Vitaminsko-mineralni dodaci prehrani za svaku životnu dob. Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist

Transcription

1 L.HR.MKT Vitaminsko-mineralni dodaci prehrani za svaku životnu dob Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist KBC Zagreb, Odjel za kliničku prehranu Sponzorirano od Bayer d.o.o. Potrebe za vitaminima i mineralima različite su ovisno o životnoj dobi i specifičnim potrebama pojedinih populacijskih skupina. Stoga je odabir dodataka prehrani pogodnog za pojedinu dobnu skupinu definiran pojedinim ključnim nutrijentima i tvarima porijeklom iz hrane i bilja koji mogu imati dodatne koristi u pojedinim situacijama. Sastav vitaminsko-mineralnih dodataka prehrani definiran je zakonskom regulativom, a u Tablici 1. prikazane su vrijednosti preporučenog dnevnog unosa za odraslu populaciju. Pojedine formulacije namijenjene određenim dobnim i spolnim skupinama, obično su prilagođenog sastava koji je dodatno prilagođen potrebama te populacijske skupine. Također, Pravilnikom o tvarima koje se mogu dodavati hrani i dodacima prehrani definirane su maksimalne doze pojedinih vitamina, minerala, različitih nutrijenata i ljekovitog bilja koje se obično nalazi u dodacima prehrani. Tablica 1. Preporučeni unos vitamina i minerala (PU) (prema Uredbi EU br. 1169/2011) VITAMINI MINERALI Vitamin A 800 mcg Kalij 2000 mg Vitamin D 5 mcg Klorid 800 mg Vitamin E 12 mg Kalcij 800 mg Vitamin K 75 mcg Fosfor 700 mg Vitamin C 80 mg Magnezij 375 mg Tiamin 1,1 mg Željezo 14 mg Riboflavin 1,4 mg Cink 10 mg Niacin 16 mg Bakar 1 mg B6 1,4 mg Mangan 2 mg Folna kiselina 200 mcg Fluor 3,5 mg B12 2,5 mcg Selen 55 mcg Biotin 50 mcg Krom 40 mcg Pantotenska kiselina 6 mg Molibden 50 mcg Jod 150 mcg 1

2 Nutritivna potpora tijekom trudnoće i laktacije Jedno od najizazovnijih područja znanstvenih istraživanja jest ono o utjecaju prehrane tijekom trudnoće i laktacije na rizik od pojedinih bolesti koje se pojavljuju u dječjoj dobi, ali i u odrasloj. Čini se da podložnost bolestima srca, dijabetesu, hipertenziji i mnogim drugim bolestima može biti programirana neadekvatnom opskrbom nutrijentima tijekom gestacije i dojenaštva. Od začeća do rođenja djeteta, rast i razvoj ploda ovisi o nutrijentima koje majka unosi hranom. Tijekom trudnoće povećane su potrebe za određenim nutrijentima, pa se stoga smatraju ključnima za pravilan rast i razvoj djeteta te za zdravlje buduće majke. U te nutrijente ubrajaju se folna kiselina, vitamin B 12, vitamin C, vitamin D i vitamin A. Kad je riječ o mineralima, vrlo je važno paziti na dovoljan unos kalcija, cinka, magnezija i željeza. Tijekom prvog tromjesečja bitni nutrijenti su folna kiselina, vitamin B 12 i cink, a tijekom drugoga i trećeg tromjesečja željezo, kalcij i magnezij. Novije spoznaje otkrivaju nam da je za zdrav tijek trudnoće i pravilan razvoj djeteta važan i odgovarajući unos joda te omega-3 masnih kiselina, posebno dokozaheksaenske masne kiseline (DHK). Iako postoje razlike u sastavu dodataka prehrani za trudnice, neke temeljne odrednice ti bi pripravci trebali zadovoljavati. Primjerice, poželjno je da udio vitamina A ne premašuje preporučenu dozu te da ključni nutrijenti poput folne kiseline, joda, cinka, vitamina D i vitamina B skupine budu zastupljeni u adekvatnim količinama. Međutim, nerijetko je uz prenatalni dodatak prehrani potrebno uzimati dodatni kalcij i magnezij budući da je nemoguće proizvesti odgovarajući formulacijski pripravak (npr. tabletu) koji bi sadržavao navedene minerale u preporučenim dozama. Posebno povoljnu odliku pripravka za trudnice predstavlja sadržaj omega-3 masnih kiselina u formulaciji, pri čemu je poželjno - da pripravak sadrži barem 200 mg DHK. Nadalje, količina i kemijski oblik folne kiseline također su bitni za kvalitetu dodatka prehrani namijenjenog trudnicama. Folna kiselina i 5-MTHF Potrebe za folatom u trudnoći višestruko rastu jer je prijeko potreban za rast i razvoj djeteta. Nedostatak folata u trudnoći povezuje se s abnormalnostima u razvoju djeteta i pojavom bolesnih stanja u majke, poput anemije i bolesti perifernih živaca. Kod djeteta mogu se javiti različite kongenitalne malformacije, poglavito je poznato da dolazi do neadekvatnog razvoja neuralne cijevi. Tako unos folne kiseline ili multivitaminskog pripravka s folnom kiselinom, a u novije vrijeme kombinacija s aktivnim oblikom 5- metiltetrahidrofolat (5-MTHF), u obliku dodatka prehrani u perikoncepcijskom razdoblju značajno smanjuje rizik od defekata neuralne cijevi (DNC), što pripada jednom od najvećih medicinskih otkrića 20. stoljeća. Štoviše, nove spoznaje upućuju na mnogo širu zaštitnu ulogu folne kiseline u vrijeme trudnoće i preporuke govore u prilog primjeni folne kiseline tijekom cijele trudnoće. Potrebe žena za folatom rastu tijekom trudnoće, a optimalan status folata trebao bi se postići prije začeća, odnosno, u prvom tromjesečju, kad se zatvara neuralna cijev. Stoga je preporuka započeti s primjenom folata 12 tjedna prije začeća. Dok se nizak status folata povezuje s defektima neuralne cijevi, isti mogu biti spriječeni povećanim unosom folata prije začeća. Budući da se tijekom posljednjih godina u formulacijama pripravaka učestalo pojavljuje kombinacija folne kiseline i 5-MTHF, u Journal of Perinatal Medicine objavljen je pregled znanstvenih radova koji 2

3 su istraživali različite oblike folata, a za cilj je imao utvrditi može li aktivni oblik 5-MTHF zamijeniti folnu kiselinu (engl. folic acid FA) u sprječavanju defekata neuralne cijevi. Folna kiselina ili njene soli koje nazivamo folatima unose se hranom i imaju zaštitni učinak, ali na razini populacije preporuke za povećani unos su neučinkovite. Uzrok tome je nepridržavanje preporuka ili promjenjiva bioraspoloživost folata. Folna kiselina (FA) je sintetski spoj koji se najčešće nalazi u dodacima prehrani. Taj oblik ne može ispoljiti svoju biološku funkciju prije nego se reducira do dihidrofolata (DHF) i tetrahidrofolata (THF), a sposobnost za redukciju FA razlikuje se između pojedinaca. Žene kod kojih je primijećen polimorfizam na genima povezanima s metabolizmom ili apsorpcijom folata značajno veću korist imaju od uzimanja 5-metiltetrahidrofolata (5-MTHF) nego od FA. 5-MTHF je dominantan fiziološki oblik koji ima nekoliko prednosti u odnosu na FA: ne prikriva deficit vitamina B 12, odmah je dostupan za transport do ciljnog tkiva i metabolizam, ne stvara nemetaboliziranu FA u krvi te se apsorbira i izlučuje jednako dobro kao FA. Autori zaključuju kako je uzimanje 5-MTHF u obliku dodataka prehrani bolja zamjena za FA, posebice u zemljama koje ne provode program obogaćivanja hrane. 5-MTHF u obliku dodataka prehrani učinkovito djeluje na uvećanje biomarkere folata u mladih žena prije začeća i u ranom stadiju trudnoće (4-12 tjedana), u cilju sprječavanja DNC (Obeid, 2016). Omega-3 masne kiseline Zahvaljujući brojnim studijama koje su ukazale na korist unosa omega-3 masnih kiselina, osobito DHA, vjeruje se da unos pripravaka koje osiguravaju te tvari tijekom trudnoće i dojenja može povoljno utjecati na razvoj općenito, a posebice na kognitivni razvoj djeteta. Tako su krajem prošlog i početkom ovog stoljeća studije dokazale postojanje pozitivne korelacije između višeg unosa DHA (prenatalno u majke i/ili postnatalno u djeteta) i bolje kognitivne izvedbe, odnosno veće sposobnosti rješavanja problema i sposobnosti koncentracije. I studije novijeg datuma su na sličnom tragu (Emmett, 2013). Imajući u vidu važnost unosa omega-3 masnih kiselina, nadležne institucije u SAD-u i Europi trudnicama i dojiljama preporučuju dnevni unos od najmanje 250, a poželjno 300 mg omega-3 (DHA + EPA), a pritom udio DHA treba iznositi 200 mg kako bi se postigao blagotvorni učinak odnosno doprinijelo normalnom razvoju dvaju ključnih organa: mozga i oka, u fetusa i u dojene dojenčadi (Helland, 2003, EFSA Panel 2010). Budući da se u trudnoći i tijekom dojenja često prehranom ne unosi dovoljno omega-3 masnih kiselina iz njihovog najboljeg izvora -plave ribe, najčešće zbog straha od potencijalnog unosa toksične žive, dodaci prehrani postaju praktičan i koncentrirani izvor ovih važnih masnoća. Vitamin D Nedostatak vitamina D prepoznat je kao javnozdravstveni problem u mnogim zemljama, a trudnice i dojilje svrstavaju se u rizične skupine. Učestalost nedostatka vitamina D u populaciji trudnica i dojilja kreće se od 20 and 40%. Poznato je da je nadomjesna primjena vitamina D učinkovita terapija nedostatka, međutim još uvijek se rađa novorođenčad s hipovitaminozom vitamina D. Brojne su studije provedene tijekom posljednja dva desetljeća ukazale na potencijalnu vezu adekvatnih 3

4 serumskih vrijednosti 25(OH)vitamina D tijekom trudnoće na skeletne i izvanskeletne učinke (primjerice autoimune bolesti, dijabetes, maligne bolesti putem fetalnog programiranja). Stoga je uputno razmotriti i prevenirati potencijalni nedostatak vitamina D u trudnica i dojilja kako bi se prevenirao utjecaj nedostatka na fetus (Urrutia-Pereira, 2015). Prema Smjernicama uvaženog Institute of Medicine, objavljenim godine, preporučena dnevna doza vitamina D za trudnice i dojilje iznosi 600 IJ (IOM, 2011). Magnezij Potrebe za magnezijem tijekom trudnoće su blago povišene, a taj mineral ima povoljan utjecaj jer djeluje umjereno laksativno, sprječava prijevremene kontrakcije maternice, pomaže kod grčeva u nogama i može biti od koristi kod migrena. Nedostatak magnezija u prehrani povezuje se s povećanom učestalošću konstipacije, a njegov laksativni učinak postiže se iz razloga što opušta stjenku crijeva i pomaže zadržavanju vode u debelom crijevu. Bitno djelovanje magnezija u trudnoći temelji se na njegovoj sposobnosti neutralizacije negativnog naboja s vanjske strane stanične membrane. Naime, magnezij je dvovalentni, pozitivno nabijeni ion koji neutralizira negativni naboj s vanjske strane stanične membrane što za posljedicu ima porast razlike potencijala i porast praga podražljivosti mišićnog vlakna, što znači manju ekscitabilnost. To se na razini organa očituje manjim rizikom od prijevremenih kontrakcija uterusa te manjom učestalošću grčeva mišića, posebice grčeva u mišićima nogu koji su učestali u kasnim razdobljima trudnoće. Kod žena u reproduktivnoj dobi potrebe za magnezijem iznose približno 310 mg, dok se tijekom trudnoće povisuju na mg, a tijekom laktacije iznose 320 mg. Vitaminsko-mineralni dodaci prehrani za djecu Prvi postulat pravilne prehrane djece je osigurati potrebne nutrijente putem raznolike i uravnotežene prehrane. Najnovija istraživanja pokazuju kako je unos brojnih mikronutrijenata u djece u Europi suboptimalan. Dodaci prehrani, izuzev vitamina D, još uvijek se ne primjenjuju rutinski u preventivnoj pedijatrijskoj skrbi. Istodobno, sve je veća dostupnost i spektar raznih pripravaka koji su namijenjeni djeci. Većinu pripravaka čine vitaminsko-mineralni dodaci prehrani, ali i pojedinačne aktivne komponente porijeklom iz hrane i ljekovitog bilja. Za najraniju dob primjenjuju se ljekoviti oblici u kapima te sirupi. Od treće godine primjenjuju se tablete i tvrdi komprimati za žvakanje, a sve su popularniji i gumeni i žele bomboni za žvakanje. Stajalište svih krovnih organizacija koje se bave prehranom djece jest da se unos svih hranjivih tvari treba osigurati kvalitetnom i raznovrsnom prehranom, a kod eventualnih manjih propusta u prehrani korisno je osigurati dobar multivitaminski pripravak (Marra, 2009). Dodaci prehrani mogu koristiti u i razdobljima povećane učestalosti infekcija, prehlada i gripe. Pri tome su dobar okus, prirodne arome i bojila bitni kriteriji za prihvaćanje i odabir multivitaminsko-mineralnog pripravka za dijete. Doze u dodacima prehrani preporučene odraslima vrijede i za djecu koja teže više od 45 kg. Kod djece od kg primjenjuje se 2/3 doze za odrasle, a kod djece ispod 32 kg i starije od 6 god primjenjuje se ½ doze za odrasle. Za djecu mlađu od 6 godina doza se računa upotrebom internacionalnih formula ili korištenjem tablica DRI za vitamine i minerale. Shema doziranja za djecu prikazana je u tablici 2. 4

5 5

6 Tablica 2. Shema doziranja za djecu Dob/tjelesna masa djeteta Shema doziranja 45 kg Preporučene doze za odrasle kg 2/3 doze za odrasle 32 kg i starija od 6 god ½ doze za odrasle 6 godina Korištenje internacionalnih formula ili DRI tablica Treba imati na umu da su pripravci na hrvatskom tržištu deklarirani sukladno Zakonu o informiranju potrošača o hrani, odnosno Uredbi EU 1069/2011 kojima su propisani dnevni preporučeni unosi (PU) za sve vitamine i minerale za odrasle osobe. Stoga se na deklaracijama dječjih vitaminsko-mineralnih pripravaka nalaze tablice s PU vrijednostima za odrasle, ali su preporučene doze prilagođene djeci. Američke Dietary reference intake (DRI) vrijednosti imaju razrađene i dnevne potrebe za vitaminima i mineralnim tvarima ovisno o dobi i spolu. Također, objavljeno je mišljenje panela Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za dijetetske proizvode, prehranu i alergije o preporučenim vrijednostima i unosima nutrijenata za dojenčad i malu djecu (EFSA Panel, 2013). Djeca koja mogu imati koristi od dodatnog vitaminsko mineralnog pripravka jesu mali izbirljivci koji ne prihvaćaju raznoliku prehranu, zatim djeca s kroničnim bolestima te djeca vegetarijanci. Ipak, prije davanja bilo kakvih dodataka prehrani maloj djeci, uputno je konzultirati se s pedijatrom i nutricionistom. Različite vitamine nalazimo u različitim prehrambenim izvorima, a najbogatiji izvor vitamina su povrće, voće i cjelovite žitarice. Također, za djecu je važan izvor vitamina mlijeko, odnosno mliječni pripravci priređeni ciljano za određenu dob djeteta. Od prve godine, na raspolaganju su tzv. junior mliječni pripravci koji imaju prilagođen vitaminsko-mineralni sastav koji u ml dnevno osigurava i do 100 % dnevnih potreba određenih vitamina i minerala. Također, žitarice za djecu često su obogaćene vitaminima i mineralima te stoga predstavljaju jedan od značajnih izvora vitamina i minerala. Danas se često i voćni sokovi namijenjeni djeci dodatno obogaćuju vitaminima, a vitamine i kalcij često dobivaju i iz dječjih mliječnih deserata. Stoga je prilikom odabira dodatnog vitaminskomineralnog pripravka važno obratiti pažnju na osobitosti prehrane pojedinog djeteta i zastupljenost spomenutih obogaćenih proizvoda. Dodaci prehrani za populaciju zrele dobi Sve je više znanstvenih istraživanja koja ukazuju na korist uzimanja multivitamina tijekom zrele dobi. Štoviše, prijedlog redizajnirane piramide pravilne prehrane uključuje i dnevni multivitaminskomineralni nadomjestak kao korisnu prevenciju potencijalnih prehrambenih propusta. Multivitamini se preporučuju osobama kojima je potreban dodatni unos pojedinih nutrijenata, onima koji ne mogu unijeti dovoljno hrane da osiguraju potrebne vitamine te onima koji ne mogu dobiti punu korist od nutrijenata koji se nalaze u hrani koju jedu. Dobar dodatak prehrani koji sadrži sve potrebne nutrijente u adekvatnim dozama korisna je pomoć kod prevencije nedostataka i optimiranja prehrane. Smanjena učestalost infekcija i poboljšanje kognitivne funkcije dokazano je studijama provedenim na osobama koje su redovito uzimale multivitaminsko-mineralne pripravke. Nadalje, u osoba koje su redovito koristile multivitaminske pripravke pronađene su i dulje telomere što bi moglo ukazivati i na dulji životni vijek tih osoba (Xu, 2009). Formulacije koje su usmjerene na poboljšano stvaranje energije uz sve vitamine i minerale sadrže i koenzim Q10, jedan je od osnovnih tjelesnih koenzima. Brojne su potencijalne mogućnosti kliničke 6

7 primjene ovoga koenzima, a kao bitne indikacije, osim jednostavnog povećanja razine energije, navode se kardiovaskularne bolesti, idiopatska neplodnost u muškaraca, sportske izvedbe, neurodegenerativne bolesti (npr. Alzheimerova i Parkinsonova bolest), te anti ageing učinak. Nove spoznaje o djelovanju multivitamina Mozak je daleko metabolički najaktivniji organ u našem tijelu. Iako mozak čini samo 2 % naše tjelesne mase, troši više od 20 % ukupne energije. S porastom moždane aktivnosti rastu i ukupne energetske potrebe, a povećava se i lokalna opskrba krvlju. Adekvatan metabolizam odnosno potrošnja energije i moždana vazodilatacija ovise o adekvatnom statusu mikronutrijenata. Novo istraživanje pokušalo je ispitati može li unos vitamina i minerala u obliku dodatka prehrani ubrzati metabolizam i poboljšati cirkulaciju u mozgu tijekom provođenja kognitivnih zadataka raznih stupnjeva težine (npr. zadaci poput matematičkog oduzimanja brojeva i memorijski zadaci). U istraživanju je sudjelovalo 97 zdravih žena koje su podijeljene u tri skupine. Jedna je skupina dobivala placebo dok su druge dvije skupine dobivale multivitaminsko mineralni dodatak prehrani. Jedna je skupina dobivala dodatak prehrani koji je sadržavao 100 % preporučenog unosa vitamina i minerala uz dodatak koenzima Q10, a druga je skupina dobivala pripravak koji je sadržavao 300 % preporučenog unosa vitamina i minerala. Potrošnja energije mjerena je indirektnom kalorimetrijom, a cirkulacija krvi u mozgu mjerena je neinvazivnom metodom infracrvene spektroskopije (NIRS). Rezultati su pokazali kako pojedinačni unos vitamina i minerala u obje doze (100 % i 300 % preporučenog unosa) ima sposobnost mijenjati metaboličke parametre - može povećati oksidaciju (razgradnju) masti, ukupnu energetsku potrošnju i povećati cirkulaciju u mozgu tijekom izvođenja kognitivnih zadataka nakon unosa pojedinačne doze u usporedbi s placebom. U slučaju dodatka prehrani koji sadrži i koenzim Q10 zabilježena je bolja cirkulacija u mozgu kao odgovor na moždani stimulans u usporedbi s dodatkom bez koenzima Q10, a pojačana cirkulacija znači i viši priljev hranjivih tvari aktivnom tkivu u mozgu. Također, nakon 8 tjedana unosa oba dodatka prehrani, ukupna energetska potrošnja je bila povećana. Valja naglasiti kako su ispitanici prije istraživanja bili prosječnog nutritivnog statusa. Drugim riječima, ovo istraživanje pokazuje kako među općom populacijom vlada nedostatak vitamina i minerala kojeg uslijed neadekvatne prehrane može nadoknaditi unos multivitaminsko mineralnih dodataka i time poboljšati metabolizam kao i rad mozga (Kennedy, 2016). Dodaci prehrani za osobe starije dobi Opskrba vitaminima i mineralnim tvarima od izuzetnog je značenja za održavanje osnovnih biokemijskih procesa u organizmu. U starijih osoba ti procesi već podliježu promjenama dijelom zbog samog procesa starenja, a dijelom zbog učestalosti komorbiditeta. Dva su raazloga koji govore u prilog da bi opskrbu vitaminima i mineralnim tvarima trebalo održavati na optimalnoj razini u starijoj dobi: i) starije osobe lošije resorbiraju pojedine vitamine zbog smanjene funkcije samog probavnog sustava i drugih organskih sustava; ii) češća potrošnja pojedinih lijekova također može utjecati bilo na smanjenje resorpcije bilo na povećanje izlučivanja vitamina. Čini se da bi stoga starije osobe imale povećanu potrebu za tiaminom (vitamin B 1), piridoksinom (vitamin B 6), vitaminom B 12 i folnom kiselinom, a poznata je njihova uloga u prevenciji demencije i sniženju razine homocisteina, a smatra se da na taj način smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti. Naime, vitamini B 6, B 12 i folat djeluju kao 7

8 kofaktori u metilaciji homocisteina. Brojne studije pokazuju da su povišene vrijednosti homocisteina povezane s povišenim rizikom kognitivnog oštećenja i nastankakardiovaskularnih bolesti. Vitamin A ključan je za dobar vid i potencijalno važan za prevenciju očnih bolesti glaukoma i katarakte koje se javljaju u starijoj dobi. Mnoga eksperimentalna istraživanja koja su proučavala etiologiju degeneracije žute pjege i katarakte u starijoj dobi razmatrala su ulogu antioksidansa porijeklom iz hrane (vitamin C, E i karotenoidi). Epidemiološkim studijama dokazan je utjecaj antioksidansa na odgodu pojave poremećaja vida koji su karakteristični za stariju dob. Prirodni antioksidansi vitamini A, C i E te brojne fitokemikalije suzbijaju djelovanje slobodnih radikala. U tom procesu sudjeluju i endogeni antioksidativni sustavi poput superoksid dismutaze, katalaze i glutation peroksidaze te je stoga bitan i unos mineralnih tvari bakra, selena i cinka koji ulaze u sastav tih molekula. Piramida pravilne prehrane za starije osobe koju su kreirali stručnjaci sa Sveučilišta Tufts ima na svom vrhu zastavicu koja poručuje da je uputno uključiti u prehranu dodatne količine kalcija, vitamina D i vitamina B 12. Veliki značaj pridaje se i povišenom unosu antioksidansa, odnosno vitamina A, C i E te karotenoidnih pigmenata i polifenola. Formulacije za osobe starije dobi mogu biti obogaćene i fitokemikalijama te ljekovitim biljem poput ginsenga kako bi bile posebno prilagođene potrebama osoba u zlatnoj dobi. Kritična je često i opskrba vitaminom D jer osobe zrele i starije dobi imaju obično manje prilika i sposobnosti da aktiviraju D vitamin izlaganjem tijela UV-zrakama. Nedostatak vitamina D česta je pojava u starijih osoba koje žive u specijaliziranim zajednicama, te gotovo opća pojava među institucionaliziranim starijim osobama. Slično kao i funkcije ostalih organskih sustava, tako i apsorpcija kalcija starenjem slabi, a taj patološki čimbenik prepoznat je kao uzrok senilne osteoporoze kod starijih osoba. Ova abnormalnost vodi prema sekundarnom hiperparatireoidizmu kojega karakterizira visoka razina paratiroidnog hormona (PTH) te povećana resorpcija kosti i gubitak koštane mase. Vjeruje se da povećanje razine PTH usljed narušene intestinalne apsorpcije kalcija kod starijih osoba može biti djelomično rezultat nekog od oblika deficita vitamina D: primarnog deficita vitamina D, deficita 1,25(OH) 2D 3 usljed smanjene bubrežne produkcije istoga te rezistencije na 1,25(OH) 2D 3 koja može biti posljedica smanjenja intestinalnih receptora vitamina D tijekom starenja. Osim utjecaja na koštanu masu, primjena vitamina D može imati povoljno djelovanje i na mišićnu funkciju i na prevenciju padova. Kod starijih osoba padovi su česta pojava, njihov broj povećava se s godinama, a može voditi ka značajnom pobolu i smrtnosti. Prema meta-analizi objavljenoj u časopisu JAMA, primjena vitamina D može smanjiti rizik od padova kod starijih osoba za više od 20% (Kalyani 2010). Nadalje, prema novom istraživanju američkih znanstvenika objavljenom u časopisu JAMA Neurology, niska razina vitamina D kod starijih osoba dovedena je u vezu s bržim kognitivnim propadanjem, pogotovo u predjelu mozga odgovornim za pamćenje, čije je slabljenje funkcije povezano s Alzheimerovom bolesti i demencijom. Rezultati su pokazali da je smanjenje kognitivne funkcije kod ispitanika s deficitom vitamina D bilo 2-3 puta brže nego kod ispitanika s adekvatnim statusom ovog vitamina. Drugim riječima, kognitivna funkcija pojedinaca s deficitom vitamina D u samo dvije godine se smanjila onoliko koliko se ispitanicima s normalnim statusom vitamina D smanjila tijekom razdoblja od pet godina. 8

9 Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi da bi uzimanje dodataka vitamina D moglo usporiti kognitivno propadanje kod starijih osoba, stručnjaci se slažu kako ovo i neka druga istraživanja govore u korist uzimanja dodataka vitamina D nakon 60-te godine života (Miller, 2015). Literatura: EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition, and Allergies (NDA); Scientific Opinion on Dietary Reference Values for fats, including saturated fatty acids, polyunsaturated fatty acids, monounsaturated fatty acids, trans fatty acids, and cholesterol. EFSA Journal 2010; 8(3):1461. EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition and Allergies (NDA). Scientific Opinion on nutrient requirements and dietary intakes of infants and young children in the European Union. EFSA Journal 2013;11(10):3408 Emmett R, Akkersdyk S, Yeatman H, Meyer BJ. Expanding awareness of docosahexaenoic acid during pregnancy. Nutrients ;5(4): Helland IB, Smith L, Saarem K, Saugstad OD. Drevon CA. Maternal supplementation with very-long-chain n-3 fatty acids during pregnancy and lactation augments children's IQ at 4 years of age. Pediatrics. 2003;111: Institute of Medicine (US) Committee to Review Dietary Reference Intakes for Vitamin D and Calcium; Ross AC, Taylor CL, Yaktine AL, Del Valle HB. Overview of vitamin D. Washington:National Academies Press; Kalyani RR, Stein B, Valiyil R, Manno R, Maynard JW, Crews DC.Vitamin D treatment for the prevention of falls in older adults: systematic review and meta-analysis. J Am Geriatr Soc Jul;58(7): Kennedy DO, Stevenson EJ, JacksonPA, Dunn S, WishartK, Bieri G, Barella L, Carne A, Dodd F, Robertson BC, Forster J, Haskell-Ramsay CF. Multivitamins and minerals modulate wholebody energy metabolism and cerebral blood-flow during cognitive task performance: a double-blind, randomised, placebo-controlled trial. Kennedy et al. Nutrition & Metabolism (2016) 13:11 Marilyn Urrutia-Pereira, Dirceu Soléb Rev.Vitamin D deficiency in pregnancy and its impact on the fetus, the newborn and in childhood. Paul Pediatr. 2015;33(1): Marra MV, Boyar AP. Position of the American Dietetic Association: nutrient supplementation. J Am Diet Assoc (12): Miller JW, Harvey DJ, Beckett LA. Vitamin D Status and Rates of Cognitive Decline in a Multiethnic Cohort of Older Adults JAMA Neurol. 2015;72(11): Obeid R, Holzgreve W, Pietrzik K) Is 5-methyltetrahydrofolate an alternative to folic acid for the prevention of neural tube defects? J Perinat Med (2013) 41(5), Xu Q, Parks CG, DeRoo LA, Cawthon RM, Sandler DP, Chen H. Multivitamin use and telomere length in women. Am J Clin Nutr Jun; 89(6):