ENTERALNA PREHRANA KOD KUĆE

Transcription

1 ENTERALNA PREHRANA KOD KUĆE (Home enteral nutrition HEN) Prim. doc.dr.sc. M. Lojpur, dr. med. spec.anesteziolog, KBC Split TELEMEDICINA 2018.

2 Indikacije HEN se primjenjuje u bolesnika koji svoje normalne prehrambene potrebe ne mogu zadovoljiti normalnim unosom hrane iako imaju funkcionalan probavni trakt a imaju uvjete za nutritivnu potporu izvan bolničkog okruženja Indikacije za HEN su iste kao i one za hospitalizirane bolesnike: 1. Smanjena sposobnost uzimanja hrane : Orofaringealni ili ezofagealni tumori Neurološke bolesti poput CV insulta, multiple skleroze, bolesti motornog neurona, ozljede, cerebralna paraliza, Problemi s gutanjem: Moždani udar, neurodegenerativna stanja, tumori glave i vrata

3 3. Poremećena apsorpcija hranjivih tvari Kirurške resekcije/ bypass -operacije (npr. gastrektomija, resekcija tankog crijeva,...) Maligne bolesti GIT-a (npr. karcinom gušterače) Upalne bolesti crijeva (npr. Crohnova bolest) Sindrom kratkog crijeva Gastrointestinalne fistule Radijacijski enteritis 4. Povećane/specijalne prehrambene potrebe Kronične plućne bolesti (npr. cistična fibroza) Kronično bubrežno zatajenje Anorexia neurosa HIV/AIDS Metaboličke i hematološke bolesti Ozljede ali uz neke dodatne uvjete :

4 1. Da će nutritivna podrška sačuvati/unaprijediti kvalitetu života 2. Da bolesnik može primiti i tolerirati nutritivnu potporu 3. Dasuseibolesnikiskrbniciustanjunositispromjenamau načinu života koje nameće uvođenje HEN 4. Da su bolesnik i/ili skrbnik sposobni za izvođenje postupaka nutritivne potpore na razini prihvatljivih standarda. Osim toga, rodbina, prijatelji ili osposobljeni zdravstveni radnici trebaju biti na raspolaganju za primjenu nutritivne potpore u onim situacijama kada je bolesnik ne može sam primjeniti 5. Da je bolesnikov dom prikladan za primjenu nutritivne podrške da je čist, da ima vodu, struju, hladnjak, pristup telefonu,.. da ima prostor za pohranu i primjenu pripravaka koji se daju pri nutritivnoj podršci prehrani

5 Postupak za uvođenje nutritivne potpore Na početku uvođenja nutritivne potpore bolesnika treba pregledati zdravstveni djelatnik koji je za to obučen Pregled bi trebao obuhvatiti: 1. Povijest bolesti 2. Klinički pregled 3. Procjenu nutritivnog statusa 4. Socijalne čimbenike 5. Aktivnost i životni stil bolesnika 6. Procjenu disfagije 7. Otkrivanje drugih problema koji mogu indicirati ali i ometati nutritinu potporu

6 1. Povijest bolesti bi trebala dati podatke o osnovnoj bolesti, popratnim medicinskim i kirurškim problemima koji mogu utjecati na nutritivnu podršku 2. Klinički pregled bi trebao utvrditi postojanje gubitaka potkožnog tkiva i mišićne mase, te prisustvo edema, ascitesa ili dekubitalnih rana(procjena integriteta kože) ti podaci omogućuju procjenu metaboličkih potreba/ potreba za rast (u djece), potreba za tekućinom, Procjena nutritivnog statusa bazira se na : a. Antropometrijskim mjerenjima b. Funkcionalnim testovima c. Upitnicima za procjenu nutritivnog statusa d. Biokemijskim pokazateljima nutritivnog statusa

7 a. Antropometrijska mjerenja Antropometrijski pokazatelji koji se najčešće rabe u kliničkoj praksi jesu 1. tjelesna visina, 2. tjelesna masa, 3. indekstjelesnemase(itm,engl.bmi), 4. debljina kožnog nabora(pokazatelj% masnog tkiva), 5. obujam nadlaktice nedominantne ruke(pokazatelj mišićne mase),...

8 Tjelesna masa Pri mjerenju je dobro dobiti podatke o uobičajnoj tjelesnoj masi i o gubitcima tjelesne mase Nenamjerne promjene tjelesne mase tijekom određenog razdoblja relativno su dobar pokazatelj nutritivnog statusa. Gubitakod5%upućujenablagi,avećiod10%možeupućivati na ozbiljan nutritivni(ili zdravstveni) poremećaj. Treba naglasiti da svaka nenamjerna promjena tjelesne mase u načelu mora biti verificirana i obrađena te joj treba biti pronađen uzrok!

9 Indeks tjelesne mase omogućava usporedbu spolova i odgovarajućih dobnih kategorija bolesnika. Bolesnici s BMI-om između 18 i 20 pripadaju kategoriji potencijalno pothranjenih, dok su oni s BMI-om ispod 18 evidentno pothranjeni i trebaju adekvatnu nutritivnu potporu s obzirom na dokazan povećan pobol i smrtnost u takvih bolesnika BMI Klasifikacija <20 Pothranjenost Idealna težina Prekomjerna tjelesna masa >30 Pretilost

10 Debljina kožnog nabora(pokazatelj% masnog tkiva) Starost MUŠKARCI Prosječna vrijednost (mm) Starost ŽENE Prosječna vrijednost (mm) , , , , , , , ,33

11 Obujam nadlaktice nedominantne ruke (pokazatelj mišićne mase) UZRAST Adolescenti god Adolescenti god OZBILJNA POTHRANJENOST UMJERENA POTHRANJENOST UREDNO NUTRITIVNO STANJE < 160 mm mm 185 mm < 185 mm mm 220 mm Odrasli < 190 mm mm 220 mm

12 b. Funkcionalni testovi : Dinamometrija šake to je metoda za mjerenje mišićne snage, odnosno statične jakosti mišića šake. Statična jakost mišića maksimalna je sila koja se može razviti maksimalnom voljnom izometričkom kontrakcijom mišića, a izmjerene vrijednosti izražavaju se u njutnima(n). Rezultati mjerenja u izravnoj su korelaciji s nutritivnim statusom i mogu upućivati na rane promjene mišićne funkcije uzrokovane malnutricijom

13 Referentne vrijednosti dinamometrije: Starost (god) Izvrsno Vrlo dobro ŽENE (kg) Dobro Dovoljno Loše Izvrsno Vrlo dobro MUŠKARCI (kg) Dobro Dovoljno Loše ,6 59,9-67,1 52,6-59,4 47,6-52,2 47,2 107,5 97,5-107,0 89,8-97,1 78,5-89,4 78, ,5 62,6-69,4 57,6-62,1 51,7-57,2 51,3 114,8 103,4-114,3 94,8-103,0 83,5-94,3 83, ,7 62,6-70,3 57,6-62,1 50,8-57,2 50,3 114,8 103,4-114,3 94,8-103,0 83,5-94,3 83, ,5 60,8-68,0 53,5-60,3 48,5-53,0 48,1 107,5 96,6-107,0 87,5-96,2 79,8-87,1 79, ,8 53,5-60,3 48,5-53,0 42,6-48,1 44,5 100,7 91,6-100,2 83,5-91,2 75,7-83,0 75, ,5 47,6-53,0 42,6-47,2 40,8-44,5 40,4 99,8 90,7-99,3 83,5-90,3 72,6-83,0 72,1

14 Procjeni respiracijske funkcije respiracijska funkcija je koristan funkcionalni test i s nutritivnog stajališta. Oslabljena respiracijska funkcija, prije svega smanjenje vrijednosti maksimalnog protoka zraka pri izdisaju (PEFR od engl. "peak expiratory flow rate", stupanj maksimalnog protoka zraka tijekom izdisaja) i forsiranog ekspiracijskog obujma u prvoj sekundi (FEV1), mogu biti posljedica smanjene mišićne snage respiracijske muskulature zbog opće pothranjenosti.

15

16 c. Upitnici za procjenu nutritivnog statusa : Ovim upitnicima je svrha jednostavno i brzo otkriti pothranjenosti. Sadrže četiri osnovna pitanja koja se odnose se na gubitak tjelesne mase u posljednja 3 mjeseca, unos hrane, indeks tjelesne mase i stupanj bolesti Danas se uglavnom koriste obrasci poput subjektivne općenite procjene (Subjective Global Assessment SGA), male procjene nutritivnog statusa za starije osobe (Mini Nutritional Assessment MNA) ili univerzalnog obrasca za procjenu malnutricije (Malnutrition Universal Screening Tool MUST)

17 Mala procjena nutritivnog statusa (Mini Nutritional Assessment MNA) MNA skor Nutritivni status < 17 Pothranjen 17-23,5 Rizik za pothranjenost > 24 Dobro uhranjen A. Da li je bolesnik smanjio unos hrane tijekom zadnja 3 mjeseca zbog gubitka apetita, probavnih smetnji, problema sa žvakanjem ili gutanjem hrane? 0=ZNATNO 1=UMJERENO 2=NIJE SMANJIO B. Da li je bolesniksmanjio tjelesnu težinu (TT) tijekom zadnja 3 mjeseca? 0=GUBITAK >3kg 1=NE ZNA 2=gubitak 1-3 kg 3=NEA GUBITKA TT C. Pokretljivost 0=VEZAN ZA KREVET/STOLICU 1=MOŽE USTATI IZ KREVETA/STOLICE, ALI NE IZLAZI IZ KUĆE 2=IZLAZI IZ KUĆE D. Da li je bolesnik pretrpio psihološki stres ili akutnu bolest u zadnja 3 mjeseca? 0=DA 2=NE E. Živčanopsihološki problemi bolesnika 0=TEŠKA DEMENCIJE/DEPRESIJA 1=UMJERENA DEMENCIJA 2=NEMA PROBLEMA F. Index tjelesne mase -BMI (kg/m 2 ) 0=BMI<19 1=BMI =BMI =BMI 23 G. Da li bolesnik živi sam (nije u bolnici ili u staračkom domu)? 1=DA 0=NE H. Da li bolesnik uzima više od 3 propisana lijeka na dan? 0=DA 1=NE I. Da li bolesnik ima dekubitus ili kožni vrijed (ulkus)? 0=DA 1=NE J. Koliko obroka bolesnik uzima dnevno? 0=1 OBROK 1=2 OBROKA 2=3 OBROKA K. Količina unosa bjelančevina: najmanje 1 obrok mliječnih proizvoda (mlijeko, sir, jogurt,...) na dan 2 ili više obroka mahunarki ili jaja na tjedan meso, riba ili perad svaki dan 0,0= 0 ili 1 DA 0,5=2 DA 1,0=3 DA L. Konzumacija 2 ili više obroka voća ili povrća na dan 0=NE 1=DA M. Koliko tekućine (voda, sok, kava, čaj, mlijeko,...) bolesnik konzumira dnevno? 0,0=MANJE OD 3 ČAŠE 0,5=3-5 ČAŠA 1,0=VIŠE OD 5 ČAŠA N. Način hranjenja 0=NE MOŽE SE HRANITI SAMOSTALNO 1=HRANI SE SAMOSTALNO UZ POTEŠKOĆE 2=HRANI SE SAMOSTALNO O. Bolesnikovo mišljenje o vlastitom prehrambenom statusu 0=POTHRANJEN JE 1=NIJE SIGURAN U SVOJ PREHRAMBENI STATUS 2=BEZ PREHRAMBENIH PROBLEMA P. Usporedbom sa osobama svoje dobi, bolesnik zaključuje o svom zdravstvenom stanju 0,0=NIJE DOBRO 0,5=NE ZNA 1,0=JEDNAKO JE 2,0=BOLJE JE Q. Opseg nadlaktice (cm) 0,0=<21 0,5= ,0= 22 R. Opseg lista (cm) 0=<31 1= 31

18 d. Biokemijski pokazatelji nutritivnog statusa : Temelje se na laboratorijskim analizama za određivanje razine pojedinih nutrijenata, enzima i/ili metabolita najčešće na uzorku krvi Iako se poznatim biokemijskim pretragama može odrediti niz parametara povezanih s prehranom, ne postoji biokemijski indikator koji savršeno odražava nutritivni unos (neki su biomarkeri pod utjecajem čimbenika izvan sfere prehrane, za neke hranjive tvari ne postoje biomarkeri) Najcitiraniji biokemijski parametar koji se spominje kao indikator malnutricije jest konstitutivni jetreni protein albumin. Bolesnici s hipoalbuminemijom izloženi su većoj smrtnosti, duljem boravku u bolnici i imaju više izgleda da ih nakon otpuštanja ponovno prime u bolnicu. Također, hipoalbuminemija pogoršava prognozu bolesnika s malnutricijom. Vrijednosti serumskog prealbumina i transferina bolji su pokazatelji nutritivnog statusa od razine albumina budući da je njihov rasprostranjenost u organizmu manja, a poluživot značajno kraći; zaalbuminiznosi20dana,zatransferiniznosi8do10dana,azaprealbumin 2dana

19 Karakteristike plazma-proteina, prehrambenih markera Protein Molekularna težina Poluživot Vrijednosti Albumin 65, days g/dl (33-48 g/l) Transferin 76, days g/dl(1,6 3,6 g/l) Prealbumin 54,980 2 days 16.0 to 35.0 mg/dl(160 to 350 mg /L) Adapted with permission from Spiekerman AM. Nutritional assessment (protein nutriture). Anal Chem 1995;67:429R. Prealbumin i stratifikacija rizika od pothranjenosti Koncentracija prealbumina Razina rizika <5.0 mg/dl (<50 mg/l) Loša prognoza mg/dl( mg/l) Značajan rizik; indicirana agresivna NP mg/dl( mg/l) Povišen rizik,nadzor 2 x tjedno mg/dl( mg/l) Normalna vrijednost Adapted with permission from Bernstein L, Bachman TE, Meguid M, Ament M, Baumgartner T, Kinosian B, et al. Measurement of visceral protein status in assessing protein and energy malnutrition: standard of care. Prealbumin in Nutritional Care Consensus Group. Nutrition 1995;11:170.

20 4. Socijalni čimbenici kućno okruženje bolesnika i spremnost/sposobnost njega i njegove rodbine/skrbnika dasenosesnovimobvezama Psihosocijalni čimbenici (socijaliziranost, obiteljska dinamika, etnički, kulturni ili religijski čimbenici, zlouporaba alkohola ili narkotika, psihijatrijske bolesti) Socijalno-ekonomski čimbenici (financijska situacija, izvor prihoda, ) Želje bolesnika i direktive glede intenziteta i invazivnosti mjera nutritivne potpore Situacija u kući/domu Školovanost i sposobnosti učenja

21 5. Aktivnost i životni stil bolesnika Trenutnostanje Kako će nove obveze djelovati na način života i navike bolesnika 6. Procjena disfagije Bolesnici sa znacima disfagije trebaju pregled spec. ORL kako bi se procjenila njihova sposobnost gutanja, nerijetko i pregled neurolog Bez obzira radi li se o akutnoj ili kroničnoj neurološkoj bolesti, prije nutritivne podrške potrebno je procjeniti bolesnikovu sposobnost gutanja i žvakanja, kao i funkciju kranijalnih živaca koji kordiniraju hranjenje preko usta 7. Otkrivanje drugih problema koji mogu indicirati ali i ometati nutritinu potporu

22 PROBLEM Odbojnost prema hrani OPIS PROBLEMA Hrana se proba u ustima i nakon toga slijedi gutanje. Ako bolesnik ima odbojnost prema hrani ili promjenjen osjet okusa može odbiti hranu to je važno prepoznati osobito onda kada je verbalna komunikacije s bolesnikom nemoguća Stanje zubala Za sposobnost gutanja izuzetno je važna i stanje zubala (npr. priljegenje zubne proteze može se promijeniti s godinama ili kao posljedica malnutricija) Demencija Vraćanje hrane u jednjak Afazija, depresija Zatvor Primjena lijekova Progresivna demencija mijenja uzimanje hrane i tekućine zbog smanjenja kognitivnih sposobnosti, agnozije, apraxije, ataksije, promijenjenih osjećaja gladi i žeđi i problema sa vidom Gastrointestinalni refluks je česta pojava u ovih bolesnika. Zajedno sa slabim iskašljavanjem može voditi ka aspiraciji sadržaja u dišne puteve i pneumoniji Depresivnog bolesnika i onog koji ne može komunicirati sa okolinom zbog prirode svoje bolesti teško je motivirati da jede. Ponekad je teško razlućiti da li je odbijanje tekućine i hrane posljedica motornih problema ili negativistički stav bolesnika prema tome! Motilitet crijeva je često usporen i zajedno sa slabijim uzimanjem tekućine i prehrambenih vlakana često dovodi do zatvora. S tim i apetit postaje slabiji. Pametna uporaba laksativa od velike je važnosti Psihofarmaci, antikolinergici i analgetici mogu poremetiti sposbnost gutanja i čak biti uzrokom disfagiji!

23 Putovi primjene HEN Odabir najboljeg puta primjene HEN ovisi o očekivanoj duljini trajanja potpore, učinkovitosti i sigurnosti primjene, stanju svijesti i kliničkom statusu bolesnika Mogući putovi primjene pripravaka su: Oralni Nazogastrični, nazoduodenalni, nazojejunealni Preko gastrostome ili jejunostome Kombinacija oralne prehrane i prehrane preko sonde Prednost se daje načinima primjene koji jamče dugotrajnost

24 Put hranjenja treba uspostaviti liječnik koji je kompetentan u uspostavi, zamjeni i uklanjanju sredstva za primjenu EN Uvažavanje standarda i pridržavanje protokola uvjet je dobrog održavanje sredstava za primjenu EN!

25 Sonde i stome Sonde za hranjenje se postavljaju: nazogastrično(ngs), nazoduodenalno ili nazojejunealno * Izuzetno se sonda može postaviti i oralno, obično kod komatoznih bolesnika s frakturom bazelubanjeilisumnjomnanju! Enteralna se prehrana može provoditi i putem kirurški ili endoskopski postavljene gastrostome ili jejunostome. * Pri ovome je učestalost komplikacija nešto veća, uglavnom zbog kirurške intervencije (infekcija trbušne stijenke, pneumoperitoneum, disklokacija sonde, fistuliranje).

26 Odabir mjesta hranjenja putem sonde najviše ovisi o predviđenom vremenu trajanja EN i eventualnom riziku od aspiracije

27 Hranjenje preko želuca Ima više prednosti : Kapacitet hranjenja je veći Takvo hranjenje ima tzv. dilucijski učinak hrana se razrjeđuje sa želućanim sokom te je osmolarnost pripravka manja pa je i učestalost diareje manja Manji je rizik od razvoja stresnog ulkusa, jer hrana djeluje puferski na želudačni sekret Rastezanje želuca izazvano hranjenjem stimulira oslobađanje trofičkih hormona, oni stimuliraju crijevnu sluznicu na rast, pa se tako bolje štiti crijevna barijera

28 Najvažniji nedostatak gastričnog hranjenja je rizik od regurgitacije i aspiracije sadržaja u dišne putove učestalost ove komplikacije je najveća kod starijih osoba, a najčešća u komatoznih i paraliziranih Bolesnici na gastričnom hranjenju, trebaju ležati u krevetu sa glavom podignutom najmanje 30, u odnosu na podlogu kako bi se mogućnost regurgitacije svela na najmanju moguću mjeru!

29 Hranjenje preko jejunuma Ima prednost u odnosu na gastrično hranjenje ponajviše zbog manjeg rizika od regurgitacije i aspiracije Osim toga omogućava hranjenje i nekih pacijenata koji se do sad, tradicionalno gladovali (ak. pankreatitis) Nedostaci leže u: teškoćama pri uvođenju sonde povećanom riziku od nastanka dijareje

30 Gastrostomija i jejunostomija Gastrostomija je fistula između želuca i prednjeg trbušnog zida a jejunostomija fistula između jejunuma i prednjeg trbušnog zida napravljena kirurškim zahvatom Upotrebljavaju se: za kronično enteralno hranjenje bolesnika sa stenozom jednjaka ili KOPB kodonihbolesnikakojisuuvišenavrataizvuklings

31 Najčešća tehnika uspostave perkutane endoskopske gastrostome (PEG) je tehnika potezanjem

32 PEG - tehnika potezanjem

33

34 Postupci nakon postavljanja PEG-a 6 sati ništa na usta: 2 sata deflacije želuca + 4 sata zatvorena sonda rana prehana nakon 6 sati jednako sigurna kao i početak prehrana preko PEG-anakon24sata! nakon 24 sata : popustiti za 0.5 cm vanjski stabilizator, oprati kožu ispod njega, te zarotirati sondu za 360 stupnjeva (nakon prvog dana to treba raditi svakodnevno, 1 x dnevno) postaviti novu gazu između kože i učvršćivaća gastrostome ( nakon 7. dana gaza više nije potrebna; bolesnik se smije kupati!) slijedećih dana ne dirati vanjski učvršćivać jer se kanal gastrostome mora formirati(ako sonda ispadne unutar prva 3 tjedna, može nastati peritonitis!) trajanje PEG je mjeseca, no varira individualno

35 Komplikacije uspostave gastrostome : Rane (<30 dana) Kasne (> 30 dana) 1. Perforacija crijeva 2. Krvarenje 3. Peritonitis 4. Aspiracija 1. Proljev 2. Infekcija mjesta uvođenja gastrostomijske sonde 3. Granulacije mjesta uvođenja 4. Peristomalno curenje 5. Blokiranje gastrostomijske sonde 6. Ispadanje ili izmještanje gastrostomske sonde

36 Odabir formula (preparata) Odabir pripravaka određuju klinički zahtjevi, tolerancija, sigurnost primjene (mogućnost kontaminacije), cijena, pristupačnost pripravaka Odabrani pripravci trebaju biti primjereni bolesnikovu stanju i metaboličkim potrebama Treba voditi računa i o potrebama za dodatnim unosom ali i o mogućim restrikcijama Prednost se daje komercijalnim pripravcima kada je god to moguće Odabir pripravaka treba raspraviti s bolesnikom odnosno rodbinom/skrbnicima Učestalost i brzina davanja trebaju biti prilagođeni bolesnikovoj toleranciji i kućnoj rutini

37 Načini primjene HEN Davanje hrane preko sonde može biti u bolusuili kontinuirano, preko gravitacijskog sustava ili putem pumpe Izbor metode ovisi o kliničkim potrebama, poželjnoj razini sigurnosti, potrebi točnosti doziranja i odnosu cijene i učinkovitosti primjene,... U obzir treba uzeti i bolesnikove želje, režim primjene (ciklički, kontinuirano ili intermitentno), razinu bolesnikove aktivnosti, cijenu, kompliciranost,

38 a. Kontinuirano hranjenje Početni je režim prehrane u teških bolesnika, u bolnicama: počinje se sa kontinuiranim davanjem manjih količina hrana, osobito ako koristimi jejunum, koji nema velik obujam tu se količinu može postepeno povećavati, ako nema neželjenih događanja Iskustvojeautoradajenajboljepočetisakoličinom od10ml/h prvih par sati pa zatim povećati brzinu davanja na 20 ml/h u prvom danu U naredna 3 dana daje se 40 ml/h 60 ml/h 80 ml/h, 24 sata dnevno, bez pauze.to znači da nakon 4 dana dajemo odraslom pacijentu u prosjeku oko 2000 ml hrane enteralnim putem. Uslijedeća2danakoličinudavanjadižemona100ml/h(noćna pauza od 4 sata) odnosno na 120 ml/h (noćna pauza u hranjenju od 8 sati)

39

40 Pri odabiru vrste hrane, u početku se koriste enteralni pripravci manje kalorijske gustoće (1 kcal/ml) i manje osmolarnosti( mosmo/kg vode). Za kontinuirano hranjenje preporuča se uporaba enteralnih pumpa za hranjenje, no moguće je hraniti i pomoću infuzijskog sustava s brojačem kapi, ako sonda nije preuska ili hrana pregusta.

41 b. Intermitentno hranjenje Bolesnik se može hraniti i intermitentno, imitirajući dnevni ritam hranjenja, a enteralni pripravak može biti veće kalorijske vrijednosti (1,5 kcal/ml) i osmolarnosti preko 600 mosmol/kg vode.

42 Sondetreba ispratitoplom vodom svakih 3 4sata(20 30ml).Toćespriječitizačepljenjesondealiiosigurati dodatnu vodu! Ukupne potrebe za vodom količina vode u enteralnim pripravcima = količina vode koji treba nadoknaditi uz enteralnu prehranu Primjer : bolesnik težak 65 kg Energetske potrebe= 25 x 65 = 1625 kcal Potrebe za vodom= 35x65 = 2275 ml ENSURE plus 5 x 220 ml Udio vode = 5 x 170 ml = 850 ml Ukupne potrebe za vodom 2275 Dodatna voda = 1425 ml

43 Uključuje: Plan nutritivne potpore Dijagnozu bolesnikov stanja Ciljeve nutritivne potpore Put primjene Odabir primjerenih pripravaka Vrijeme davanja pripravaka Tehniku pripreme i načine davanja u kućnom okruženju Popis opreme Način brige o pripravcima, sredstvima za primjenu pripravaka i uređajima Učestalost nadzora nad bolesnikom Plan za rješavanje hitnih problema vezanih za sredstva, uređaje i novonastale tegobe bolesnika Kontakte s liječnikom, drugim zdravstvenim radnicima ili isporučiteljima preparata, sredstava primjene i uređaja

44 Nadzor nad HEN Osobni liječnik i stručnjak za kliničku prehranu trebaju nadzirati učinkovitost i primjerenost HEN To podrazumijeva praćenje: Znakova i simptoma intolerancije Bolesnikova prihvaćanja HEN Unosa hrane u disfagičnih bolesnika Tjelesnetežine Statusahidracije Nutritivnihpotreba Biokemijskih(laboratorijskih) pokazatelja Kliničkih pokazatelje nutritivnog deficita ili ekscesa Statusa drugih bolesti i stanja koja mogu utjecati na nutritivnu potporu

45 Mogućih interakcija između uzetih nutritivnih pripravaka i lijekova koje bolesnik uzima Funkcionalnog statusa i sposobnosti bolesnika i kvalitete njegova života Puta i načina primjene pripravaka Sredstava primjene i mjesta uvođenja Kompeticija bolesnika, rodbine i skrbnika u primjeni tehnike pripreme, davanja, higijene, održavanju uređaja Stolice, mokrenja, drugih gastrointestinalnih gubitaka Psihosocijalnogstatusa Kućnog okruženja nakon uvođenja HEN

46 Pri prehrani na sondu trebalo bi obići bolesnika unutar prvog tjedna od otpusta iz bolnice ili od započinjanja HEN U slučaju oralne HEN dovoljan je telefonski kontakt unutar 1-2 tjedna od otpusta iz bolnice ili od započinjanja HEN U daljnjem tijeku bolesnici na HEN trebaju biti pregledani svakih 3-6 mjeseci ili učestalije ako je to potrebno Bolesnici kod kojih je HEN mijenjana trebaju pregled unutar 1 mjeseca od promjene. Naredni pregledi ovise o bolesnikovom stanju, napredovanju bolesti, potrebama za promjenom terapije,

47 Komplikacije enteralne prehrane Gastro-intestinalne Proljevi Distenzija trbuha Bol u trbuhu Mućnina i povraćanje Gastrointestinalne infekcije Ishemijska nekroza crijeva (jejunealno hranjenje) Regurgitacija aspiracija Metaboličke Hyperglikemija Elektrolitski disbalans Mehaničke Neprimjeren položaj hranidbene sonde Začepljenje sonde Upala ili krvarenje nosa, ždrijela, jednjaka ili želuca Perforacija jednjaka ili crijeva

48

49 Hvala na pozornosti! tel