva 1, Eliana Buss 1, Tania Maria Ascari

More information

Mimi Rappley Larson Greysolon Road, Duluth, MN Post-Graduate Certificate Montlake Institute, Seattle, WA. May, 1985

Mimi Rappley Larson Greysolon Road, Duluth, MN Post-Graduate Certificate Montlake Institute, Seattle, WA. May, 1985 Mimi Rappley Larson 3121 Greysolon Road, Duluth, MN 55812 Cell: (218) 343-2712 mlarson@uwsuper.edu Education Post-Graduate Certificate Montlake Institute, Seattle, WA. May, 1985 9 month training in Family

More information

Tiakina o u - Look after your breasts. Ko to oranga, te oranga mo to whanau Your wellbeing is wellbeing for your family

Tiakina o u - Look after your breasts. Ko to oranga, te oranga mo to whanau Your wellbeing is wellbeing for your family Tiakina o u - Look after your breasts Ko to oranga, te oranga mo to whanau Your wellbeing is wellbeing for your family BreastScreen Aotearoa is a FREE national breastscreening programme for women aged

More information

C-crcs Cognitive - Counselling Research & Conference Services (eissn: )

C-crcs Cognitive - Counselling Research & Conference Services (eissn: ) C-crcs Cognitive - Counselling Research & Conference Services (eissn: 2301-2358) Volume I How Portuguese families in early intervention benefice from video hometraining/video interaction guidance (VHT/VIG)

More information

MenCare+ Key Outcomes from a Four-Country Initiative to Engage Men in SRHR, Caregiving and Violence Prevention.

MenCare+ Key Outcomes from a Four-Country Initiative to Engage Men in SRHR, Caregiving and Violence Prevention. MenCare+ Key Outcomes from a Four-Country Initiative to Engage Men in SRHR, Caregiving and Violence Prevention. INDONESIA In 2013, Rutgers and Promundo-US started a three-year collaboration called MenCare+:

More information

Validation of questionnaire on the Spiritual Needs Assessment for Patients (SNAP) questionnaire in Brazilian Portuguese

Validation of questionnaire on the Spiritual Needs Assessment for Patients (SNAP) questionnaire in Brazilian Portuguese Validation of questionnaire on the Spiritual Needs Assessment for Patients (SNAP) questionnaire in Brazilian Portuguese Diego de Araujo Toloi 1,2, Deise Uema 1,2, Felipe Matsushita 2, Paulo Antonio da

More information

Ethics and Sociocultural Impact Assessment

Ethics and Sociocultural Impact Assessment Ethics and Sociocultural Impact Assessment Pablo Rossel Echagüe SUMMARY STATEMENT This paper analyzes the current state of applied investigative ethics linked to socio-cultural assessments in Chile in

More information

Assessment of benefit of sound amplification in teens hearing impaired

Assessment of benefit of sound amplification in teens hearing impaired Assessment of benefit of sound amplification in teens hearing impaired Eryck Holmes Alves da Silva 1, Igor Rafael Praxedes de Sales 2 *, Hannalice Gottschalck Cavalcanti 3, Luciana Pimentel Fernandes de

More information

Ecuador s laws are being invoked against women and girls at a higher rate than previously believed.

Ecuador s laws are being invoked against women and girls at a higher rate than previously believed. Submission on the combined eighth and ninth periodic report of Ecuador to the United Nations Committee on the Elimination of Discrimination against Women February 19, 2015 We write in advance of the Committee

More information

SNAP Outreach within Food Banks: A View From The Ground

SNAP Outreach within Food Banks: A View From The Ground SNAP Outreach within Food Banks: A View From The Ground Shana Alford, Feeding America Colleen Heflin, University of Missouri Elaine Waxman, Feeding America FEEDING AMERICA + PARTNER NAME PARTNERSHIP DISCUSSION

More information

14ª Conferência Internacional de Investigação em Enfermagem 14 th International Conference of Nursing Research

14ª Conferência Internacional de Investigação em Enfermagem 14 th International Conference of Nursing Research 14ª Conferência Internacional de Investigação em Enfermagem 14 th International Conference of Nursing Research A translação do conhecimento de enfermagem: Uma força para a mudança na prática clínica! Translational

More information

Percentage of ever-partnered women, aged 15-49, reporting physical and/or sexual violence by an intimate partner

Percentage of ever-partnered women, aged 15-49, reporting physical and/or sexual violence by an intimate partner Percentage of ever-partnered women, aged 15-49, reporting physical and/or sexual violence by an intimate partner Ever Last 12 months Bangladesh (city) 53% 30% Bangladesh (province) 62% 32% Kiribati 68%

More information

Acta Scientiarum. Health Sciences ISSN: Universidade Estadual de Maringá Brasil

Acta Scientiarum. Health Sciences ISSN: Universidade Estadual de Maringá Brasil Acta Scientiarum. Health Sciences ISSN: 1679-9291 eduem@uem.br Universidade Estadual de Maringá Brasil Ribeiro de Ávila, Viviane; Duarte Frade, Renato; de Oliveira Damasceno, Vinicius; Vianna, Jeferson;

More information

Uncertainty measurement in the homogenization and sample reduction in the physical classification of rice and beans

Uncertainty measurement in the homogenization and sample reduction in the physical classification of rice and beans Ciência Rural, Uncertainty Santa Maria, measurement v.46, n.4, p.599-603, in the homogenization abr, 2016 and sample reduction in the physical http://dx.doi.org/10.1590/0103-8478cr20150328 classification

More information

Figure 1: Estimated HIV prevalence,

Figure 1: Estimated HIV prevalence, Total population (thousands) 6,331 (27) [1] Annual population growth rate 1.8% (2-21) [1] Population aged 1-29 (thousands) 3,197 (27) [1] Percentage of population in urban areas 14% (27) [1] Crude birth

More information

PREFERRED LEADERSHIP STYLE IN COLLEGIATE FUTSAL: THE MODERATING EFFECT OF GENDER

PREFERRED LEADERSHIP STYLE IN COLLEGIATE FUTSAL: THE MODERATING EFFECT OF GENDER 656 PREFERRED LEADERSHIP STYLE IN COLLEGIATE FUTSAL: THE MODERATING EFFECT OF GENDER Guilherme Figueiredo Machado / NUPEF UFV Israel Teoldo da Costa / NUPEF UFV Costas I. Karageorghis / BRUNEL UNIVERSITY

More information

SASI Analysis of Funds Distributed in the United States By the Centers for Disease Control and Prevention (CDC) Pursuant to PS

SASI Analysis of Funds Distributed in the United States By the Centers for Disease Control and Prevention (CDC) Pursuant to PS SASI Analysis of Funds Distributed in the United States By the Centers for Disease Control and Prevention (CDC) Pursuant to PS17-1704 1 April 13, 2017 INTRODUCTION In the Summer of 2016, the Centers for

More information

Research Article Factors Associated with Violent Behavior among Adolescents in Northeastern Brazil

Research Article Factors Associated with Violent Behavior among Adolescents in Northeastern Brazil e Scientific World Journal, Article ID 863918, 7 pages http://dx.doi.org/10.1155/2014/863918 Research Article Factors Associated with Violent Behavior among Adolescents in Northeastern Brazil Roberto Jerônimo

More information

Bridging the Gap: Identifying Social Factors That Affect the Knowledge of Sexually Transmitted Infections and Use of Prevention Methods in Young Women

Bridging the Gap: Identifying Social Factors That Affect the Knowledge of Sexually Transmitted Infections and Use of Prevention Methods in Young Women SIT Graduate Institute/SIT Study Abroad DigitalCollections@SIT Independent Study Project (ISP) Collection SIT Study Abroad 10-1-2010 Bridging the Gap: Identifying Social Factors That Affect the Knowledge

More information

Glossary of Tetum Terms

Glossary of Tetum Terms Glossary of Tetum Terms Bulak A generic but possibly somewhat pejorative term for madness. Fulan lotuk Both cause and idiom of disordered ( psychotic ) speech and behaviour occurring during the new and

More information

Risk of falls among institutionalized elderly: a descriptive and correlational study

Risk of falls among institutionalized elderly: a descriptive and correlational study Risk of falls among institutionalized elderly: a descriptive and correlational study Wagner Oliveira Batista 1, Fabio Dutra Pereira 2, Rosimere Ferreira Santana 1, Luis Aureliano Imbiriba Silva 3, Jonas

More information

Expedited Partner Therapy (EPT)/Patient Deliver Partner Therapy (PDPT)

Expedited Partner Therapy (EPT)/Patient Deliver Partner Therapy (PDPT) Expedited Partner Therapy (EPT)/Patient Deliver Partner Therapy (PDPT) David Johnson STD Disparities Coordinator, Office of Health Equity Division of STD Prevention National Center for HIV, Viral Hepatitis,

More information

Health Disparities: Time for Action

Health Disparities: Time for Action Health Disparities: Time for Action Patricia J. García MD MPH PhD Former Minister of Health, Peru Professor, School of Public Health Cayetano Heredia University- Lima-Peru Latin America 19% more unequal

More information

Information Level, Risk Perception And HIV/AIDS Socio- Cultural Aspects Relation In Young People Of Itabuna, Northeast, Brazil.

Information Level, Risk Perception And HIV/AIDS Socio- Cultural Aspects Relation In Young People Of Itabuna, Northeast, Brazil. ISPUB.COM The Internet Journal of Health Volume 9 Number 2 Information Level, Risk Perception And HIV/AIDS Socio- Cultural Aspects Relation In Young People Of Itabuna, Northeast, Brazil. S Matos, A Ramos,

More information

KRFU UNITITE DRILLING REPLACEMENT SET

KRFU UNITITE DRILLING REPLACEMENT SET KRFU UNITITE DRILLING REPLACEMENT SET SYMBOLOGY NÃO ESTÉRIL NON-ESTERILE NO ESTÉRIL CONSULTAR INSTRUÇÕES DE USO CONSULT INSTRUCTIONS FOR USE CONSULTE LAS INSTRUCCIONES DE USO MARCAÇÃO CE CE MARK MARCA

More information

MenCare+ engaging men in a 4-country initiative. Rwanda

MenCare+ engaging men in a 4-country initiative. Rwanda MenCare+ engaging men in a 4-country initiative. Rwanda KIGALI Rwanda population (1) 11,533,446 GDP per capita (2) $1,535 Life expectancy (3) 66.7 Maternal mortality (4) (per 100k) 210 UN Human Development

More information

MALARIA CONTROL IN EAST TIMOR

MALARIA CONTROL IN EAST TIMOR WORLD HEALTH ORGANIZATION ORGANISATION MONDIALE DE LA SANTE DEPARTMENT OF EMERGENCY AND HUMANITARIAN ACTION MALARIA CONTROL IN EAST TIMOR Due to the breakdown of surveillance, vector control activities

More information

Public perception of farm animal welfare in Spain

Public perception of farm animal welfare in Spain Public perception of farm animal welfare in Spain Gustavo A. María Animal Welfare and Food Quality Group Animal Production & Food Science Department Faculty of Veterinary Medicine Universidad de Zaragoza

More information

Jayapura City Young Adult Reproductive Health Survey

Jayapura City Young Adult Reproductive Health Survey Jayapura City Young Adult Reproductive Health Survey 2002 2003 Jayapura City Young Adult Reproductive Health Survey 2002-2003 Badan Pusat Statistik (BPS-Statistics Indonesia) Jakarta, Indonesia National

More information

Early Age at First Sexual Intercourse is Associated with Higher Prevalence of High-grade Squamous Intraepithelial Lesions (HSIL)

Early Age at First Sexual Intercourse is Associated with Higher Prevalence of High-grade Squamous Intraepithelial Lesions (HSIL) 80 Original Article THIEME Early Age at First Sexual Intercourse is Associated with Higher Prevalence of High-grade Squamous Intraepithelial Lesions (HSIL) Idade precoce de início da atividade sexual está

More information

ACCURACY OF SELF-REPORTED MEASURES OF HEIGHT AND WEIGHT IN CHILDREN AND ADOLESCENTS

ACCURACY OF SELF-REPORTED MEASURES OF HEIGHT AND WEIGHT IN CHILDREN AND ADOLESCENTS ACCURACY OF SELF-REPORTED MEASURES OF HEIGHT AND WEIGHT IN CHILDREN AND ADOLESCENTS PRECISÃO DE MEDIDAS DE AUTO-AVALIAÇÃO DA ALTURA E PESO EM CRIANÇAS E ADOLESCENTES Ana Paula Domingues Analiza Monica

More information

USA National Mental Healthcare Nonprofit Exempt Organization Financial Analysis as of December 14, 2015 January 24, 2016 ANSA-H2

USA National Mental Healthcare Nonprofit Exempt Organization Financial Analysis as of December 14, 2015 January 24, 2016 ANSA-H2 USA National Mental Healthcare Nonprofit Exempt Organization Financial Analysis as of December 14, 2015 January 24, 2016 ANSA-H2 Prepared by David Yoo, HanaSoul Consulting, Omaha, Nebraska dcyoo@cox.net

More information

Effective communication: the key to efficient HPAI prevention and control

Effective communication: the key to efficient HPAI prevention and control 010028_Journal_4 09-01-2007 09:59 Pagina 143 DOI: 10.1079/WPS2006136 Effective communication: the key to efficient HPAI prevention and control R.G. ALDERS* and B. BAGNOL International Rural Poultry Centre,

More information

Thin Film PV Technologies CIGS PV Technology

Thin Film PV Technologies CIGS PV Technology Thin Film PV Technologies CIGS PV Technology Week 5.3 Arno Smets CIGS NiA1 MgF 2 TCO (ZnO:Al) TCO (intrinsic ZnO) CdS (n-type) CuInSe 2 (p-type) Mo Glass CIGS IV- semiconductors: III- V semiconductors:

More information

PERSONAL AND INTERPERSONAL RISK FACTORS IN THE CONSUMPTION OF ILLICIT DRUGS BY MARGINAL ADOLESCENTS AND YOUNG PEOPLE FROM JUVENILE GANGS 1

PERSONAL AND INTERPERSONAL RISK FACTORS IN THE CONSUMPTION OF ILLICIT DRUGS BY MARGINAL ADOLESCENTS AND YOUNG PEOPLE FROM JUVENILE GANGS 1 Artigo Original 368 PERSONAL AND INTERPERSONAL RISK FACTORS IN THE CONSUMPTION OF ILLICIT DRUGS BY MARGINAL ADOLESCENTS AND YOUNG PEOPLE FROM JUVENILE GANGS 1 Francisco Rafael Guzmán Facundo 2 Luiz Jorge

More information

Dental caries and treatment needs in adolescents from the state of São Paulo, 1998 and 2002

Dental caries and treatment needs in adolescents from the state of São Paulo, 1998 and 2002 Rev Saúde Pública 28;42(3) Lívia Litsue Gushi I Lílian Berta Rihs I Maria da Candelária Soares II Tania Izabel Bighetti Forni II Vladen Vieira II Ronaldo Seichi Wada III Dental caries and treatment needs

More information

RISK ASSESSMENT TO DEMONSTRATE FREEDOM OF HIGHLY PATHOGENIC AVIAN INFLUENZA (HPAI) IN TIMOR LESTE

RISK ASSESSMENT TO DEMONSTRATE FREEDOM OF HIGHLY PATHOGENIC AVIAN INFLUENZA (HPAI) IN TIMOR LESTE RISK ASSESSMENT TO DEMONSTRATE FREEDOM OF HIGHLY PATHOGENIC AVIAN INFLUENZA (HPAI) IN TIMOR LESTE This thesis is presented for the degree of Doctor of Philosophy by Acacio Cardoso Amaral, BVSc, MTVSc.

More information

Motricidade ISSN: X Desafio Singular - Unipessoal, Lda Portugal

Motricidade ISSN: X Desafio Singular - Unipessoal, Lda Portugal Motricidade ISSN: 1646-107X motricidade.hmf@gmail.com Desafio Singular - Unipessoal, Lda Portugal Santos, F.M.; Fernandez, J.; Oliveira, M.C.; Leitão, C.; Anguera, T.; Campaniço, J. The pivot player in

More information

SDG Target 16.1 Measuring the prevalence of physical, psychological and sexual violence

SDG Target 16.1 Measuring the prevalence of physical, psychological and sexual violence 1 SDG Target 16.1 Measuring the prevalence of physical, psychological and sexual violence Jessica Gardner Violence against Women (VAW) Data Analyst Dr. Henriette Jansen International Researcher Violence

More information